Zbirka izraza

hr Upoznavanje   »   zh 认识,相识

3 [tri]

Upoznavanje

Upoznavanje

3[三]

3 [Sān]

认识,相识

[rènshí, xiāngshí]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
Bog! / Bok! 你好 /喂 ! 你好 /喂 ! 0
n- h--/ w--! nǐ h--/ w--! nǐ hǎo/ wèi! n- h-o/ w-i! ------/----!
Dobar dan! 你好 ! 你好 ! 0
N- h--! Nǐ h--! Nǐ hǎo! N- h-o! ------!
Kako ste? / Kako si? 你 好 吗 /最- 怎- 样 ? 你 好 吗 /最近 怎么 样 ? 0
N- h-- m-/ z----- z---- y---? Nǐ h-- m-/ z----- z---- y---? Nǐ hǎo ma/ zuìjìn zěnme yàng? N- h-o m-/ z-ì-ì- z-n-e y-n-? ---------/------------------?
Jeste li Vi iz Europe / Evrope? 您 来- 欧- 吗 ? 您 来自 欧洲 吗 ? 0
N-- l---- ō----- m-? Ní- l---- ō----- m-? Nín láizì ōuzhōu ma? N-n l-i-ì ō-z-ō- m-? -------------------?
Jeste li Vi iz Amerike? 您 来- 美- 吗 ? 您 来自 美国 吗 ? 0
N-- l---- m----- m-? Ní- l---- m----- m-? Nín láizì měiguó ma? N-n l-i-ì m-i-u- m-? -------------------?
Jeste li Vi iz Azije? 您 来- 亚- 吗 ? 您 来自 亚洲 吗 ? 0
N-- l---- y----- m-? Ní- l---- y----- m-? Nín láizì yàzhōu ma? N-n l-i-ì y-z-ō- m-? -------------------?
U kojem hotelu ste smješteni? 您 住- 哪-- 宾- ? 您 住在 哪一个 宾馆 ? 0
N-- z-- z-- n- y--- b------? Ní- z-- z-- n- y--- b------? Nín zhù zài nǎ yīgè bīnguǎn? N-n z-ù z-i n- y-g- b-n-u-n? ---------------------------?
Koliko dugo ste već ovdje? 您 在 这- 已- 多- 了 ? 您 在 这里 已经 多久 了 ? 0
N-- z-- z---- y----- d-------? Ní- z-- z---- y----- d-------? Nín zài zhèlǐ yǐjīng duōjiǔle? N-n z-i z-è-ǐ y-j-n- d-ō-i-l-? -----------------------------?
Koliko dugo ostajete? 您 要 停- 多- ? 您 要 停留 多久 ? 0
N-- y-- t------ d-----? Ní- y-- t------ d-----? Nín yào tíngliú duōjiǔ? N-n y-o t-n-l-ú d-ō-i-? ----------------------?
Dopada li Vam se ovdje? 您 喜- 这- 吗 ? 您 喜欢 这里 吗 ? 0
N-- x----- z---- m-? Ní- x----- z---- m-? Nín xǐhuān zhèlǐ ma? N-n x-h-ā- z-è-ǐ m-? -------------------?
Jeste li Vi ovdje na godišnjem odmoru? 您 在 这- 度- 吗 ? 您 在 这里 度假 吗 ? 0
N-- z-- z---- d---- m-? Ní- z-- z---- d---- m-? Nín zài zhèlǐ dùjià ma? N-n z-i z-è-ǐ d-j-à m-? ----------------------?
Posjetite me jednom! 欢迎 您 到 我-- 来 ! 欢迎 您 到 我这儿 来 ! 0
H------- n-- d-- w- z--'e- l--! Hu------ n-- d-- w- z----- l--! Huānyíng nín dào wǒ zhè'er lái! H-ā-y-n- n-n d-o w- z-è'e- l-i! -----------------------'------!
Ovo je moja adresa. 这是 我- 住- 。 这是 我的 住址 。 0
Z-- s-- w- d- z-----. Zh- s-- w- d- z-----. Zhè shì wǒ de zhùzhǐ. Z-è s-ì w- d- z-ù-h-. --------------------.
Hoćemo li se sutra vidjeti? 我们 明- 见- 吗 ? 我们 明天 见面 吗 ? 0
W---- m------- j------- m-? Wǒ--- m------- j------- m-? Wǒmen míngtiān jiànmiàn ma? W-m-n m-n-t-ā- j-à-m-à- m-? --------------------------?
Žao mi je, imam već nešto drugo u planu. 我 很 抱-- 我 已 有 安- 了 。 我 很 抱歉, 我 已 有 安排 了 。 0
W- h-- b------, w- y- y-- ā------. Wǒ h-- b------- w- y- y-- ā------. Wǒ hěn bàoqiàn, wǒ yǐ yǒu ānpáile. W- h-n b-o-i-n, w- y- y-u ā-p-i-e. --------------,------------------.
Bok! / Bog! / Zbogom! 再见 ! 再见 ! 0
Z------! Zà-----! Zàijiàn! Z-i-i-n! -------!
Doviđenja! 再见 ! 再见 ! 0
Z------! Zà-----! Zàijiàn! Z-i-i-n! -------!
Do uskoro! 一会- 见 ! 一会儿 见 ! 0
Y----'e- j---! Yī------ j---! Yīhuǐ'er jiàn! Y-h-ǐ'e- j-à-! -----'-------!

