Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   mk Часови / Време

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [осум]

8 [osoom]

Часови / Време

[Chasovi / Vryemye]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Oprostite! Изв-н--е! И-------- И-в-н-т-! --------- Извинете! 0
Izvin---ye! I---------- I-v-n-e-y-! ----------- Izvinyetye!
Koliko je sati, molim Vas? К---- --час-т,--е мол--? К---- е ч----- В- м----- К-л-у е ч-с-т- В- м-л-м- ------------------------ Колку е часот, Ве молам? 0
K-l-o---- c--s--,--y- mol-m? K----- y- c------ V-- m----- K-l-o- y- c-a-o-, V-e m-l-m- ---------------------------- Kolkoo ye chasot, Vye molam?
Hvala Vam puno! Б-аго-ара---но-у. Б--------- м----- Б-а-о-а-а- м-о-у- ----------------- Благодарам многу. 0
Blag----r-- mn-g-o-. B---------- m------- B-a-u-d-r-m m-o-u-o- -------------------- Blaguodaram mnoguoo.
Jedan je sat. Ч-с-т - -д--. Ч---- е е---- Ч-с-т е е-е-. ------------- Часот е еден. 0
Cha----ye---dy--. C----- y- y------ C-a-o- y- y-d-e-. ----------------- Chasot ye yedyen.
Dva su sata. Ч---- е--ва. Ч---- е д--- Ч-с-т е д-а- ------------ Часот е два. 0
C------y- -v-. C----- y- d--- C-a-o- y- d-a- -------------- Chasot ye dva.
Tri su sata. Ч-с---- тр-. Ч---- е т--- Ч-с-т е т-и- ------------ Часот е три. 0
C-a--t ye--r-. C----- y- t--- C-a-o- y- t-i- -------------- Chasot ye tri.
Četiri su sata. Ч--о- е -ет-ри. Ч---- е ч------ Ч-с-т е ч-т-р-. --------------- Часот е четири. 0
Cha--- y- ----ti--. C----- y- c-------- C-a-o- y- c-y-t-r-. ------------------- Chasot ye chyetiri.
Pet je sati. Час-- е-пе-. Ч---- е п--- Ч-с-т е п-т- ------------ Часот е пет. 0
C-aso- -e--y--. C----- y- p---- C-a-o- y- p-e-. --------------- Chasot ye pyet.
Šest je sati. Час---е ше-т. Ч---- е ш---- Ч-с-т е ш-с-. ------------- Часот е шест. 0
C-as----e---y--t. C----- y- s------ C-a-o- y- s-y-s-. ----------------- Chasot ye shyest.
Sedam je sati. Ч-с-- --се--м. Ч---- е с----- Ч-с-т е с-д-м- -------------- Часот е седум. 0
C---o- -- -yedo--. C----- y- s------- C-a-o- y- s-e-o-m- ------------------ Chasot ye syedoom.
Osam je sati. Ча--- --о-ум. Ч---- е о---- Ч-с-т е о-у-. ------------- Часот е осум. 0
Ch-so- ----so--. C----- y- o----- C-a-o- y- o-o-m- ---------------- Chasot ye osoom.
Devet je sati. Ча-о------вет. Ч---- е д----- Ч-с-т е д-в-т- -------------- Часот е девет. 0
C-a--t-y----e-y-t. C----- y- d------- C-a-o- y- d-e-y-t- ------------------ Chasot ye dyevyet.
Deset je sati. Ч---- е-----т. Ч---- е д----- Ч-с-т е д-с-т- -------------- Часот е десет. 0
C-as---y----e---t. C----- y- d------- C-a-o- y- d-e-y-t- ------------------ Chasot ye dyesyet.
Jedanaest je sati. Ч-со--- е-ин-ес-т. Ч---- е е--------- Ч-с-т е е-и-а-с-т- ------------------ Часот е единаесет. 0
C--sot ye --dinay--y-t. C----- y- y------------ C-a-o- y- y-d-n-y-s-e-. ----------------------- Chasot ye yedinayesyet.
Dvanaest je sati. Ч-с---- -в-н--сет. Ч---- е д--------- Ч-с-т е д-а-а-с-т- ------------------ Часот е дванаесет. 0
Ch--ot--e-------e--et. C----- y- d----------- C-a-o- y- d-a-a-e-y-t- ---------------------- Chasot ye dvanayesyet.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. Една -и-у-а---а -ее-е- ---ун--. Е--- м----- и-- ш----- с------- Е-н- м-н-т- и-а ш-е-е- с-к-н-и- ------------------------------- Една минута има шеесет секунди. 0
Y-------n-ota---- ---e---y-t--yek-o-d-. Y---- m------ i-- s--------- s--------- Y-d-a m-n-o-a i-a s-y-y-s-e- s-e-o-n-i- --------------------------------------- Yedna minoota ima shyeyesyet syekoondi.
Jedan sat ima šezdeset minuta. Е-е------и-----ес-- -и--т-. Е--- ч-- и-- ш----- м------ Е-е- ч-с и-а ш-е-е- м-н-т-. --------------------------- Еден час има шеесет минути. 0
Ye--e- -h-- ima--h-e----et-m---oti. Y----- c--- i-- s--------- m------- Y-d-e- c-a- i-a s-y-y-s-e- m-n-o-i- ----------------------------------- Yedyen chas ima shyeyesyet minooti.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. Е----де----а--ваес-т-- че-и-----с-. Е--- д-- и-- д------ и ч----- ч---- Е-е- д-н и-а д-а-с-т и ч-т-р- ч-с-. ----------------------------------- Еден ден има дваесет и четири часа. 0
Y---e- dy-n --- dv-y---e- --chy-t-ri --as-. Y----- d--- i-- d-------- i c------- c----- Y-d-e- d-e- i-a d-a-e-y-t i c-y-t-r- c-a-a- ------------------------------------------- Yedyen dyen ima dvayesyet i chyetiri chasa.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...