Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   hu Idő / óra

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [nyolc]

Idő / óra

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
Oprostite! B-c---a-! B-------- B-c-á-a-! --------- Bocsánat! 0
Koliko je sati, molim Vas? Hány --a---n?-/---n--i az -d-? H--- ó-- v--- / M----- a- i--- H-n- ó-a v-n- / M-n-y- a- i-ő- ------------------------------ Hány óra van? / Mennyi az idő? 0
Hvala Vam puno! K-s-ö--- s--p--. K------- s------ K-s-ö-ö- s-é-e-. ---------------- Köszönöm szépen. 0
Jedan je sat. E-y--ra ---. E-- ó-- v--- E-y ó-a v-n- ------------ Egy óra van. 0
Dva su sata. K-t-ó---van. K-- ó-- v--- K-t ó-a v-n- ------------ Két óra van. 0
Tri su sata. Három-ó---v--. H---- ó-- v--- H-r-m ó-a v-n- -------------- Három óra van. 0
Četiri su sata. N-g- -ra--an. N--- ó-- v--- N-g- ó-a v-n- ------------- Négy óra van. 0
Pet je sati. Öt -r--van. Ö- ó-- v--- Ö- ó-a v-n- ----------- Öt óra van. 0
Šest je sati. H----r- v-n. H-- ó-- v--- H-t ó-a v-n- ------------ Hat óra van. 0
Sedam je sati. H-t óra --n. H-- ó-- v--- H-t ó-a v-n- ------------ Hét óra van. 0
Osam je sati. Ny--c-ó-a v--. N---- ó-- v--- N-o-c ó-a v-n- -------------- Nyolc óra van. 0
Devet je sati. K--e---ó-- --n. K----- ó-- v--- K-l-n- ó-a v-n- --------------- Kilenc óra van. 0
Deset je sati. Tíz-óra-v-n. T-- ó-- v--- T-z ó-a v-n- ------------ Tíz óra van. 0
Jedanaest je sati. T-z-n-g- -----an. T------- ó-- v--- T-z-n-g- ó-a v-n- ----------------- Tizenegy óra van. 0
Dvanaest je sati. T--en-ét---a---n. T------- ó-- v--- T-z-n-é- ó-a v-n- ----------------- Tizenkét óra van. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Eg- per---a-v-n---s--p--c-ől á-l. E-- p--- h----- m----------- á--- E-y p-r- h-t-a- m-s-d-e-c-ő- á-l- --------------------------------- Egy perc hatvan másodpercből áll. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. E-y -r- ha-v-n---r-bő--ál-. E-- ó-- h----- p------ á--- E-y ó-a h-t-a- p-r-b-l á-l- --------------------------- Egy óra hatvan percből áll. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Egy nap h--z--n--- --á--l-áll. E-- n-- h--------- ó----- á--- E-y n-p h-s-o-n-g- ó-á-ó- á-l- ------------------------------ Egy nap huszonnégy órából áll. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...