Zbirka izraza
Brojati »
Getallen
-
HR hrvatski
-
ar arapski
de njemački
EN engleski (US)
en engleski (UK)
es španjolski
fr francuski
ja japanski
pt portugalski (PT)
PT portugalski (BR)
zh kineski (pojednostavljeni)
ad adigejski
af afrikaans
am amharik
be bjeloruski
bg bugarski
bn bengalski
-
bs bosanski
ca katalonski
cs češki
da danski
el grčki
eo esperanto
et estonski
fa perzijski
fi finski
he hebrejski
hi hindu
hr hrvatski
hu mađarski
id indonezijski
it talijanski
ka gruzijski
-
kn kannada
ko korejski
ku kurdski (kurmanji)
ky kirgistanski
lt litvanski
lv latvijski/letonski
mk makedonski
mr marati
no norveški
pa punjabi
pl poljski
ro rumunjski
ru ruski
sk slovački
sl slovenski
sq albanski
-
sr srpski
sv švedski
ta tamilski
te telugu
th tajlandski
ti tigrinja
tl tagalog
tr turski
uk ukrajinski
ur urdu
vi vijetnamski
-
-
NL nizozemski
-
ar arapski
nl nizozemski
de njemački
EN engleski (US)
en engleski (UK)
es španjolski
fr francuski
ja japanski
pt portugalski (PT)
PT portugalski (BR)
zh kineski (pojednostavljeni)
ad adigejski
af afrikaans
am amharik
be bjeloruski
bg bugarski
-
bn bengalski
bs bosanski
ca katalonski
cs češki
da danski
el grčki
eo esperanto
et estonski
fa perzijski
fi finski
he hebrejski
hi hindu
hu mađarski
id indonezijski
it talijanski
ka gruzijski
-
kn kannada
ko korejski
ku kurdski (kurmanji)
ky kirgistanski
lt litvanski
lv latvijski/letonski
mk makedonski
mr marati
no norveški
pa punjabi
pl poljski
ro rumunjski
ru ruski
sk slovački
sl slovenski
sq albanski
-
sr srpski
sv švedski
ta tamilski
te telugu
th tajlandski
ti tigrinja
tl tagalog
tr turski
uk ukrajinski
ur urdu
vi vijetnamski
-
-
Lekcije
-
001 - Osobe 002 - Obitelj 003 - Upoznavanje 004 - U školi 005 - Zemlje i jezici 006 - Čitati i pisati 007 - Brojati 008 - Vrijeme 009 - Dani u tjednu 010 - Jučer – danas – sutra 011 - Mjeseci 012 - Pića 013 - Zanimanja 014 - Boje 015 - Voće i živežne namirnice 016 - Godišnja doba i vrijeme 017 - U kući 018 - Čišćenje kuće 019 - U kuhinji 020 - Čavrljanje 1 021 - Ćaskanje 2 022 - Ćaskanje 3 023 - Učiti strane jezike 024 - Sastanak 025 - U gradu026 - U prirodi 027 - U hotelu – dolazak 028 - U hotelu – pritužbe 029 - U restoranu 1 030 - U restoranu 2 031 - U restoranu 3 032 - U restoranu 4 033 - Na željezničkom kolodvoru 034 - U vlaku 035 - Na aerodromu 036 - Javni lokalni promet 037 - Na putu 038 - U taksiju 039 - Kvar na autu 040 - Pitati za put 041 - Orijentacija 042 - Razgledavanje grada 043 - U zoološkom vrtu 044 - Izlazak navečer 045 - U kinu 046 - U disku 047 - Pripreme za put 048 - Aktivnosti na odmoru 049 - Sport 050 - Na bazenu051 - Sređivanje potrepština 052 - U robnoj kući 053 - Prodavaonice 054 - Kupovina 055 - Raditi 056 - Osjećaji 057 - Kod liječnika 058 - Dijelovi tijela 059 - U pošti 060 - U banci 061 - Redni brojevi 062 - Postavljanje pitanja 1 063 - Postavljanje pitanja 2 064 - Negacija 1 065 - Negacija 2 066 - Posvojne zamjenice 067 - Posvojne zamjenice 2 068 - veliko – malo 069 - trebati – htjeti 070 - nešto željeti 071 - nešto htjeti 072 - nešto morati 073 - nešto smjeti 074 - nešto zamoliti 075 - nešto obrazložiti 1076 - nešto obrazložiti 2 077 - nešto opravdati 3 078 - Pridjevi 1 079 - Pridjevi 2 080 - Pridjevi 3 081 - Prošlost 1 082 - Prošlost 2 083 - Prošlost 3 084 - Prošlost 4 085 - Pitati – prošlost 1 086 - Pitati – prošlost 2 087 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 1 088 - Prošlo vrijeme načinskih glagola 2 089 - Imperativ 1 090 - Imperativ 2 091 - Zavisne rečenice sa da 1 092 - Zavisne rečenice sa da 2 093 - Zavisne rečenice sa li 094 - Veznici 1 095 - Veznici 2 096 - Veznici 3 097 - Veznici 4 098 - Dvostruki veznici 099 - Genitiv 100 - Prilozi
-
- Kupite knjigu
- Prethodno
- Sljedeći
- MP3
- A -
- A
- A+
7 [sedam]
Brojati

7 [zeven]
hrvatski | nizozemski | igra Više |
Ja brojim: | Ik t--: Ik tel: 0 | + |
jedan, dva, tri | ee-- t---- d--e een, twee, drie 0 | + |
Brojim do tri. | Ik t-- t-- d---. Ik tel tot drie. 0 | + |
Ja brojim dalje: | Ik t-- v-----: Ik tel verder: 0 | + |
četiri, pet, šest, | vi--- v---- z--, vier, vijf, zes, 0 | + |
sedam, osam, devet | ze---- a---- n---n zeven, acht, negen 0 | + |
Brojim. | Ik t--. Ik tel. 0 | + |
Brojiš. | Ji- t---. Jij telt. 0 | + |
Broji. | Hi- t---. Hij telt. 0 | + |
Jedan. Prvi. | Ee-. D- e-----. Een. De eerste. 0 | + |
Dva. Drugi. | Tw--. D- t-----. Twee. De tweede. 0 | + |
Tri. Treći. | Dr--. D- d----. Drie. De derde. 0 | + |
Četiri. Četvrti. | Vi--. D- v-----. Vier. De vierde. 0 | + |
Pet. Peti. | Vi--. D- v-----. Vijf. De vijfde. 0 | + |
Šest. Šesti. | Ze-. D- z----. Zes. De zesde. 0 | + |
Sedam. Sedmi. | Ze---. D- z------. Zeven. De zevende. 0 | + |
Osam. Osmi. | Ac--. D- a------. Acht. De achtste. 0 | + |
Devet. Deveti. | Ne---. D- n------. Negen. De negende. 0 | + |
Video nije pronađen!
Mišljenje i jezik
Naše mišljenje ovisi o našem jeziku. Pri razmišljanju “pričamo” sami sa sobom. Pritom jezik utječe na naš pogled na svijet. No je li moguće jednako razmišljati usprkos različitim jezicima? Ili razmišljamo li drugačije jer govorimo različite jezike? Svaki narod ima svoje jezičko blago. U nekim jezicima nedostaju određene riječi. Postoje narodi koji ne razlikuju između plave i zelene boje. Koriste istu riječ za obje boje. Također lošije raspoznaju boje od ostalih naroda! Ne raspoznaju nijanse boja kao ni sekundarne boje. Ti govornici imaju poteškoća u opisivanju boja. Drugi jezici imaju tek nekoliko riječi za brojeve. Njihovi govornici puno lošije broje.
Da li ste znali?
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...
Danski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u porodicu sjevernogermanskih jezika. To znači da je u srodstvu sa švedskim i norveškim. Jezički fond ova tri jezika je skoro identičan. Tko govori jedan od ovih jezika, razumije znači i druga dva. Neki zato sumnjaju da su skandinavski jezici različiti jezici. To bi mogle biti i regionalne varijante jednog jedinog jezika. Sam danski se dijeli naravno na različita narječja. Njih, međutim, sve više potiskuje standardni jezik. Zato, s druge strane, posebno u gradskim područjima Danske nastaje sve više novih narječja. Nazivaju se i sociolekti. Kod sociolekata izgovor odaje dob i socijalni status govornika. Ovaj fenomen je tipičan za danski jezik. U drugim jezicima je to puno manje izraženo. Međutim, to čini danski posebno uzbudljivim jezikom...