Zbirka izraza

hr Zemlje i jezici   »   ti ሃገራትን ቋንቋታትን

5 [pet]

Zemlje i jezici

Zemlje i jezici

5 [ሓሙሽተ]

5 [ḥamushite]

ሃገራትን ቋንቋታትን

[hageratini k’wanik’watatini]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
John je iz Londona. ጆ---ብ-ሎን-- እዩ። ጆ- ካ- ሎ--- እ-- ጆ- ካ- ሎ-ዶ- እ-። -------------- ጆን ካብ ሎንዶን እዩ። 0
j-ni--abi ----d--i--y-። j--- k--- l------- i--- j-n- k-b- l-n-d-n- i-u- ----------------------- joni kabi lonidoni iyu።
London je u Velikoj Britaniji. ሎ--ን ኣ- -ዲ-----ዝ-ት----። ሎ--- ኣ- ዓ------- ት--- ። ሎ-ዶ- ኣ- ዓ---ን-ሊ- ት-ከ- ። ----------------------- ሎንዶን ኣብ ዓዲ-እንግሊዝ ትርከብ ። 0
l-----ni -bi ‘--ī---ig--īzi-ti------ ። l------- a-- ‘------------- t------- ። l-n-d-n- a-i ‘-d---n-g-l-z- t-r-k-b- ። -------------------------------------- lonidoni abi ‘adī-inigilīzi tirikebi ።
On govori engleski. ንሱ እን---ኛ--ዩ --ረብ-። ን- እ----- እ- ይ--- ። ን- እ-ግ-ዝ- እ- ይ-ረ- ። ------------------- ንሱ እንግሊዝኛ እዩ ይዛረብ ። 0
n-s----i--l-ziny- i---y----e-i ። n--- i----------- i-- y------- ። n-s- i-i-i-ī-i-y- i-u y-z-r-b- ። -------------------------------- nisu inigilīzinya iyu yizarebi ።
Marija je iz Madrida. ማ-ያ-ካ---ድሪ----። ማ-- ካ- ማ--- እ-- ማ-ያ ካ- ማ-ሪ- እ-። --------------- ማርያ ካብ ማድሪድ እያ። 0
m-r--a ---i -adir-d- -ya። m----- k--- m------- i--- m-r-y- k-b- m-d-r-d- i-a- ------------------------- mariya kabi madirīdi iya።
Madrid je u Španjolskoj. ማድ------ስፓኛ-ኢያ-ትር---። ማ--- ኣ- ስ-- ኢ- ት--- ። ማ-ሪ- ኣ- ስ-ኛ ኢ- ት-ከ- ። --------------------- ማድሪድ ኣብ ስፓኛ ኢያ ትርከብ ። 0
mad-r--i abi-s--a--a--ya-ti-ik-bi ። m------- a-- s------ ī-- t------- ። m-d-r-d- a-i s-p-n-a ī-a t-r-k-b- ። ----------------------------------- madirīdi abi sipanya īya tirikebi ።
Ona govori španjolski. ንሳ -ፓኛ-እ- -----። ን- ስ-- እ- ት--- ። ን- ስ-ኛ እ- ት-ረ- ። ---------------- ንሳ ስፓኛ እያ ትዛረብ ። 0
ni---sip---a -ya t-za-ebi ። n--- s------ i-- t------- ። n-s- s-p-n-a i-a t-z-r-b- ። --------------------------- nisa sipanya iya tizarebi ።
Peter i Martha su iz Berlina. ጴጥሮ-ን---ታን-ካ- ---ን-እዮም። ጴ---- ማ--- ካ- በ--- እ--- ጴ-ሮ-ን ማ-ታ- ካ- በ-ሊ- እ-ም- ----------------------- ጴጥሮስን ማርታን ካብ በርሊን እዮም። 0
p’ē-’----ini -a-ita-- -ab- beri-īni -yo--። p----------- m------- k--- b------- i----- p-ē-’-r-s-n- m-r-t-n- k-b- b-r-l-n- i-o-i- ------------------------------------------ p’ēt’irosini maritani kabi berilīni iyomi።
Berlin je u Njemačkoj. በ-ሊ--ኣ---ር-- እያ ----። በ--- ኣ- ጀ--- እ- ት---- በ-ሊ- ኣ- ጀ-መ- እ- ት-ከ-። --------------------- በርሊን ኣብ ጀርመን እያ ትርከብ። 0
b-ri-ī-i-----je-im-n----a -i----bi። b------- a-- j------- i-- t-------- b-r-l-n- a-i j-r-m-n- i-a t-r-k-b-። ----------------------------------- berilīni abi jerimeni iya tirikebi።
Govorite li oboje njemački? ን-ኻ-ኩ- -ል--ም -ርመንኛ ት--ቡ--? ን----- ክ---- ጀ---- ት--- ዶ- ን-ኻ-ኩ- ክ-ተ-ም ጀ-መ-ኛ ት-ረ- ዶ- -------------------------- ንስኻትኩም ክልተኹም ጀርመንኛ ትዛረቡ ዶ? 0
n-si---t----i-k--i---̱--i-----me-i-y-----ar--u-d-? n------------ k---------- j---------- t------- d-- n-s-h-a-i-u-i k-l-t-h-u-i j-r-m-n-n-a t-z-r-b- d-? -------------------------------------------------- nisiẖatikumi kiliteẖumi jerimeninya tizarebu do?
London je glavni grad. ሎ--ን ሓ-- -----ተ- --። ሎ--- ሓ-- ር------ እ-- ሎ-ዶ- ሓ-ቲ ር-ሰ-ከ-ማ እ-። -------------------- ሎንዶን ሓንቲ ርእሰ-ከተማ እያ። 0
