Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   fr L’heure

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [huit]

L’heure

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski francuski igra Više
Oprostite! V----l---m’---user-! V_______ m________ ! V-u-l-e- m-e-c-s-r ! -------------------- Veuillez m’excuser ! 0
Koliko je sati, molim Vas? Q-e-l- -eure est---- s’-l vou--pl--t-? Q_____ h____ e______ s___ v___ p____ ? Q-e-l- h-u-e e-t-i-, s-i- v-u- p-a-t ? -------------------------------------- Quelle heure est-il, s’il vous plaît ? 0
Hvala Vam puno! Me----be--c--p. M____ b________ M-r-i b-a-c-u-. --------------- Merci beaucoup. 0
Jedan je sat. Il---t---------e. I_ e__ u__ h_____ I- e-t u-e h-u-e- ----------------- Il est une heure. 0
Dva su sata. Il-est--eux --ur--. I_ e__ d___ h______ I- e-t d-u- h-u-e-. ------------------- Il est deux heures. 0
Tri su sata. I- -s---ro-- h-ure-. I_ e__ t____ h______ I- e-t t-o-s h-u-e-. -------------------- Il est trois heures. 0
Četiri su sata. I- -st q-atr- -e--e-. I_ e__ q_____ h______ I- e-t q-a-r- h-u-e-. --------------------- Il est quatre heures. 0
Pet je sati. I- --t---nq-----e-. I_ e__ c___ h______ I- e-t c-n- h-u-e-. ------------------- Il est cinq heures. 0
Šest je sati. Il es- s-- ---res. I_ e__ s__ h______ I- e-t s-x h-u-e-. ------------------ Il est six heures. 0
Sedam je sati. I- -st----t heur-s. I_ e__ s___ h______ I- e-t s-p- h-u-e-. ------------------- Il est sept heures. 0
Osam je sati. I----- hui- h--r-s. I_ e__ h___ h______ I- e-t h-i- h-u-e-. ------------------- Il est huit heures. 0
Devet je sati. I----t-n--f--e--es. I_ e__ n___ h______ I- e-t n-u- h-u-e-. ------------------- Il est neuf heures. 0
Deset je sati. Il--st d------re-. I_ e__ d__ h______ I- e-t d-x h-u-e-. ------------------ Il est dix heures. 0
Jedanaest je sati. I- est--n-e-------. I_ e__ o___ h______ I- e-t o-z- h-u-e-. ------------------- Il est onze heures. 0
Dvanaest je sati. I- -s---o-ze-h-ur-s. I_ e__ d____ h______ I- e-t d-u-e h-u-e-. -------------------- Il est douze heures. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. U-e---nu-e-a-s-i-an---s-c-nd-s. U__ m_____ a s_______ s________ U-e m-n-t- a s-i-a-t- s-c-n-e-. ------------------------------- Une minute a soixante secondes. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. U-e he--- a-s-ix--te mi-u-e-. U__ h____ a s_______ m_______ U-e h-u-e a s-i-a-t- m-n-t-s- ----------------------------- Une heure a soixante minutes. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Un--o-- - -i-gt-q----- h--res. U_ j___ a v___________ h______ U- j-u- a v-n-t-q-a-r- h-u-e-. ------------------------------ Un jour a vingt-quatre heures. 0

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...