Zbirka izraza

hr Osobe   »   bg Лица

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [едно]

1 [edno]

Лица

[Litsa]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
ja а- а_ а- -- аз 0
a- a_ a- -- az
ja i ti а-----и а_ и т_ а- и т- ------- аз и ти 0
az-i--i a_ i t_ a- i t- ------- az i ti
nas dvoje н---д-----а н__ д______ н-е д-а-а-а ----------- ние двамата 0
nie-d--m--a n__ d______ n-e d-a-a-a ----------- nie dvamata
on той т__ т-й --- той 0
t-y t__ t-y --- toy
on i ona то--- тя т__ и т_ т-й и т- -------- той и тя 0
toy --t-a t__ i t__ t-y i t-a --------- toy i tya
njih dvoje т---в-м--а т_ д______ т- д-а-а-а ---------- те двамата 0
te dv-mata t_ d______ t- d-a-a-a ---------- te dvamata
muškarac мъж м__ м-ж --- мъж 0
m-zh m___ m-z- ---- myzh
žena ж-на ж___ ж-н- ---- жена 0
zhena z____ z-e-a ----- zhena
dijete д--е д___ д-т- ---- дете 0
d--e d___ d-t- ---- dete
jedna obitelj с-мей-т-о с________ с-м-й-т-о --------- семейство 0
se---s--o s________ s-m-y-t-o --------- semeystvo
moja obitelj м-ет- -е---ство м____ с________ м-е-о с-м-й-т-о --------------- моето семейство 0
m--t--sem--s--o m____ s________ m-e-o s-m-y-t-o --------------- moeto semeystvo
Moja obitelj je ovdje. М-е-о---м-----о-е--ук. М____ с________ е т___ М-е-о с-м-й-т-о е т-к- ---------------------- Моето семейство е тук. 0
Mo--- sem--s-vo ye -uk. M____ s________ y_ t___ M-e-o s-m-y-t-o y- t-k- ----------------------- Moeto semeystvo ye tuk.
Ja sam ovdje. А--с-м---к. А_ с__ т___ А- с-м т-к- ----------- Аз съм тук. 0
Az sy--t-k. A_ s__ t___ A- s-m t-k- ----------- Az sym tuk.
Ti si ovdje. Т--си т-к. Т_ с_ т___ Т- с- т-к- ---------- Ти си тук. 0
T-----t--. T_ s_ t___ T- s- t-k- ---------- Ti si tuk.
On je ovdje i ona je ovdje. Т-й-е ------т- е-т--. Т__ е т__ и т_ е т___ Т-й е т-к и т- е т-к- --------------------- Той е тук и тя е тук. 0
To- ----uk i t----- t-k. T__ y_ t__ i t__ y_ t___ T-y y- t-k i t-a y- t-k- ------------------------ Toy ye tuk i tya ye tuk.
Mi smo ovdje. Ние --е---к. Н__ с__ т___ Н-е с-е т-к- ------------ Ние сме тук. 0
Nie --- --k. N__ s__ t___ N-e s-e t-k- ------------ Nie sme tuk.
Vi ste ovdje. Вие -те--у-. В__ с__ т___ В-е с-е т-к- ------------ Вие сте тук. 0
V-----e----. V__ s__ t___ V-e s-e t-k- ------------ Vie ste tuk.
Oni su svi ovdje. Те---и-к-----тук. Т_ в_____ с_ т___ Т- в-и-к- с- т-к- ----------------- Те всички са тук. 0
Te v--c----sa -u-. T_ v______ s_ t___ T- v-i-h-i s- t-k- ------------------ Te vsichki sa tuk.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!