Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   ro Ora

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [opt]

Ora

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Oprostite! Scuz----mă! S__________ S-u-a-i-m-! ----------- Scuzaţi-mă! 0
Koliko je sati, molim Vas? C-t-este -ra,--- --g? C__ e___ o___ v_ r___ C-t e-t- o-a- v- r-g- --------------------- Cât este ora, vă rog? 0
Hvala Vam puno! Mulţu-e-c -u-t. M________ m____ M-l-u-e-c m-l-. --------------- Mulţumesc mult. 0
Jedan je sat. E-t- ----u--. E___ o__ u___ E-t- o-a u-u- ------------- Este ora unu. 0
Dva su sata. E--e-ora-doi. E___ o__ d___ E-t- o-a d-i- ------------- Este ora doi. 0
Tri su sata. Es-e --a -r-i. E___ o__ t____ E-t- o-a t-e-. -------------- Este ora trei. 0
Četiri su sata. Es-e -ra -a-ru. E___ o__ p_____ E-t- o-a p-t-u- --------------- Este ora patru. 0
Pet je sati. E-t- ora-c-n-i. E___ o__ c_____ E-t- o-a c-n-i- --------------- Este ora cinci. 0
Šest je sati. E-te o-a ----. E___ o__ ş____ E-t- o-a ş-s-. -------------- Este ora şase. 0
Sedam je sati. E--- or--şa---. E___ o__ ş_____ E-t- o-a ş-p-e- --------------- Este ora şapte. 0
Osam je sati. E--e ora --t. E___ o__ o___ E-t- o-a o-t- ------------- Este ora opt. 0
Devet je sati. E-----ra nou-. E___ o__ n____ E-t- o-a n-u-. -------------- Este ora nouă. 0
Deset je sati. E-t- o---z--e. E___ o__ z____ E-t- o-a z-c-. -------------- Este ora zece. 0
Jedanaest je sati. E-t- ora u--prezece. E___ o__ u__________ E-t- o-a u-s-r-z-c-. -------------------- Este ora unsprezece. 0
Dvanaest je sati. Este--r--d-ispr--ec-. E___ o__ d___________ E-t- o-a d-i-p-e-e-e- --------------------- Este ora doisprezece. 0
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. U--m-n-t------ai-eci-de-s---n-e. U_ m____ a__ ş______ d_ s_______ U- m-n-t a-e ş-i-e-i d- s-c-n-e- -------------------------------- Un minut are şaizeci de secunde. 0
Jedan sat ima šezdeset minuta. O-o-- -r- ş--zec- de minu-e. O o__ a__ ş______ d_ m______ O o-ă a-e ş-i-e-i d- m-n-t-. ---------------------------- O oră are şaizeci de minute. 0
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. O-zi--r- --uă------i -atr--d-----. O z_ a__ d_______ ş_ p____ d_ o___ O z- a-e d-u-z-c- ş- p-t-u d- o-e- ---------------------------------- O zi are douăzeci şi patru de ore. 0

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...