Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   et Kellaajad

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [kaheksa]

Kellaajad

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Oprostite! Vabanda--! V_________ V-b-n-a-e- ---------- Vabandage! 0
Koliko je sati, molim Vas? K-i p-l-- k-ll --- -alun? K__ p____ k___ o__ p_____ K-i p-l-u k-l- o-, p-l-n- ------------------------- Kui palju kell on, palun? 0
Hvala Vam puno! Su---tän-. S___ t____ S-u- t-n-. ---------- Suur tänu. 0
Jedan je sat. Ke-l ------. K___ o_ ü___ K-l- o- ü-s- ------------ Kell on üks. 0
Dva su sata. K-l- ----aks. K___ o_ k____ K-l- o- k-k-. ------------- Kell on kaks. 0
Tri su sata. K--- -n--o--. K___ o_ k____ K-l- o- k-l-. ------------- Kell on kolm. 0
Četiri su sata. Kell-o- nel-. K___ o_ n____ K-l- o- n-l-. ------------- Kell on neli. 0
Pet je sati. K-l------i-s. K___ o_ v____ K-l- o- v-i-. ------------- Kell on viis. 0
Šest je sati. Kel- -n--uu-. K___ o_ k____ K-l- o- k-u-. ------------- Kell on kuus. 0
Sedam je sati. K--- o--s--t-e. K___ o_ s______ K-l- o- s-i-s-. --------------- Kell on seitse. 0
Osam je sati. K--l o- --h--s-. K___ o_ k_______ K-l- o- k-h-k-a- ---------------- Kell on kaheksa. 0
Devet je sati. Kell o--ü-e-sa. K___ o_ ü______ K-l- o- ü-e-s-. --------------- Kell on üheksa. 0
Deset je sati. K--l o--k--m-. K___ o_ k_____ K-l- o- k-m-e- -------------- Kell on kümme. 0
Jedanaest je sati. K-ll on------ist. K___ o_ ü________ K-l- o- ü-s-e-s-. ----------------- Kell on üksteist. 0
Dvanaest je sati. Ke-- -- ----t-is-. K___ o_ k_________ K-l- o- k-k-t-i-t- ------------------ Kell on kaksteist. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Ü--- m--ut---o- kuuskü---nd-s-k--di-. Ü___ m______ o_ k__________ s________ Ü-e- m-n-t-s o- k-u-k-m-e-d s-k-n-i-. ------------------------------------- Ühes minutis on kuuskümmend sekundit. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. Üh-s-t-n--- -- -uusk-mme-d ----t-t. Ü___ t_____ o_ k__________ m_______ Ü-e- t-n-i- o- k-u-k-m-e-d m-n-t-t- ----------------------------------- Ühes tunnis on kuuskümmend minutit. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Ühe--p---a--o- ka---ümme-d----- t-n--. Ü___ p_____ o_ k__________ n___ t_____ Ü-e- p-e-a- o- k-k-k-m-e-d n-l- t-n-i- -------------------------------------- Ühes päevas on kakskümmend neli tundi. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + estonski (1-100) MP3 estonski (1-100)
Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...