l--i--n- -̣-n--- r-’-se--et-ma ---። l------- h------ r------------ i--- l-n-d-n- h-a-i-ī r-’-s---e-e-a i-a- ----------------------------------- lonidoni ḥanitī ri’ise-ketema iya።
Madrid i Berlin su također glavni gradovi. ማ---ን----ንን -- ር-ሰ-ኸ--ታት እየን። ማ---- በ---- ው- ር-------- እ--- ማ-ሪ-ን በ-ሊ-ን ው- ር-ሰ-ኸ-ማ-ት እ-ን- ----------------------------- ማድሪድን በርሊንን ውን ርእሰ-ኸተማታት እየን። 0
m-d---d--i be--l----- w-n- ----s---̱e---at-t- -y--i። m--------- b--------- w--- r----------------- i----- m-d-r-d-n- b-r-l-n-n- w-n- r-’-s---̱-t-m-t-t- i-e-i- ---------------------------------------------------- madirīdini berilīnini wini ri’ise-ẖetematati iyeni።
Glavni gradovi su veliki i bučni. እዘ- ርእሰ--ተማ----በይትን-ዓው----- እ--። እ-- ር-------- ዓ---- ዓ- ዝ--- እ--- እ-ን ር-ሰ-ከ-ማ-ት ዓ-ይ-ን ዓ- ዝ-ላ- እ-ን- -------------------------------- እዘን ርእሰ-ከተማታት ዓበይትን ዓው ዝበላን እየን። 0
i-e-i -i’-se-k--ema-------beyiti-i--a-i-zi---------en-። i---- r---------------- ‘--------- ‘--- z------- i----- i-e-i r-’-s---e-e-a-a-i ‘-b-y-t-n- ‘-w- z-b-l-n- i-e-i- ------------------------------------------------------- izeni ri’ise-ketematati ‘abeyitini ‘awi zibelani iyeni።
Francuska je u Europi. ፍራንሳ----ኤው-ጳ--- -ር-- ። ፍ--- ኣ- ኤ--- እ- ት--- ። ፍ-ን- ኣ- ኤ-ሮ- እ- ት-ከ- ። ---------------------- ፍራንሳ ኣብ ኤውሮጳ እያ ትርከብ ። 0
f-ra-i-a--b----i--p’a-i---t-r-k-bi-። f------- a-- ē------- i-- t------- ። f-r-n-s- a-i ē-i-o-’- i-a t-r-k-b- ። ------------------------------------ firanisa abi ēwirop’a iya tirikebi ።
Egipat je u Africi. ግ-ጺ ኣብ --ሪቃ-እ----ከ--። ግ-- ኣ- ኣ--- እ- ት--- ። ግ-ጺ ኣ- ኣ-ሪ- እ- ት-ከ- ። --------------------- ግብጺ ኣብ ኣፍሪቃ እያ ትርከብ ። 0
g-b-ts’---bi-afir---- -----ir------። g------- a-- a------- i-- t------- ። g-b-t-’- a-i a-i-ī-’- i-a t-r-k-b- ። ------------------------------------ gibits’ī abi afirīk’a iya tirikebi ።
Japan je u Aziji. ጃ-- ---ኤ-ያ------ከብ-። ጃ-- ኣ- ኤ-- እ- ት--- ። ጃ-ን ኣ- ኤ-ያ እ- ት-ከ- ። -------------------- ጃፓን ኣብ ኤስያ እያ ትርከብ ። 0
ja--n- a-----i-a -y- -i-i-ebi-። j----- a-- ē---- i-- t------- ። j-p-n- a-i ē-i-a i-a t-r-k-b- ። ------------------------------- japani abi ēsiya iya tirikebi ።
Kanada je u Sjevernoj Americi. ካናዳ ኣ--ሰ-ን--መሪካ-እ- --ከብ-። ካ-- ኣ- ሰ------- እ- ት--- ። ካ-ዳ ኣ- ሰ-ን-ኣ-ሪ- እ- ት-ከ- ። ------------------------- ካናዳ ኣብ ሰሜን-ኣመሪካ እያ ትርከብ ። 0
k------ab- sem--i---er-k---y--------bi ። k----- a-- s------------- i-- t------- ። k-n-d- a-i s-m-n---m-r-k- i-a t-r-k-b- ። ---------------------------------------- kanada abi semēni-amerīka iya tirikebi ።
Panama je u Srednjoj Americi. ፓናማ-ኣ----ከ--ኣመሪካ----ትር-ብ ። ፓ-- ኣ- ማ-------- እ- ት--- ። ፓ-ማ ኣ- ማ-ከ---መ-ካ እ- ት-ከ- ። -------------------------- ፓናማ ኣብ ማእከል-ኣመሪካ እያ ትርከብ ። 0
p----a---- -a-ik-li---e--ka---a--i--k--i-። p----- a-- m--------------- i-- t------- ። p-n-m- a-i m-’-k-l---m-r-k- i-a t-r-k-b- ። ------------------------------------------ panama abi ma’ikeli-amerīka iya tirikebi ።
Brazil je u Južnoj Americi. ብራ----ብ-ደ-----ሪ- ---ት--- ። ብ--- ኣ- ደ------- እ- ት--- ። ብ-ዚ- ኣ- ደ-ብ-ኣ-ሪ- እ- ት-ከ- ። -------------------------- ብራዚል ኣብ ደቡብ-ኣመሪካ እያ ትርከብ ። 0
b-ra--l--a---d-bubi--m-r--a--y--tirik--i ። b------- a-- d------------- i-- t------- ። b-r-z-l- a-i d-b-b---m-r-k- i-a t-r-k-b- ። ------------------------------------------ birazīli abi debubi-amerīka iya tirikebi ።

