Zbirka izraza
Upoznavanje »
Iepazīt
-
HR hrvatski
-
ar arapski
nl nizozemski
de njemački
EN engleski (US)
en engleski (UK)
es španjolski
fr francuski
ja japanski
pt portugalski (PT)
PT portugalski (BR)
zh kineski (pojednostavljeni)
ad adigejski
af afrikaans
am amharik
be bjeloruski
bg bugarski
-
bn bengalski
bs bosanski
ca katalonski
cs češki
da danski
el grčki
eo esperanto
et estonski
fa perzijski
fi finski
he hebrejski
hi hindu
hr hrvatski
hu mađarski
id indonezijski
it talijanski
-
ka gruzijski
kn kannada
ko korejski
ku kurdski (kurmanji)
ky kirgistanski
lt litvanski
mk makedonski
mr marati
no norveški
pa punjabi
pl poljski
ro rumunjski
ru ruski
sk slovački
sl slovenski
sq albanski
-
sr srpski
sv švedski
ta tamilski
te telugu
th tajlandski
ti tigrinja
tl tagalog
tr turski
uk ukrajinski
ur urdu
vi vijetnamski
-
-
LV latvijski/letonski
-
ar arapski
nl nizozemski
de njemački
EN engleski (US)
en engleski (UK)
es španjolski
fr francuski
ja japanski
pt portugalski (PT)
PT portugalski (BR)
zh kineski (pojednostavljeni)
ad adigejski
af afrikaans
am amharik
be bjeloruski
bg bugarski
-
bn bengalski
bs bosanski
ca katalonski
cs češki
da danski
el grčki
eo esperanto
et estonski
fa perzijski
fi finski
he hebrejski
hi hindu
hu mađarski
id indonezijski
it talijanski
ka gruzijski
-
kn kannada
ko korejski
ku kurdski (kurmanji)
ky kirgistanski
lt litvanski
lv latvijski/letonski
mk makedonski
mr marati
no norveški
pa punjabi
pl poljski
ro rumunjski
ru ruski
sk slovački
sl slovenski
sq albanski
-
sr srpski
sv švedski
ta tamilski
te telugu
th tajlandski
ti tigrinja
tl tagalog
tr turski
uk ukrajinski
ur urdu
vi vijetnamski
-
-
Lekcije
-
001 - Osobe 002 - Obitelj 003 - Upoznavanje 004 - U školi 005 - Zemlje i jezici 006 - Čitati i pisati 007 - Brojati 008 - Vrijeme 009 - Dani u tjednu 010 - Jučer – danas – sutra 011 - Mjeseci 012 - Pića 013 - Zanimanja 014 - Boje 015 - Voće i živežne namirnice 016 - Godišnja doba i vrijeme 017 - U kući 018 - Čišćenje kuće 019 - U kuhinji 020 - Čavrljanje 1 021 - Ćaskanje 2 022 - Ćaskanje 3 023 - Učiti strane jezike 024 - Sastanak 025 - U gradu026 - U prirodi 027 - U hotelu – dolazak 028 - U hotelu – pritužbe 029 - U restoranu 1 030 - U restoranu 2 031 - U restoranu 3 032 - U restoranu 4 033 - Na željezničkom kolodvoru 034 - U vlaku 035 - Na aerodromu 036 - Javni lokalni promet 037 - Na putu 038 - U taksiju 039 - Kvar na autu 040 - Pitati za put 041 - Orijentacija 042 - Razgledavanje grada 043 - U zoološkom vrtu 044 - Izlazak navečer 045 - U kinu 046 - U disku 047 - Pripreme za put 048 - Aktivnosti na odmoru 049 - Sport 050 - Na bazenu051 - Sređivanje potrepština 052 - U robnoj kući 053 - Prodavaonice 054 - Kupovina 055 - Raditi 056 - Osjećaji 057 - Kod liječnika 058 - Dijelovi tijela 059 - U pošti 060 - U banci 061 - Redni brojevi 062 - Postavljanje pitanja 1 063 - Postavljanje pitanja 2 064 - Negacija 1 065 - Negacija 2 066 - Posvojne zamjenice 067 - Posvojne zamjenice 2 068 - veliko – malo 069 - trebati – htjeti 070 - nešto željeti 071 - nešto htjeti 072 - nešto morati 073 - nešto smjeti 074 - nešto zamoliti 075 - nešto obrazložiti 1076 - nešto obrazložiti 2 077 - nešto opravdati 3 078 - Pridjevi 1 079 - Pridjevi 2 080 - Pridjevi 3 081 - Prošlost 1 082 - Prošlost 2 083 - Prošlost 3 084 - Prošlost 4 085 - Pitati – prošlost 1 086 - Pitati – prošlost 2 087 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 1 088 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 2 089 - Imperativ 1 090 - Imperativ 2 091 - Zavisne rečenice sa da 1 092 - Zavisne rečenice sa da 2 093 - Zavisne rečenice sa li 094 - Veznici 1 095 - Veznici 2 096 - Veznici 3 097 - Veznici 4 098 - Dvostruki veznici 099 - Genitiv 100 - Prilozi
-
- Kupite knjigu
- Prethodno
- Sljedeći
- MP3
- A -
- A
- A+
3 [tri]
Upoznavanje

3 [trīs]
hrvatski | latvijski/letonski | igra Više |
Bog! / Bok! | Sv----- S------ S-----! Sveiks! Sveika! Sveiki! 0 | + |
Dobar dan! | La-----! Labdien! 0 | + |
Kako ste? / Kako si? | Kā k-----? / K- i--? Kā klājas? / Kā iet? 0 | + |
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? | Va- J-- e--- n- E------? Vai Jūs esat no Eiropas? 0 | + |
Jeste li Vi iz Amerike? | Va- J-- e--- n- A-------? Vai Jūs esat no Amerikas? 0 | + |
Jeste li Vi iz Azije? | Va- J-- e--- n- Ā-----? Vai Jūs esat no Āzijas? 0 | + |
U kojem hotelu ste smješteni? | Ku-- v------- J-- d-------? Kurā viesnīcā Jūs dzīvojat? 0 |
+
Više jezikaKliknite na zastavu!U kojem hotelu ste smješteni?Kurā viesnīcā Jūs dzīvojat? |
Koliko dugo ste već ovdje? | Ci- i--- J-- j-- e--- š---? Cik ilgi Jūs jau esat šeit? 0 |
+
Više jezikaKliknite na zastavu!Koliko dugo ste već ovdje?Cik ilgi Jūs jau esat šeit? |
Koliko dugo ostajete? | Ci- i--- J-- t- p--------? Cik ilgi Jūs te paliksiet? 0 |
+
Više jezikaKliknite na zastavu!Koliko dugo ostajete?Cik ilgi Jūs te paliksiet? |
Dopada li Vam se ovdje? | Va- J--- š--- p----? Vai Jums šeit patīk? 0 | + |
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? | Va- J-- t- p------ a-----------? Vai Jūs te pavadāt atvaļinājumu? 0 |
+
Više jezikaKliknite na zastavu!Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru?Vai Jūs te pavadāt atvaļinājumu? |
Posjetite me jednom! | Ap--------- m---! Apciemojiet mani! 0 | + |
Ovo je moja adresa. | Te i- m--- a-----. Te ir mana adrese. 0 | + |
Hoćemo li se sutra vidjeti? | Va- m-- r-- r----------? Vai mēs rīt redzēsimies? 0 | + |
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. | Ma- ļ--- ž--- b-- m-- j-- i- c--- p----. Man ļoti žēl, bet man jau ir citi plāni. 0 |
+
Više jezikaKliknite na zastavu!Žao mi je, imam već nešto drugo u planu.Man ļoti žēl, bet man jau ir citi plāni. |
Bok! / Bog! / Zbogom! | At-- / Č--! Atā! / Čau! 0 | + |
Doviđenja! | Uz r---------! Uz redzēšanos! 0 | + |
Do uskoro! | Uz d---- r---------! Uz drīzu redzēšanos! 0 | + |
Video nije pronađen!
Abeceda
Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Da li ste znali?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!