Zbirka izraza

hr U školi   »   tr Okulda

4 [četiri]

U školi

U školi

4 [dört]

Okulda

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Gdje smo mi? Ner-d-y--? N_________ N-r-d-y-z- ---------- Neredeyiz? 0
Mi smo u školi. Ok---ay--. O_________ O-u-d-y-z- ---------- Okuldayız. 0
Imamo nastavu. D-r-i----va-. D_______ v___ D-r-i-i- v-r- ------------- Dersimiz var. 0
Ovo su učenici. B-nlar öğr-nc----. B_____ ö__________ B-n-a- ö-r-n-i-i-. ------------------ Bunlar öğrencidir. 0
Ovo je učiteljica. B-,-öğ----en. (-a--n -ç--) B__ ö________ (_____ i____ B-, ö-r-t-e-. (-a-ı- i-i-) -------------------------- Bu, öğretmen. (kadın için) 0
Ovo je razred. B-,--ı-ı-. B__ s_____ B-, s-n-f- ---------- Bu, sınıf. 0
Što radimo? Ne --pı-or-z? N_ y_________ N- y-p-y-r-z- ------------- Ne yapıyoruz? 0
Učimo. Ö--en-y-ruz. Ö___________ Ö-r-n-y-r-z- ------------ Öğreniyoruz. 0
Učimo jezik. Bir --l--ğ-e-i-or-z. B__ d__ ö___________ B-r d-l ö-r-n-y-r-z- -------------------- Bir dil öğreniyoruz. 0
Učim engleski. Be--İn--li-c--ö-r-ni---um. B__ İ________ ö___________ B-n İ-g-l-z-e ö-r-n-y-r-m- -------------------------- Ben İngilizce öğreniyorum. 0
Učiš španjolski. Sen--s--n-o-ca -ğ--ni-ors--. S__ İ_________ ö____________ S-n İ-p-n-o-c- ö-r-n-y-r-u-. ---------------------------- Sen İspanyolca öğreniyorsun. 0
On uči njemački. 0--e-ke-)-Al------öğ----y--. 0 (______ A______ ö_________ 0 (-r-e-) A-m-n-a ö-r-n-y-r- ---------------------------- 0 (erkek) Almanca öğreniyor. 0
Učimo francuski. B-z -r-ns-z---öğ-eni-o-uz. B__ F________ ö___________ B-z F-a-s-z-a ö-r-n-y-r-z- -------------------------- Biz Fransızca öğreniyoruz. 0
Učite talijanski. S-z --a-y-nca -ğr---yo-su--z. S__ İ________ ö______________ S-z İ-a-y-n-a ö-r-n-y-r-u-u-. ----------------------------- Siz İtalyanca öğreniyorsunuz. 0
Oni uče ruski. O--ar Ru----ö------or-a-. O____ R____ ö____________ O-l-r R-s-a ö-r-n-y-r-a-. ------------------------- Onlar Rusça öğreniyorlar. 0
Učiti jezike je interesantno. Di- --re-m-k -lg-n-ti-. D__ ö_______ i_________ D-l ö-r-n-e- i-g-n-t-r- ----------------------- Dil öğrenmek ilginçtir. 0
Želimo razumjeti ljude. İ-s---arı----am-k i---y-ru-. İ________ a______ i_________ İ-s-n-a-ı a-l-m-k i-t-y-r-z- ---------------------------- İnsanları anlamak istiyoruz. 0
Želimo razgovarati s ljudima. İ-sanla- i-e----uşmak---tiyo--z. İ_______ i__ k_______ i_________ İ-s-n-a- i-e k-n-ş-a- i-t-y-r-z- -------------------------------- İnsanlar ile konuşmak istiyoruz. 0

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.