Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   ti ምልላይ(ምፍላጥ)

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3 [ሰለስተ]

3 [selesite]

ምልላይ(ምፍላጥ)

[mililayi(mifilat’i)]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Bog! / Bok! ሰ--!-ሃለው ሰ--- ሃ-- ሰ-ም- ሃ-ው -------- ሰላም! ሃለው 0
s------ --l-wi s------ h----- s-l-m-! h-l-w- -------------- selami! halewi
Dobar dan! ከ----ዕ-ኩም! ከ-- ዊ----- ከ-ይ ዊ-ል-ም- ---------- ከመይ ዊዕልኩም! 0
ke-eyi wī---i-um-! k----- w---------- k-m-y- w-‘-l-k-m-! ------------------ kemeyi wī‘ilikumi!
Kako ste? / Kako si? ከ-ይ-ከ? ከ-- ከ- ከ-ይ ከ- ------ ከመይ ከ? 0
kem-yi---? k----- k-- k-m-y- k-? ---------- kemeyi ke?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? ካ------ -ኹም-መ--ም? ካ- ኤ--- ዲ-- መ---- ካ- ኤ-ሮ- ዲ-ም መ-ኹ-? ----------------- ካብ ኤውሮጳ ዲኹም መጺኹም? 0
kabi-ē-i--p’---īẖ-----e-s’-ẖ-m-? k--- ē------- d------ m----------- k-b- ē-i-o-’- d-h-u-i m-t-’-h-u-i- ---------------------------------- kabi ēwirop’a dīẖumi mets’īẖumi?
Jeste li Vi iz Amerike? ካ-----ካ--ኹም መ---? ካ- ኣ--- ዲ-- መ---- ካ- ኣ-ሪ- ዲ-ም መ-ኹ-? ----------------- ካብ ኣመሪካ ዲኹም መጺኹም? 0
kab- a--r--a -ī-̱u-i-me-s--h-um-? k--- a------ d------ m----------- k-b- a-e-ī-a d-h-u-i m-t-’-h-u-i- --------------------------------- kabi amerīka dīẖumi mets’īẖumi?
Jeste li Vi iz Azije? ካ- -ስያ-----መ-ኹ-? ካ- ኤ-- ዲ-- መ---- ካ- ኤ-ያ ዲ-ም መ-ኹ-? ---------------- ካብ ኤስያ ዲኹም መጺኹም? 0
ka-i--s--------umi---t-’ī--um-? k--- ē---- d------ m----------- k-b- ē-i-a d-h-u-i m-t-’-h-u-i- ------------------------------- kabi ēsiya dīẖumi mets’īẖumi?
U kojem hotelu ste smješteni? ኣበየ-ይ ሆተ- -ኹም ት--- ? ኣ---- ሆ-- ኢ-- ት--- ? ኣ-የ-ይ ሆ-ል ኢ-ም ት-መ- ? -------------------- ኣበየናይ ሆተል ኢኹም ትቕመጡ ? 0
ab------i --te-i ī-̱--- t-ḵ--m--’--? a-------- h----- ī----- t---------- ? a-e-e-a-i h-t-l- ī-̱-m- t-k-’-m-t-u ? ------------------------------------- abeyenayi hoteli īẖumi tiḵ’imet’u ?
Koliko dugo ste već ovdje? ኣብዚ----ይ --ኩ-? ኣ-- ክ--- ጌ---- ኣ-ዚ ክ-ደ- ጌ-ኩ-? -------------- ኣብዚ ክንደይ ጌርኩም? 0
ab--ī-k--id-yi--ēr--umi? a---- k------- g-------- a-i-ī k-n-d-y- g-r-k-m-? ------------------------ abizī kinideyi gērikumi?
Koliko dugo ostajete? ን-ን-ይ ክ-ጸንሑ ኢኹ-? ን---- ክ---- ኢ--- ን-ን-ይ ክ-ጸ-ሑ ኢ-ም- ---------------- ንኽንደይ ክትጸንሑ ኢኹም? 0