Abeceda

Pomoću jezika možemo komunicirati. Jedni drugima govorimo što mislimo ili osjećamo. Pisanje također ima istu funkciju. Većina jezika ima pismo. Pismo se sastoji od znakova. Ti znakovi mogu biti različiti. Mnoga pisma sastoje se od slova. Ta se pisma nazivaju abecedom. Abeceda je uređeni skup grafičkih znakova. Ti znakovi su povezani posebnim pravilima prema kojima oblikuju riječi. Svaki znak ima svoj nepromjenjiv izgovor. Riječ “abeceda” potječe iz grčkog jezika. U grčkom jeziku prva dva slova nazivaju se “alpha” i “beta”. Kroz povijest je postojalo mnogo različitih abeceda. Ljudi već više od 3.000 godina koriste slovne znakove. Nekoć su slovni znakovi bili magični simboli. Samo nekolicina je razumjela njihovo značenje. Kasnije su znakovi izgubili svoj simbolički značaj. Slova danas više nemaju nikakvo značenje. Značenje poprimaju tek u kombinaciji s drugim slovima. Slovni znakovi, kao na primjer u kineskom jeziku, funkcioniraju drugačije. Nalikuju slikama te često pokazuju ono što i znače. Prilikom pisanja šifriramo svoje misli. Znakove koristimo za učvršćivanje svog znanja. Naš mozak je naučio dešifrirati abecedu. Znakovi postaju riječi, riječi postaju ideje. Na taj način tekst može preživjeti tisućama godina. I još ga se uvijek može razumjeti..
Dali si znao?
Bengalski spada u indoiranske jezike. Za oko 220 milijuna ljudi to je materinski jezik. Više od 140 miliijuna od tog broja živi u Bangladešu. Osim toga ima oko 75 milijuna govornika u Indiji. Ostale skupine govornika ovog jezika se nalaze u Maleziji, Nepalu i Saudijskog Arabiji. Time bengalski spada u jezike s najvećim brojem govornika u svijetu. Jezik ima vlastito pismo. I za brojeve ima vlastite znakove. Međutim, danas se većinom koriste arapske cifre. Članovi rečenice u bengalskom jeziku slijede tačno određena pravila. Prvo dolazi subjekt, zatim objekt pa na kraju glagol. Ne postoji gramatički rod. I imenice i pridjevi se neznatno mijenjaju. To je dobro za sve koji žele da nauče ovaj važan jezik. A to bi trebalo raditi što više ljudi!