Zbirka izraza

hr U školi   »   be У школе

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [чатыры]

4 [chatyry]

У школе

U shkole

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Gdje smo mi? Д-е м-? Д__ м__ Д-е м-? ------- Дзе мы? 0
D-e-my? D__ m__ D-e m-? ------- Dze my?
Mi smo u školi. Мы-- -ко-е. М_ ў ш_____ М- ў ш-о-е- ----------- Мы ў школе. 0
M--- ----le. M_ u s______ M- u s-k-l-. ------------ My u shkole.
Imamo nastavu. У-нас-з-ня-кі. У н__ з_______ У н-с з-н-т-і- -------------- У нас заняткі. 0
U--a--z---atkі. U n__ z________ U n-s z-n-a-k-. --------------- U nas zanyatkі.
Ovo su učenici. Гэ------н-. Г___ в_____ Г-т- в-ч-і- ----------- Гэта вучні. 0
Geta --c---. G___ v______ G-t- v-c-n-. ------------ Geta vuchnі.
Ovo je učiteljica. Г-та -а---ў-іца. Г___ н__________ Г-т- н-с-а-н-ц-. ---------------- Гэта настаўніца. 0
G----n-staunі--a. G___ n___________ G-t- n-s-a-n-t-a- ----------------- Geta nastaunіtsa.
Ovo je razred. Г-та ---с. Г___ к____ Г-т- к-а-. ---------- Гэта клас. 0
G-ta---a-. G___ k____ G-t- k-a-. ---------- Geta klas.
Što radimo? Ш-о м--р-бі-? Ш__ м_ р_____ Ш-о м- р-б-м- ------------- Што мы робім? 0
Sht- m---ob-m? S___ m_ r_____ S-t- m- r-b-m- -------------- Shto my robіm?
Učimo. Мы -уч-м-я. М_ в_______ М- в-ч-м-я- ----------- Мы вучымся. 0
My v-c-y-sy-. M_ v_________ M- v-c-y-s-a- ------------- My vuchymsya.
Učimo jezik. М--вы-уча-м м--у. М_ в_______ м____ М- в-в-ч-е- м-в-. ----------------- Мы вывучаем мову. 0
My vy-uc-a-- ----. M_ v________ m____ M- v-v-c-a-m m-v-. ------------------ My vyvuchaem movu.
Učim engleski. Я вы-учаю -нг-----у--мо-у. Я в______ а_________ м____ Я в-в-ч-ю а-г-і-с-у- м-в-. -------------------------- Я вывучаю англійскую мову. 0
Y--v--u----- -nglі--k------v-. Y_ v________ a__________ m____ Y- v-v-c-a-u a-g-і-s-u-u m-v-. ------------------------------ Ya vyvuchayu anglіyskuyu movu.
Učiš španjolski. Т---ыв-ч-еш іс-а--кую-м-ву. Т_ в_______ і________ м____ Т- в-в-ч-е- і-п-н-к-ю м-в-. --------------------------- Ты вывучаеш іспанскую мову. 0
T--vyv-c-a-sh-іsp--sk--- ---u. T_ v_________ і_________ m____ T- v-v-c-a-s- і-p-n-k-y- m-v-. ------------------------------ Ty vyvuchaesh іspanskuyu movu.
On uči njemački. Ё---ы-учае -ямец--- мову. Ё_ в______ н_______ м____ Ё- в-в-ч-е н-м-ц-у- м-в-. ------------------------- Ён вывучае нямецкую мову. 0
E- --v--h-- --a--tsk--------. E_ v_______ n__________ m____ E- v-v-c-a- n-a-e-s-u-u m-v-. ----------------------------- En vyvuchae nyametskuyu movu.
Učimo francuski. М--в-в---ем--ра-ц-з-к----о--. М_ в_______ ф__________ м____ М- в-в-ч-е- ф-а-ц-з-к-ю м-в-. ----------------------------- Мы вывучаем французскую мову. 0
My-v-----a----r--ts----u-u-mo-u. M_ v________ f____________ m____ M- v-v-c-a-m f-a-t-u-s-u-u m-v-. -------------------------------- My vyvuchaem frantsuzskuyu movu.
Učite talijanski. Вы--ыву--е-----аль-н-кую-м--у. В_ в________ і__________ м____ В- в-в-ч-е-е і-а-ь-н-к-ю м-в-. ------------------------------ Вы вывучаеце італьянскую мову. 0
V--vyv-c-aet---і-al-yans--y----vu. V_ v__________ і____________ m____ V- v-v-c-a-t-e і-a-’-a-s-u-u m-v-. ---------------------------------- Vy vyvuchaetse іtal’yanskuyu movu.
Oni uče ruski. Я------учаюць-ру-кую м-ву. Я__ в________ р_____ м____ Я-ы в-в-ч-ю-ь р-с-у- м-в-. -------------------------- Яны вывучаюць рускую мову. 0
Yan--vy------u-s’ r-s-uyu mov-. Y___ v___________ r______ m____ Y-n- v-v-c-a-u-s- r-s-u-u m-v-. ------------------------------- Yany vyvuchayuts’ ruskuyu movu.
Učiti jezike je interesantno. В--учаць ---ы--і----. В_______ м___ ц______ В-в-ч-ц- м-в- ц-к-в-. --------------------- Вывучаць мовы цікава. 0
V---chat-’ m-----sіkava. V_________ m___ t_______ V-v-c-a-s- m-v- t-і-a-a- ------------------------ Vyvuchats’ movy tsіkava.
Želimo razumjeti ljude. М- --ч-м---з--е---л---е-. М_ х____ р_______ л______ М- х-ч-м р-з-м-ц- л-д-е-. ------------------------- Мы хочам разумець людзей. 0
M- k----am -azu-e-s’ -yu-z-y. M_ k______ r________ l_______ M- k-o-h-m r-z-m-t-’ l-u-z-y- ----------------------------- My khocham razumets’ lyudzey.
Želimo razgovarati s ljudima. М------м-разм-ўляць з-----ь-і. М_ х____ р_________ з л_______ М- х-ч-м р-з-а-л-ц- з л-д-ь-і- ------------------------------ Мы хочам размаўляць з людзьмі. 0
M- ---cha- -a-m-u-y---’---l----’mі. M_ k______ r___________ z l________ M- k-o-h-m r-z-a-l-a-s- z l-u-z-m-. ----------------------------------- My khocham razmaulyats’ z lyudz’mі.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.