n-h--nid-yi-kiti-s’e--ḥu-ī--u--? n---------- k------------ ī------ n-h-i-i-e-i k-t-t-’-n-h-u ī-̱-m-? --------------------------------- niẖinideyi kitits’eniḥu īẖumi?
Dopada li Vam se ovdje? ደ- ኢ-ኩ----ኣ-ዚ? ደ- ኢ--- ዶ ኣ--- ደ- ኢ-ኩ- ዶ ኣ-ዚ- -------------- ደስ ኢሉኩም ዶ ኣብዚ? 0
de------ku-i-d------ī? d--- ī------ d- a----- d-s- ī-u-u-i d- a-i-ī- ---------------------- desi īlukumi do abizī?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? ኣብዚ----ዕር-ቲ--ገ--? ኣ----- ዕ--- ት---- ኣ-ዚ-ኹ- ዕ-ፍ- ት-ብ-? ----------------- ኣብዚዲኹም ዕርፍቲ ትገብሩ? 0
abi-ī-ī--u-i-----fit--t--ebi-u? a----------- ‘------- t-------- a-i-ī-ī-̱-m- ‘-r-f-t- t-g-b-r-? ------------------------------- abizīdīẖumi ‘irifitī tigebiru?
Posjetite me jednom! ን-ይ---ሑ---ን-! ን-- ብ--- እ--- ን-ይ ብ-ሑ- እ-ዶ- ------------- ንዓይ ብጽሑኒ እንዶ! 0
ni--y- bi-s’iḥunī---ido! n----- b---------- i----- n-‘-y- b-t-’-h-u-ī i-i-o- ------------------------- ni‘ayi bits’iḥunī inido!
Ovo je moja adresa. እዚ --ራ-ይ---። እ- ኣ---- እ-- እ- ኣ-ራ-ይ እ-። ------------ እዚ ኣድራሻይ እዩ። 0
i-ī--di-a----i-iy-። i-- a--------- i--- i-ī a-i-a-h-y- i-u- ------------------- izī adirashayi iyu።
Hoćemo li se sutra vidjeti? ጽ-ሕ-ክ-ራ---ዲና? ጽ-- ክ---- ዲ-- ጽ-ሕ ክ-ራ-ብ ዲ-? ------------- ጽባሕ ክንራኸብ ዲና? 0
t-’---h-- -in---h--b--d-n-? t-------- k---------- d---- t-’-b-h-i k-n-r-h-e-i d-n-? --------------------------- ts’ibaḥi kiniraẖebi dīna?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. ይቕሬ-፣--ደ -ደብ -ይረ ኣሎኹ። ይ---- ሓ- መ-- ገ-- ኣ--- ይ-ሬ-፣ ሓ- መ-ብ ገ-ረ ኣ-ኹ- --------------------- ይቕሬታ፣ ሓደ መደብ ገይረ ኣሎኹ። 0
yi-̱-ir-t-፣ -̣--- m-d--i----ir---l----። y---------- h---- m----- g----- a------ y-k-’-r-t-፣ h-a-e m-d-b- g-y-r- a-o-̱-። --------------------------------------- yiḵ’irēta፣ ḥade medebi geyire aloẖu።
Bok! / Bog! / Zbogom! ቻው! ቻ-- ቻ-! --- ቻው! 0
cha-i! c----- c-a-i- ------ chawi!
Doviđenja! ኣብ-ክ-ኣ------ - -ሓ-----! ኣ- ክ--- ር--- ( ድ-- ኩ--- ኣ- ክ-ኣ- ር-ብ- ( ድ-ን ኩ-)- ----------------------- ኣብ ክልኣይ ርክብና ( ድሓን ኩን)! 0
a-----l----- --kib-n- - diḥ--i -u--)! a-- k------- r------- ( d------ k----- a-i k-l-’-y- r-k-b-n- ( d-h-a-i k-n-)- -------------------------------------- abi kili’ayi rikibina ( diḥani kuni)!
Do uskoro! ክ-ብ---ር! ክ-- ድ--- ክ-ብ ድ-ር- -------- ክሳብ ድሓር! 0
k---b---iḥa--! k----- d------- k-s-b- d-h-a-i- --------------- kisabi diḥari!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!