Zbirka izraza

hr U školi   »   bg В училище

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [четири]

4 [chetiri]

В училище

[V uchilishche]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Gdje smo mi? Къде-см-? К___ с___ К-д- с-е- --------- Къде сме? 0
K--- --e? K___ s___ K-d- s-e- --------- Kyde sme?
Mi smo u školi. Ни- ------уч-л--е. Н__ с__ в у_______ Н-е с-е в у-и-и-е- ------------------ Ние сме в училище. 0
N-e s------c---is--h-. N__ s__ v u___________ N-e s-e v u-h-l-s-c-e- ---------------------- Nie sme v uchilishche.
Imamo nastavu. Имам- часо--. И____ ч______ И-а-е ч-с-в-. ------------- Имаме часове. 0
I-----chas--e. I____ c_______ I-a-e c-a-o-e- -------------- Imame chasove.
Ovo su učenici. Т--а ----ч--и-и-е. Т___ с_ у_________ Т-в- с- у-е-и-и-е- ------------------ Това са учениците. 0
Tova-----c----t--t-. T___ s_ u___________ T-v- s- u-h-n-t-i-e- -------------------- Tova sa uchenitsite.
Ovo je učiteljica. Това е--ч----кат-. Т___ е у__________ Т-в- е у-и-е-к-т-. ------------------ Това е учителката. 0
To----e uchi-e--a-a. T___ y_ u___________ T-v- y- u-h-t-l-a-a- -------------------- Tova ye uchitelkata.
Ovo je razred. То-а е к--с-т. Т___ е к______ Т-в- е к-а-ъ-. -------------- Това е класът. 0
To-a -e---asy-. T___ y_ k______ T-v- y- k-a-y-. --------------- Tova ye klasyt.
Što radimo? К--в- -рав-м н--? К____ п_____ н___ К-к-о п-а-и- н-е- ----------------- Какво правим ние? 0
Ka--- -r--im-ni-? K____ p_____ n___ K-k-o p-a-i- n-e- ----------------- Kakvo pravim nie?
Učimo. Ние уч-м. Н__ у____ Н-е у-и-. --------- Ние учим. 0
Nie-u-hi-. N__ u_____ N-e u-h-m- ---------- Nie uchim.
Učimo jezik. Н-е--чи---з-к. Н__ у___ е____ Н-е у-и- е-и-. -------------- Ние учим език. 0
Nie--c-im-y-zi-. N__ u____ y_____ N-e u-h-m y-z-k- ---------------- Nie uchim yezik.
Učim engleski. Аз уч--ан-лийск-. А_ у__ а_________ А- у-а а-г-и-с-и- ----------------- Аз уча английски. 0
Az -c-a -n----sk-. A_ u___ a_________ A- u-h- a-g-i-s-i- ------------------ Az ucha angliyski.
Učiš španjolski. Ти---иш-и-п-н--и. Т_ у___ и________ Т- у-и- и-п-н-к-. ----------------- Ти учиш испански. 0
T- -ch--h-i--a-ski. T_ u_____ i________ T- u-h-s- i-p-n-k-. ------------------- Ti uchish ispanski.
On uči njemački. Т---учи--емс-и. Т__ у__ н______ Т-й у-и н-м-к-. --------------- Той учи немски. 0
T-y-u-hi--e--k-. T__ u___ n______ T-y u-h- n-m-k-. ---------------- Toy uchi nemski.
Učimo francuski. Ни--у--- -р-н--и. Н__ у___ ф_______ Н-е у-и- ф-е-с-и- ----------------- Ние учим френски. 0
Nie uch-m----n---. N__ u____ f_______ N-e u-h-m f-e-s-i- ------------------ Nie uchim frenski.
Učite talijanski. Ви--у-и-е -т-лиа---и. В__ у____ и__________ В-е у-и-е и-а-и-н-к-. --------------------- Вие учите италиански. 0
Vi- uchi-e -------ski. V__ u_____ i__________ V-e u-h-t- i-a-i-n-k-. ---------------------- Vie uchite italianski.
Oni uče ruski. Т- уч-т-руски. Т_ у___ р_____ Т- у-а- р-с-и- -------------- Те учат руски. 0
Te -chat rus-i. T_ u____ r_____ T- u-h-t r-s-i- --------------- Te uchat ruski.
Učiti jezike je interesantno. Д- -е-у-----з--и-- инте-е-но. Д_ с_ у___ е____ е и_________ Д- с- у-а- е-и-и е и-т-р-с-о- ----------------------------- Да се учат езици е интересно. 0
Da -e---h-- -----s---e--n---esn-. D_ s_ u____ y______ y_ i_________ D- s- u-h-t y-z-t-i y- i-t-r-s-o- --------------------------------- Da se uchat yezitsi ye interesno.
Želimo razumjeti ljude. Ние -ска-е-д--р-з-----е--о--т-. Н__ и_____ д_ р________ х______ Н-е и-к-м- д- р-з-и-а-е х-р-т-. ------------------------------- Ние искаме да разбираме хората. 0
Ni---sk-m--d---a--irame k-or---. N__ i_____ d_ r________ k_______ N-e i-k-m- d- r-z-i-a-e k-o-a-a- -------------------------------- Nie iskame da razbirame khorata.
Želimo razgovarati s ljudima. Ние---кам--да-р-з-ов----е-----р--а. Н__ и_____ д_ р__________ с х______ Н-е и-к-м- д- р-з-о-а-я-е с х-р-т-. ----------------------------------- Ние искаме да разговаряме с хората. 0
Nie--sk--e -------o-aryam- - --o-a-a. N__ i_____ d_ r___________ s k_______ N-e i-k-m- d- r-z-o-a-y-m- s k-o-a-a- ------------------------------------- Nie iskame da razgovaryame s khorata.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bugarski (1-100) MP3 bugarski (1-100)
Video nije pronađen!

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.