Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   ky Getting to know others

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [үч]

3 [üç]

Getting to know others

[taanışuu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kirgistanski igra Više
Bog! / Bok! Са---! Салам! 0
S----! Sa---! Salam! S-l-m! -----!
Dobar dan! Ку---- к--! Кутман күн! 0
K----- k--! Ku---- k--! Kutman kün! K-t-a- k-n! ----------!
Kako ste? / Kako si? Ка-------? Кандайсыз? 0
K--------? Ka-------? Kandaysız? K-n-a-s-z? ---------?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Си- Е-------------? Сиз Европадансызбы? 0
S-- E-------------? Si- E-------------? Siz Evropadansızbı? S-z E-r-p-d-n-ı-b-? ------------------?
Jeste li Vi iz Amerike? Си- А--------------? Сиз Америкадансызбы? 0
S-- A--------------? Si- A--------------? Siz Amerikadansızbı? S-z A-e-i-a-a-s-z-ı? -------------------?
Jeste li Vi iz Azije? Си- А-----------? Сиз Азиядансызбы? 0
S-- A------------? Si- A------------? Siz Aziyadansızbı? S-z A-i-a-a-s-z-ı? -----------------?
U kojem hotelu ste smješteni? Си- к---- м----------- т------? Сиз кайсы мейманканада турасыз? 0
S-- k---- m----------- t------? Si- k---- m----------- t------? Siz kaysı meymankanada turasız? S-z k-y-ı m-y-a-k-n-d- t-r-s-z? ------------------------------?
Koliko dugo ste već ovdje? Си- к------- б--- б-- ж-------? Сиз качандан бери бул жердесиз? 0
S-- k------- b--- b-- j-------? Si- k------- b--- b-- j-------? Siz kaçandan beri bul jerdesiz? S-z k-ç-n-a- b-r- b-l j-r-e-i-? ------------------------------?
Koliko dugo ostajete? Си- к---- у----- т------? Сиз канча убакыт турасыз? 0
S-- k---- u----- t------? Si- k---- u----- t------? Siz kança ubakıt turasız? S-z k-n-a u-a-ı- t-r-s-z? ------------------------?
Dopada li Vam se ovdje? Бу- ж-- с---- ж---- ж-----? Бул жер сизге жагып жатабы? 0
B-- j-- s---- j---- j-----? Bu- j-- s---- j---- j-----? Bul jer sizge jagıp jatabı? B-l j-r s-z-e j-g-p j-t-b-? --------------------------?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Си- э- а----------? Сиз эс алуудасызбы? 0
S-- e- a----------? Si- e- a----------? Siz es aluudasızbı? S-z e- a-u-d-s-z-ı? ------------------?
Posjetite me jednom! Ма-- к------ к------. Мага конокко келиниз. 0
M--- k------ k------. Ma-- k------ k------. Maga konokko keliniz. M-g- k-n-k-o k-l-n-z. --------------------.
Ovo je moja adresa. Мы-- м---- д------. Мына менин дарегим. 0
M--- m---- d------. Mı-- m---- d------. Mına menin daregim. M-n- m-n-n d-r-g-m. ------------------.
Hoćemo li se sutra vidjeti? Эр--- ж----------? Эртең жолугабызбы? 0
E---- j----------? Er--- j----------? Erteŋ jolugabızbı? E-t-ŋ j-l-g-b-z-ı? -----------------?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. Ке-------- м---- п-------- б-- б----. Кечиресиз, менин пландарым бар болчу. 0
K--------, m---- p-------- b-- b----. Ke-------- m---- p-------- b-- b----. Keçiresiz, menin plandarım bar bolçu. K-ç-r-s-z, m-n-n p-a-d-r-m b-r b-l-u. ---------,--------------------------.
Bok! / Bog! / Zbogom! Ко- б------! Кош болуңуз! 0
K-- b------! Ko- b------! Koş boluŋuz! K-ş b-l-ŋ-z! -----------!
Doviđenja! Ка--- к---------! Кайра көрүшкөнчө! 0
K---- k---------! Ka--- k---------! Kayra körüşkönçö! K-y-a k-r-ş-ö-ç-! ----------------!
Do uskoro! Жа----- к---------! Жакында көрүшкөнчө! 0
J------ k---------! Ja----- k---------! Jakında körüşkönçö! J-k-n-a k-r-ş-ö-ç-! ------------------!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!