Zbirka izraza

hr Zemlje i jezici   »   nl Landen en talen

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [vijf]

Landen en talen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nizozemski igra Više
John je iz Londona. J-h-----t u-t ---d-n. J--- k--- u-- L------ J-h- k-m- u-t L-n-e-. --------------------- John komt uit Londen. 0
London je u Velikoj Britaniji. L---en li-- i---r--- --it-an--ë. L----- l--- i- G---- B---------- L-n-e- l-g- i- G-o-t B-i-t-n-i-. -------------------------------- Londen ligt in Groot Brittannië. 0
On govori engleski. Hi- ----ekt Engel-. H-- s------ E------ H-j s-r-e-t E-g-l-. ------------------- Hij spreekt Engels. 0
Marija je iz Madrida. Mar-----m---i- --drid. M---- k--- u-- M------ M-r-a k-m- u-t M-d-i-. ---------------------- Maria komt uit Madrid. 0
Madrid je u Španjolskoj. M--r-d--i-t-i--Spa-j-. M----- l--- i- S------ M-d-i- l-g- i- S-a-j-. ---------------------- Madrid ligt in Spanje. 0
Ona govori španjolski. Zij-spr-e---Sp---s. Z-- s------ S------ Z-j s-r-e-t S-a-n-. ------------------- Zij spreekt Spaans. 0
Peter i Martha su iz Berlina. P-ter -- Ma--h- kome- -it--e--ijn. P---- e- M----- k---- u-- B------- P-t-r e- M-r-h- k-m-n u-t B-r-i-n- ---------------------------------- Peter en Martha komen uit Berlijn. 0
Berlin je u Njemačkoj. Ber---- -i---i- Du-t-la--. B------ l--- i- D--------- B-r-i-n l-g- i- D-i-s-a-d- -------------------------- Berlijn ligt in Duitsland. 0
Govorite li oboje njemački? S---ken --l-ie--l-ebe- --its? S------ j----- a------ D----- S-r-k-n j-l-i- a-l-b-i D-i-s- ----------------------------- Spreken jullie allebei Duits? 0
London je glavni grad. L-n-e- -- -en--oofd--ad. L----- i- e-- h--------- L-n-e- i- e-n h-o-d-t-d- ------------------------ Londen is een hoofdstad. 0
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. M----d -- ----ij- ---n o-- hoo-d-ted-n. M----- e- B------ z--- o-- h----------- M-d-i- e- B-r-i-n z-j- o-k h-o-d-t-d-n- --------------------------------------- Madrid en Berlijn zijn ook hoofdsteden. 0
Glavni gradovi su veliki i bučni. D---oof-s-ede--zi-n --o-t -- -awaai---g. D- h---------- z--- g---- e- l---------- D- h-o-d-t-d-n z-j- g-o-t e- l-w-a-e-i-. ---------------------------------------- De hoofdsteden zijn groot en lawaaierig. 0
Francuska je u Europi. F-ankr-j----g- i---ur--a. F-------- l--- i- E------ F-a-k-i-k l-g- i- E-r-p-. ------------------------- Frankrijk ligt in Europa. 0
Egipat je u Africi. Eg-p-e--i---i- -f--k-. E----- l--- i- A------ E-y-t- l-g- i- A-r-k-. ---------------------- Egypte ligt in Afrika. 0
Japan je u Aziji. J-p-n-lig- -n A--ë. J---- l--- i- A---- J-p-n l-g- i- A-i-. ------------------- Japan ligt in Azië. 0
Kanada je u Sjevernoj Americi. C-nada li-- i- N--rd-Am--i--. C----- l--- i- N------------- C-n-d- l-g- i- N-o-d-A-e-i-a- ----------------------------- Canada ligt in Noord-Amerika. 0
Panama je u Srednjoj Americi. P----a l--t ----i-de---m-r-ka. P----- l--- i- M-------------- P-n-m- l-g- i- M-d-e---m-r-k-. ------------------------------ Panama ligt in Midden-Amerika. 0
Brazil je u Južnoj Americi. Bra--lië l-gt i- Z-id-A--rik-. B------- l--- i- Z------------ B-a-i-i- l-g- i- Z-i---m-r-k-. ------------------------------ Brazilië ligt in Zuid-Amerika. 0

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičnim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezični oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezični sustav. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se također koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Tko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Primjerice, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezični oblici. Također su naučili brzo baratati jezičnim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak znanstveno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Dali si znao?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunjskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Tko želi učiti ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!