Zbirka izraza

hr Osobe   »   he ‫אנשים‬

1 [jedan]

Osobe

Osobe

‫1 [אחת]‬

1 [axat]

‫אנשים‬

[anashim]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
ja ‫-ני‬ ‫---- ‫-נ-‬ ----- ‫אני‬ 0
ani a-- a-i --- ani
ja i ti ‫א-י-ואת---ה‬ ‫--- ו-- / ה- ‫-נ- ו-ת / ה- ------------- ‫אני ואת / ה‬ 0
a-- --'a--h/w-'-t a-- w------------ a-i w-'-t-h-w-'-t ----------------- ani we'atah/we'at
nas dvoje ‫ש----‬ ‫------ ‫-נ-נ-‬ ------- ‫שנינו‬ 0
s-ne--u s------ s-n-y-u ------- shneynu
on ‫-וא‬ ‫---- ‫-ו-‬ ----- ‫הוא‬ 0
-u h- h- -- hu
on i ona ‫ה-א -היא‬ ‫--- ו---- ‫-ו- ו-י-‬ ---------- ‫הוא והיא‬ 0
hu-w'hi h- w--- h- w-h- ------- hu w'hi
njih dvoje ‫שנ-ה--/-ש-י-ן‬ ‫----- / ש----- ‫-נ-ה- / ש-י-ן- --------------- ‫שניהם / שתיהן‬ 0
s--eyhem/sh----en s---------------- s-n-y-e-/-h-e-h-n ----------------- shneyhem/shteyhen
muškarac ‫-א--‬ ‫----- ‫-א-ש- ------ ‫האיש‬ 0
ha'-sh h----- h-'-s- ------ ha'ish
žena ‫הא---‬ ‫------ ‫-א-ש-‬ ------- ‫האישה‬ 0
ha'---ah h------- h-'-s-a- -------- ha'ishah
dijete ‫----‬ ‫----- ‫-י-ד- ------ ‫הילד‬ 0
h---led h------ h-y-l-d ------- hayeled
jedna obitelj ‫מ--ח-‬ ‫------ ‫-ש-ח-‬ ------- ‫משפחה‬ 0
mi---a--h m-------- m-s-p-x-h --------- mishpaxah
moja obitelj ‫-מ-פחה-ש-- ----פח-י‬ ‫------ ש-- / מ------ ‫-מ-פ-ה ש-י / מ-פ-ת-‬ --------------------- ‫המשפחה שלי / משפחתי‬ 0
h-mi-h-a-ah--he----i-hpa-ti h---------- s-------------- h-m-s-p-x-h s-e-i-m-s-p-x-i --------------------------- hamishpaxah sheli/mishpaxti
Moja obitelj je ovdje. ‫ה-ש-ח- של- -אן-‬ ‫------ ש-- כ---- ‫-מ-פ-ה ש-י כ-ן-‬ ----------------- ‫המשפחה שלי כאן.‬ 0
ha-i-h---a------i ka'-. h---------- s---- k---- h-m-s-p-x-h s-e-i k-'-. ----------------------- hamishpaxah sheli ka'n.
Ja sam ovdje. ‫--י כא-.‬ ‫--- כ---- ‫-נ- כ-ן-‬ ---------- ‫אני כאן.‬ 0
a-i-ka'-. a-- k---- a-i k-'-. --------- ani ka'n.
Ti si ovdje. ‫א--/ ה ---.‬ ‫-- / ה כ---- ‫-ת / ה כ-ן-‬ ------------- ‫את / ה כאן.‬ 0
ata--a- -a'n. a------ k---- a-a-/-t k-'-. ------------- atah/at ka'n.
On je ovdje i ona je ovdje. ‫ה-א---- ------אן.‬ ‫--- כ-- ו--- כ---- ‫-ו- כ-ן ו-י- כ-ן-‬ ------------------- ‫הוא כאן והיא כאן.‬ 0
h- --'n-w'-- k-'-. h- k--- w--- k---- h- k-'- w-h- k-'-. ------------------ hu ka'n w'hi ka'n.
Mi smo ovdje. ‫אנ-נ--כאן.‬ ‫----- כ---- ‫-נ-נ- כ-ן-‬ ------------ ‫אנחנו כאן.‬ 0
ana-nu ----. a----- k---- a-a-n- k-'-. ------------ anaxnu ka'n.
Vi ste ovdje. ‫א-- / ן---ן-‬ ‫--- / ן כ---- ‫-ת- / ן כ-ן-‬ -------------- ‫אתם / ן כאן.‬ 0
a-e-/a-e--k-'n. a-------- k---- a-e-/-t-n k-'-. --------------- atem/aten ka'n.
Oni su svi ovdje. ‫-- -ולם-כ---‬ ‫-- כ--- כ---- ‫-ם כ-ל- כ-ן-‬ -------------- ‫הם כולם כאן.‬ 0
he---ula- k-'n. h-- k---- k---- h-m k-l-m k-'-. --------------- hem kulam ka'n.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezicima protiv Alzheimera

Tko želi ostati oštrouman trebao bi učiti jezike. Jezične vještine štite od demencije. Brojne znastvene studije su to potvrdile. Starost učenika pritom ne igra nikakvu ulogu. Jedino je važno da se mozak redovito vježba. Učenjem riječi aktiviraju se različita područja mozga. Ta područja kontroliraju važne kognitivne procese. Stoga su višejezični govornici pažljiviji. Oni posjeduju i veću sposobnost koncentracije. No višejezičnost ima još više prednosti. Višejezični govornici donose bolje odluke. Brže dolaze do nekog zaključka. To se dešava zbog toga jer je njihov mozak naučio birati. Njihov mozak uvijek zna najmanje dvije riječi za jednu stvar. Svaka od tih riječi predstavlja mogući izbor. Višejezični govornici stoga stalno moraju donositi odluke. Njihov mozak je uvježban birati između više stvari. Taj trening ne potiče samo centar za govor. Mnoga područja mozga profitiraju od višejezičnosti. Jezične vještine također predstavljaju i bolju kognitivnu kontrolu. Naravno, demencija se ne može spriječiti jezičnim vještinama. Ipak, bolest sporije napreduje kod višejezičnih govornika. Čini se da se njihov mozak bolje nosi s posljedicama. Simptomi demencije se slabije manifestiraju kod onih koji uče jezike. Zbunjenost i zaboravljivost su slabije izražene. Stoga i mladi i stari imaju jednako velike koristi od učenja jezika. I: sa svakim novim jezikom lakše je naučiti sljedeći jezik. Stoga bismo svi trebali posezati za rječnicima umjesto za lijekovima!
Dali si znao?
Albanski spada u indogermanske jezike. Ali nije u srodstvu ni s jednim drugim jezikom iz ove jezičke skupine. Još se ne zna kako je točno albanski nastao. Danas se ovim jezikom uglavnom govori u Albaniji i na Kosovu. Za oko 6 milijuna ljudi to je materinski jezik. Albanski se dijeli na dva velika dijalekta. Rijeka Škumbin je linija razdvajanja između sjevernog i južnoj narječja. U nekim točkama se ova dva narječja značajno međusobno razlikuju. Pisani albanski jezik je stvoren tek u 20. stoljeću. Albanski jezik koristi latinična slova. Gramatika liči djelimice gramatici grčkog i rumunjskog jezika. Mogu se naći i paralele u južnoslavenskim jezicima. Sve ove sličnosti su sigurno rezultat kontakata između govornika ovih jezika. Tko se zanima za jezike, trebao bi obvezno učiti albanski! To je odista jedinstven jezik!