Zbirka izraza

hr U školi   »   be У школе

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [чатыры]

4 [chatyry]

У школе

[U shkole]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Gdje smo mi? Дз--м-? Д-- м-- Д-е м-? ------- Дзе мы? 0
D-- --? D-- m-- D-e m-? ------- Dze my?
Mi smo u školi. Мы-- ш-ол-. М- ў ш----- М- ў ш-о-е- ----------- Мы ў школе. 0
M--u-----le. M- u s------ M- u s-k-l-. ------------ My u shkole.
Imamo nastavu. У ------нят-і. У н-- з------- У н-с з-н-т-і- -------------- У нас заняткі. 0
U -a--z-n-a-k-. U n-- z-------- U n-s z-n-a-k-. --------------- U nas zanyatkі.
Ovo su učenici. Г----ву-ні. Г--- в----- Г-т- в-ч-і- ----------- Гэта вучні. 0
Ge-a-v-c-nі. G--- v------ G-t- v-c-n-. ------------ Geta vuchnі.
Ovo je učiteljica. Гэ-а на-----іца. Г--- н---------- Г-т- н-с-а-н-ц-. ---------------- Гэта настаўніца. 0
Get- -as-------a. G--- n----------- G-t- n-s-a-n-t-a- ----------------- Geta nastaunіtsa.
Ovo je razred. Гэт------. Г--- к---- Г-т- к-а-. ---------- Гэта клас. 0
Get- kl--. G--- k---- G-t- k-a-. ---------- Geta klas.
Što radimo? Ш-- мы ро---? Ш-- м- р----- Ш-о м- р-б-м- ------------- Што мы робім? 0
Sh-o--y r-b-m? S--- m- r----- S-t- m- r-b-m- -------------- Shto my robіm?
Učimo. Мы ----м--. М- в------- М- в-ч-м-я- ----------- Мы вучымся. 0
My -uchymsya. M- v--------- M- v-c-y-s-a- ------------- My vuchymsya.
Učimo jezik. Мы---в-ча-м-мову. М- в------- м---- М- в-в-ч-е- м-в-. ----------------- Мы вывучаем мову. 0
M---y--ch-----o--. M- v-------- m---- M- v-v-c-a-m m-v-. ------------------ My vyvuchaem movu.
Učim engleski. Я--ы--ча--ан-л--с--ю мо-у. Я в------ а--------- м---- Я в-в-ч-ю а-г-і-с-у- м-в-. -------------------------- Я вывучаю англійскую мову. 0
Y- v-vuc-ayu----lіys--yu m--u. Y- v-------- a---------- m---- Y- v-v-c-a-u a-g-і-s-u-u m-v-. ------------------------------ Ya vyvuchayu anglіyskuyu movu.
Učiš španjolski. Т--вывучае---сп---ку--мо-у. Т- в------- і-------- м---- Т- в-в-ч-е- і-п-н-к-ю м-в-. --------------------------- Ты вывучаеш іспанскую мову. 0
T- v-v-ch--sh-і-pans-u------u. T- v--------- і--------- m---- T- v-v-c-a-s- і-p-n-k-y- m-v-. ------------------------------ Ty vyvuchaesh іspanskuyu movu.
On uči njemački. Ё- --вуча--------у- ----. Ё- в------ н------- м---- Ё- в-в-ч-е н-м-ц-у- м-в-. ------------------------- Ён вывучае нямецкую мову. 0
En--yv-chae-ny-m-ts--yu -ovu. E- v------- n---------- m---- E- v-v-c-a- n-a-e-s-u-u m-v-. ----------------------------- En vyvuchae nyametskuyu movu.
Učimo francuski. М- -ыв--аем --а--узск-- -ов-. М- в------- ф---------- м---- М- в-в-ч-е- ф-а-ц-з-к-ю м-в-. ----------------------------- Мы вывучаем французскую мову. 0
My----uc--e---rants---k-y- --v-. M- v-------- f------------ m---- M- v-v-c-a-m f-a-t-u-s-u-u m-v-. -------------------------------- My vyvuchaem frantsuzskuyu movu.
Učite talijanski. Вы--ы--ча-це-і---ь---к-- -ов-. В- в-------- і---------- м---- В- в-в-ч-е-е і-а-ь-н-к-ю м-в-. ------------------------------ Вы вывучаеце італьянскую мову. 0
V----vuc-a-t---і--l’ya-s-u-u -o-u. V- v---------- і------------ m---- V- v-v-c-a-t-e і-a-’-a-s-u-u m-v-. ---------------------------------- Vy vyvuchaetse іtal’yanskuyu movu.
Oni uče ruski. Ян- --в--а-----у---- -о--. Я-- в-------- р----- м---- Я-ы в-в-ч-ю-ь р-с-у- м-в-. -------------------------- Яны вывучаюць рускую мову. 0
Y-ny -yvuc-ayuts--r-s-u-- m--u. Y--- v----------- r------ m---- Y-n- v-v-c-a-u-s- r-s-u-u m-v-. ------------------------------- Yany vyvuchayuts’ ruskuyu movu.
Učiti jezike je interesantno. Вывуча---мо-- ці-а--. В------- м--- ц------ В-в-ч-ц- м-в- ц-к-в-. --------------------- Вывучаць мовы цікава. 0
Vyv-c---s-----y tsіkav-. V--------- m--- t------- V-v-c-a-s- m-v- t-і-a-a- ------------------------ Vyvuchats’ movy tsіkava.
Želimo razumjeti ljude. М--х-ч---р-зумець----зе-. М- х---- р------- л------ М- х-ч-м р-з-м-ц- л-д-е-. ------------------------- Мы хочам разумець людзей. 0
M- kh--ha- -a-um-ts’----dz--. M- k------ r-------- l------- M- k-o-h-m r-z-m-t-’ l-u-z-y- ----------------------------- My khocham razumets’ lyudzey.
Želimo razgovarati s ljudima. М- хоча--раз----я-- --лю-зьм-. М- х---- р--------- з л------- М- х-ч-м р-з-а-л-ц- з л-д-ь-і- ------------------------------ Мы хочам размаўляць з людзьмі. 0
My-----h----azm-u-y-ts- - l--d----. M- k------ r----------- z l-------- M- k-o-h-m r-z-a-l-a-s- z l-u-z-m-. ----------------------------------- My khocham razmaulyats’ z lyudz’mі.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.