Zbirka izraza

hr Osobe   »   bg Лица

1 [jedan]

Osobe

Osobe

1 [едно]

1 [edno]

Лица

[Litsa]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
ja -з а- а- -- аз 0
a- a- a- -- az
ja i ti аз-и ти а- и т- а- и т- ------- аз и ти 0
a- i -i a- i t- a- i t- ------- az i ti
nas dvoje н-е-д---а-а н-- д------ н-е д-а-а-а ----------- ние двамата 0
nie dv---ta n-- d------ n-e d-a-a-a ----------- nie dvamata
on т-й т-- т-й --- той 0
toy t-- t-y --- toy
on i ona то----тя т-- и т- т-й и т- -------- той и тя 0
t-----tya t-- i t-- t-y i t-a --------- toy i tya
njih dvoje те д--м--а т- д------ т- д-а-а-а ---------- те двамата 0
t- d----ta t- d------ t- d-a-a-a ---------- te dvamata
muškarac мъж м-- м-ж --- мъж 0
m--h m--- m-z- ---- myzh
žena жена ж--- ж-н- ---- жена 0
zh-na z---- z-e-a ----- zhena
dijete де-е д--- д-т- ---- дете 0
d--e d--- d-t- ---- dete
jedna obitelj се---с-во с-------- с-м-й-т-о --------- семейство 0
s-meys--o s-------- s-m-y-t-o --------- semeystvo
moja obitelj м--т- сем-й-т-о м---- с-------- м-е-о с-м-й-т-о --------------- моето семейство 0
m-e-o---meys--o m---- s-------- m-e-o s-m-y-t-o --------------- moeto semeystvo
Moja obitelj je ovdje. М-ет- с-м--ств- - т--. М---- с-------- е т--- М-е-о с-м-й-т-о е т-к- ---------------------- Моето семейство е тук. 0
Moet- s-------------u-. M---- s-------- y- t--- M-e-o s-m-y-t-o y- t-k- ----------------------- Moeto semeystvo ye tuk.
Ja sam ovdje. А----м--у-. А- с-- т--- А- с-м т-к- ----------- Аз съм тук. 0
A--s-m-t--. A- s-- t--- A- s-m t-k- ----------- Az sym tuk.
Ti si ovdje. Т- ----у-. Т- с- т--- Т- с- т-к- ---------- Ти си тук. 0
T---i ---. T- s- t--- T- s- t-k- ---------- Ti si tuk.
On je ovdje i ona je ovdje. Т---е -у--- тя е т--. Т-- е т-- и т- е т--- Т-й е т-к и т- е т-к- --------------------- Той е тук и тя е тук. 0
T---ye-t---i-ty- -e----. T-- y- t-- i t-- y- t--- T-y y- t-k i t-a y- t-k- ------------------------ Toy ye tuk i tya ye tuk.
Mi smo ovdje. Н-е с---тук. Н-- с-- т--- Н-е с-е т-к- ------------ Ние сме тук. 0
N---s----u-. N-- s-- t--- N-e s-e t-k- ------------ Nie sme tuk.
Vi ste ovdje. В-е-с-е-т--. В-- с-- т--- В-е с-е т-к- ------------ Вие сте тук. 0
Vie-ste-t-k. V-- s-- t--- V-e s-e t-k- ------------ Vie ste tuk.
Oni su svi ovdje. Т--в-ич-- с- тук. Т- в----- с- т--- Т- в-и-к- с- т-к- ----------------- Те всички са тук. 0
T- vsich-i--a-tu-. T- v------ s- t--- T- v-i-h-i s- t-k- ------------------ Te vsichki sa tuk.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!