Zbirka izraza

hr U školi   »   zh 在学校里

4 [četiri]

U školi

U školi

4[四]

4 [Sì]

在学校里

[zài xuéxiào lǐ]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
Gdje smo mi? 我--在 -里 ? 我- 在 哪- ? 我- 在 哪- ? --------- 我们 在 哪里 ? 0
wǒ----zài-nǎ-ǐ? w---- z-- n---- w-m-n z-i n-l-? --------------- wǒmen zài nǎlǐ?
Mi smo u školi. 我--在-学--里 。 我- 在 学- 里 。 我- 在 学- 里 。 ----------- 我们 在 学校 里 。 0
Wǒm---zà---uéxi-o-lǐ. W---- z-- x------ l-- W-m-n z-i x-é-i-o l-. --------------------- Wǒmen zài xuéxiào lǐ.
Imamo nastavu. 我们---上--。 我- 在 上- 。 我- 在 上- 。 --------- 我们 在 上课 。 0
Wǒmen-z---sh---kè. W---- z-- s------- W-m-n z-i s-à-g-è- ------------------ Wǒmen zài shàngkè.
Ovo su učenici. 这- - 学--。 这- 是 学- 。 这- 是 学- 。 --------- 这些 是 学生 。 0
Zhè--- shì-xu------. Z----- s-- x-------- Z-è-i- s-ì x-é-h-n-. -------------------- Zhèxiē shì xuéshēng.
Ovo je učiteljica. 这是 女---。 这- 女-- 。 这- 女-师 。 -------- 这是 女老师 。 0
Z-- s---nǚ-lǎo-hī. Z-- s-- n- l------ Z-è s-ì n- l-o-h-. ------------------ Zhè shì nǚ lǎoshī.
Ovo je razred. 这是-班级/-- 。 这- 班---- 。 这- 班-/-室 。 ---------- 这是 班级/教室 。 0
Zh- shì b--j-/ jiàos--. Z-- s-- b----- j------- Z-è s-ì b-n-í- j-à-s-ì- ----------------------- Zhè shì bānjí/ jiàoshì.
Što radimo? 我们 做----? 我- 做 什- ? 我- 做 什- ? --------- 我们 做 什么 ? 0
Wǒ-en --ò-s-é---? W---- z-- s------ W-m-n z-ò s-é-m-? ----------------- Wǒmen zuò shénme?
Učimo. 我- -习 。 我- 学- 。 我- 学- 。 ------- 我们 学习 。 0
W-me- ---xí. W---- x----- W-m-n x-é-í- ------------ Wǒmen xuéxí.
Učimo jezik. 我们-学-----语言-。 我- 学- 一- 语- 。 我- 学- 一- 语- 。 ------------- 我们 学习 一门 语言 。 0
Wǒm-n---é-í y----n yǔ-á-. W---- x---- y- m-- y----- W-m-n x-é-í y- m-n y-y-n- ------------------------- Wǒmen xuéxí yī mén yǔyán.
Učim engleski. 我 学习 -语-。 我 学- 英- 。 我 学- 英- 。 --------- 我 学习 英语 。 0
Wǒ--uéxí yīn--ǔ. W- x---- y------ W- x-é-í y-n-y-. ---------------- Wǒ xuéxí yīngyǔ.
Učiš španjolski. 你 学习-西班-语-。 你 学- 西--- 。 你 学- 西-牙- 。 ----------- 你 学习 西班牙语 。 0
Nǐ-x-é-------n----ǔ. N- x---- x------ y-- N- x-é-í x-b-n-á y-. -------------------- Nǐ xuéxí xībānyá yǔ.
On uči njemački. 他 学- -语 。 他 学- 德- 。 他 学- 德- 。 --------- 他 学习 德语 。 0
Tā---éxí-déyǔ. T- x---- d---- T- x-é-í d-y-. -------------- Tā xuéxí déyǔ.
Učimo francuski. 我--学习 ---。 我- 学- 法- 。 我- 学- 法- 。 ---------- 我们 学习 法语 。 0
W---- -u-x- f-y-. W---- x---- f---- W-m-n x-é-í f-y-. ----------------- Wǒmen xuéxí fǎyǔ.
Učite talijanski. 你们 ------- 。 你- 学- 意--- 。 你- 学- 意-利- 。 ------------ 你们 学习 意大利语 。 0
N--e--xuéxí-y-d-l---ǔ. N---- x---- y----- y-- N-m-n x-é-í y-d-l- y-. ---------------------- Nǐmen xuéxí yìdàlì yǔ.
Oni uče ruski. 他们 ---俄- 。 他- 学- 俄- 。 他- 学- 俄- 。 ---------- 他们 学习 俄语 。 0
T-me--xuéx---yǔ. T---- x---- è--- T-m-n x-é-í è-ǔ- ---------------- Tāmen xuéxí èyǔ.
Učiti jezike je interesantno. 学- -言 是-很 -趣- 。 学- 语- 是 很 有-- 。 学- 语- 是 很 有-的 。 --------------- 学习 语言 是 很 有趣的 。 0
X-----yǔy-n shì-hěn yǒu-- --. X---- y---- s-- h-- y---- d-- X-é-í y-y-n s-ì h-n y-u-ù d-. ----------------------------- Xuéxí yǔyán shì hěn yǒuqù de.
Želimo razumjeti ljude. 我们 要 理-/听懂-人们-(-话- 。 我- 要 理---- 人- (--- 。 我- 要 理-/-懂 人- (-话- 。 -------------------- 我们 要 理解/听懂 人们 (讲话) 。 0
Wǒ-en--à----j-ě/ -----d--- r-n-en (j-ǎ-ghuà-. W---- y-- l----- t--- d--- r----- (---------- W-m-n y-o l-j-ě- t-n- d-n- r-n-e- (-i-n-h-à-. --------------------------------------------- Wǒmen yào lǐjiě/ tīng dǒng rénmen (jiǎnghuà).
Želimo razgovarati s ljudima. 我- 想-和 人- ----谈 。 我- 想 和 人- 说---- 。 我- 想 和 人- 说-/-谈 。 ----------------- 我们 想 和 人们 说话/交谈 。 0
Wǒmen -i-n- -------e--s-u--u-/----ot--. W---- x---- h- r----- s------- j------- W-m-n x-ǎ-g h- r-n-e- s-u-h-à- j-ā-t-n- --------------------------------------- Wǒmen xiǎng hé rénmen shuōhuà/ jiāotán.

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.