Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   ar ‫التوقيت‬

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

‫8 [ثمانٍية]‬

8 [thmaniny]

‫التوقيت‬

[altawqit]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
Oprostite! ‫-ذا-----! --ع-واً-‬ ‫--- س---- / ع------ ‫-ذ- س-ح-! / ع-و-ً-‬ -------------------- ‫إذا سمحت! / عفواً!‬ 0
'-i-ha -a-ha-- / ef-aa-! '----- s------ / e------ '-i-h- s-m-a-! / e-w-a-! ------------------------ 'iidha samhat! / efwaan!
Koliko je sati, molim Vas? ‫-ف-ا-،-كم-ال--عة-‬ ‫------ ك- ا------- ‫-ف-ا-، ك- ا-س-ع-؟- ------------------- ‫عفواً، كم الساعة؟‬ 0
e-waan---a- -l-a-e-t? e------ k-- a-------- e-w-a-, k-m a-s-a-a-? --------------------- efwaan, kam alsaaeat?
Hvala Vam puno! ‫شك-ًا جزي--ً.‬ ‫----- ج------- ‫-ك-ً- ج-ي-ا-.- --------------- ‫شكرًا جزيلاً.‬ 0
s---ana-jz--a-n. s------ j------- s-k-a-a j-y-a-n- ---------------- shkrana jzylaan.
Jedan je sat. ‫إن-- -لو---ة.‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-و-ح-ة-‬ --------------- ‫إنها الواحدة.‬ 0
'--n--a----------a. '------ a---------- '-i-a-a a-w-h-d-t-. ------------------- 'iinaha alwahidata.
Dva su sata. ‫إ--- ال---ي-.‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-ث-ن-ة-‬ --------------- ‫إنها الثانية.‬ 0
'ii-i-- ---ha--ia-a. '------ a----------- '-i-i-a a-t-a-n-a-a- -------------------- 'iiniha althaaniata.
Tri su sata. ‫إن----ل--ل-ة.‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-ث-ل-ة-‬ --------------- ‫إنها الثالثة.‬ 0
'iinah- a------itha--. '------ a------------- '-i-a-a a-t-a-l-t-a-a- ---------------------- 'iinaha althaalithata.
Četiri su sata. ‫-ن-ا-ا-----ة-‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-ر-ب-ة-‬ --------------- ‫إنها الرابعة.‬ 0
'i-ni-- --raab---t-. '------ a----------- '-i-i-a a-r-a-i-a-a- -------------------- 'iiniha alraabieata.
Pet je sati. ‫-ن----ل-ا--ة-‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-خ-م-ة-‬ --------------- ‫إنها الخامسة.‬ 0
'----h- -lkham---ta. '------ a----------- '-i-a-a a-k-a-i-a-a- -------------------- 'iinaha alkhamisata.
Šest je sati. ‫إن-ا---س-----‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-س-د-ة-‬ --------------- ‫إنها السادسة.‬ 0
'---i-a-a---a--s-t-. '------ a----------- '-i-i-a a-s-a-i-a-a- -------------------- 'iiniha alsaadisata.
Sedam je sati. ‫إن----ل-ا---.‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-س-ب-ة-‬ --------------- ‫إنها السابعة.‬ 0
'i-ni-- -l-a-bi-a-. '------ a---------- '-i-i-a a-s-a-i-a-. ------------------- 'iiniha alsaabieat.
Osam je sati. ‫-ن---الثامن--‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-ث-م-ة-‬ --------------- ‫إنها الثامنة.‬ 0
'i--ih- a--ha-------. '------ a------------ '-i-i-a a-t-a-m-n-t-. --------------------- 'iiniha althaaminata.
Devet je sati. ‫-نه-------عة-‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-ت-س-ة-‬ --------------- ‫إنها التاسعة.‬ 0
'-in--a a----s---ta. '------ a----------- '-i-a-a a-t-a-i-a-a- -------------------- 'iinaha altaasieata.
Deset je sati. ‫-نها العا-رة.‬ ‫---- ا-------- ‫-ن-ا ا-ع-ش-ة-‬ --------------- ‫إنها العاشرة.‬ 0
'ii-i-- ------ir-ta. '------ a----------- '-i-i-a a-e-s-i-a-a- -------------------- 'iiniha aleashirata.
Jedanaest je sati. ‫-------ح--ي--عشر-.‬ ‫---- ا------ ع----- ‫-ن-ا ا-ح-د-ة ع-ر-.- -------------------- ‫إنها الحادية عشرة.‬ 0
'i---ha alh---at e-shrat-. '------ a------- e-------- '-i-a-a a-h-d-a- e-s-r-t-. -------------------------- 'iinaha alhadiat eushrata.
Dvanaest je sati. ‫-نها-ال----ة -ش-ة-‬ ‫---- ا------ ع----- ‫-ن-ا ا-ث-ن-ة ع-ر-.- -------------------- ‫إنها الثانية عشرة.‬ 0
'--n-ha al-h-ha--a- e-shr--a. '------ a---------- e-------- '-i-a-a a-t-t-a-i-t e-s-r-t-. ----------------------------- 'iinaha alththaniat eushrata.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ‫--دقي-ة-في-----ون ث-----‬ ‫------- ف--- س--- ث------ ‫-ل-ق-ق- ف-ه- س-و- ث-ن-ة-‬ -------------------------- ‫الدقيقة فيها ستون ثانية.‬ 0
aldq--at---h--situ------y. a------- f--- s---- t----- a-d-i-a- f-h- s-t-n t-a-y- -------------------------- aldqiqat fiha situn thany.
Jedan sat ima šezdeset minuta. ‫الس-عة--ي---ستون--ق-ق-.‬ ‫------ ف--- س--- د------ ‫-ل-ا-ة ف-ه- س-و- د-ي-ة-‬ ------------------------- ‫الساعة فيها ستون دقيقة.‬ 0
a-s--e----iha--atu--d-q-q---. a------- f--- s---- d-------- a-s-a-a- f-h- s-t-n d-q-q-t-. ----------------------------- alsaaeat fiha satun daqiqata.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. ‫--ي-- ف-- -ر-ع -عشر-ن س-ع-.‬ ‫----- ف-- أ--- و----- س----- ‫-ل-و- ف-ه أ-ب- و-ش-ي- س-ع-.- ----------------------------- ‫اليوم فيه أربع وعشرين ساعة.‬ 0
a--y------- --b----s---n sa-a-a. a------ f-- a--- w------ s------ a-i-a-m f-h a-b- w-s-r-n s-e-t-. -------------------------------- aliyawm fih arbe weshryn saeata.

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...