Jezici i dijalekti

U cijelom svijetu postoji 6.000 do 7.000 različitih jezika. Broj dijalekata je naravno daleko veći. Međutim, koja je razlika između jezika i dijalekta? Dijalekti uvijek imaju jasan lokalni prizvuk. Dakle, oni pripadaju regionalnim jezičnim raznolikostima. Stoga dijalekti predstavljaju jezični oblik s najmanjim dometom. Dijalekti u pravilu postoje u govornom obliku, ne i pisanom. Oni oblikuju zaseban jezični sustav. I prate vlastita pravila. Svaki jezik teoretski može imati nekoliko dijalekata. Svi dijalekti spadaju u standardni jezik zemlje. Standardni jezik razumiju svi ljudi jedne zemlje. Njime se mogu sporazumijevati govornici najrazličitijih dijalekata. Gotovo svi dijalekti gube sve više na važnosti. U gradovima se jedva još govori na dijalektu. Standardni jezik se također koristi u poslovnom okruženju. Govornici dijalekata su stoga okarakterizirani kao prosti i neobrazovani. A opet su prisutni u svim društvenim slojevima. Govornici dijalekata, dakle, nisu ništa manje inteligentni od drugih. Upravo suprotno! Tko govori na dijalektu ima mnogo prednosti. Primjerice, na nastavi jezika. Govornici dijalekta znaju da postoje različiti jezični oblici. Također su naučili brzo baratati jezičnim stilovima. Stoga govornici dijalekta imaju višu varijacijsku kompetenciju. Oni osjećaju koji jezični stil odgovara određenoj situaciji. To je čak znanstveno dokazano. Dakle: Imajte hrabrosti koristiti se dijalektom – isplati se!
Dali si znao?
Bugarski spada u južnoslavenske jezike. Oko 10 miliona ljudi govori bugarski. Većina njih živi naravno u Bugarskoj. Ali i u drugim zemljama se govori bugarski. Tu spadaju na primjer Ukraјina i Moldavija. Bugarski je jedan od najstarijih dokumentiranih slavenskih jezika. I ima puno posebnosti. Upadljiva je, na primjer, sličnost s albanskim i rumunjskim. Oba ova jezika ne spadaju u slavenske jezike. Pa ipak ima puno paralela. Zato se svi ovi jezici nazivaju i balkanski jezici. Imaju puno zajedničkih crta, iako međusobno nisu srodni. Bugarski glagoli mogu imati izuzetno puno oblika. U bugarskom takođe ne postoji infinitiv. Tko želi učiti ovaj zanimljivi jezik, otkrit će veoma brzo puno novih stvari!