Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   ru Знакомиться

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [три]

3 [tri]

Знакомиться

[Znakomitʹsya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ruski igra Više
Bog! / Bok! Пр----! Привет! 0
P-----! Pr----! Privet! P-i-e-! ------!
Dobar dan! До---- д---! Добрый день! 0
D----- d---! Do---- d---! Dobryy denʹ! D-b-y- d-n-! -----------!
Kako ste? / Kako si? Ка- д---? Как дела? 0
K-- d---? Ka- d---? Kak dela? K-k d-l-? --------?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? Вы и- Е-----? Вы из Европы? 0
V- i- Y------? Vy i- Y------? Vy iz Yevropy? V- i- Y-v-o-y? -------------?
Jeste li Vi iz Amerike? Вы и- А------? Вы из Америки? 0
V- i- A------? Vy i- A------? Vy iz Ameriki? V- i- A-e-i-i? -------------?
Jeste li Vi iz Azije? Вы и- А---? Вы из Азии? 0
V- i- A---? Vy i- A---? Vy iz Azii? V- i- A-i-? ----------?
U kojem hotelu ste smješteni? В к---- г-------- В- о-----------? В какой гостинице Вы остановились? 0
V k---- g--------- V- o-----------? V k---- g--------- V- o-----------? V kakoy gostinitse Vy ostanovilisʹ? V k-k-y g-s-i-i-s- V- o-t-n-v-l-s-? ----------------------------------?
Koliko dugo ste već ovdje? Ка- д---- В- у-- з---- н---------? Как долго Вы уже здесь находитесь? 0
K-- d---- V- u--- z---- n----------? Ka- d---- V- u--- z---- n----------? Kak dolgo Vy uzhe zdesʹ nakhoditesʹ? K-k d-l-o V- u-h- z-e-ʹ n-k-o-i-e-ʹ? -----------------------------------?
Koliko dugo ostajete? Ка- д---- В- з---- б-----? Как долго Вы здесь будете? 0
K-- d---- V- z---- b-----? Ka- d---- V- z---- b-----? Kak dolgo Vy zdesʹ budete? K-k d-l-o V- z-e-ʹ b-d-t-? -------------------------?
Dopada li Vam se ovdje? Ва- з---- н-------? Вам здесь нравится? 0
V-- z---- n--------? Va- z---- n--------? Vam zdesʹ nravitsya? V-m z-e-ʹ n-a-i-s-a? -------------------?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? Вы з---- в о------? Вы здесь в отпуске? 0
V- z---- v o------? Vy z---- v o------? Vy zdesʹ v otpuske? V- z-e-ʹ v o-p-s-e? ------------------?
Posjetite me jednom! Пр------- к- м-- в г----! Приходите ко мне в гости! 0
P--------- k- m-- v g----! Pr-------- k- m-- v g----! Prikhodite ko mne v gosti! P-i-h-d-t- k- m-e v g-s-i! -------------------------!
Ovo je moja adresa. Во- м-- а----. Вот мой адрес. 0
V-- m-- a----. Vo- m-- a----. Vot moy adres. V-t m-y a-r-s. -------------.
Hoćemo li se sutra vidjeti? Мы у------- з-----? Мы увидимся завтра? 0
M- u-------- z-----? My u-------- z-----? My uvidimsya zavtra? M- u-i-i-s-a z-v-r-? -------------------?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. Со------ н- у м--- у-- е--- п----. Сожалею, но у меня уже есть планы. 0
S--------, n- u m---- u--- y---- p----. So-------- n- u m---- u--- y---- p----. Sozhaleyu, no u menya uzhe yestʹ plany. S-z-a-e-u, n- u m-n-a u-h- y-s-ʹ p-a-y. ---------,----------------------------.
Bok! / Bog! / Zbogom! По--! Пока! 0
P---! Po--! Poka! P-k-! ----!
Doviđenja! До с-------! До свидания! 0
D- s--------! Do s--------! Do svidaniya! D- s-i-a-i-a! ------------!
Do uskoro! До с------! До скорого! 0
D- s------! Do s------! Do skorogo! D- s-o-o-o! ----------!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!