Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   ru Время дня

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [восемь]

8 [vosemʹ]

Время дня

[Vremya dnya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ruski igra Više
Oprostite! И-----т-- -ож-л-йс--! И-------- п---------- И-в-н-т-, п-ж-л-й-т-! --------------------- Извините, пожалуйста! 0
Iz--ni-e, poz-a--yst-! I-------- p----------- I-v-n-t-, p-z-a-u-s-a- ---------------------- Izvinite, pozhaluysta!
Koliko je sati, molim Vas? К----ый час? К------ ч--- К-т-р-й ч-с- ------------ Который час? 0
Kotor-- c-a-? K------ c---- K-t-r-y c-a-? ------------- Kotoryy chas?
Hvala Vam puno! Боль-о---п-сибо. Б------ с------- Б-л-ш-е с-а-и-о- ---------------- Большое спасибо. 0
B-l----y---p-s--o. B-------- s------- B-l-s-o-e s-a-i-o- ------------------ Bolʹshoye spasibo.
Jedan je sat. С-йч------н ч-с. С----- о--- ч--- С-й-а- о-и- ч-с- ---------------- Сейчас один час. 0
S-----s od-n---as. S------ o--- c---- S-y-h-s o-i- c-a-. ------------------ Seychas odin chas.
Dva su sata. Сейч-- --а-ч---. С----- д-- ч---- С-й-а- д-а ч-с-. ---------------- Сейчас два часа. 0
S-yc-as --a---a-a. S------ d-- c----- S-y-h-s d-a c-a-a- ------------------ Seychas dva chasa.
Tri su sata. С--ча--тр---аса. С----- т-- ч---- С-й-а- т-и ч-с-. ---------------- Сейчас три часа. 0
S--c--s t-- -has-. S------ t-- c----- S-y-h-s t-i c-a-a- ------------------ Seychas tri chasa.
Četiri su sata. С----с---тыре -ас-. С----- ч----- ч---- С-й-а- ч-т-р- ч-с-. ------------------- Сейчас четыре часа. 0
S----a- --e-y-e--h-sa. S------ c------ c----- S-y-h-s c-e-y-e c-a-a- ---------------------- Seychas chetyre chasa.
Pet je sati. С-й--с-пя----а---. С----- п--- ч----- С-й-а- п-т- ч-с-в- ------------------ Сейчас пять часов. 0
Sey-----pyatʹ-c---ov. S------ p---- c------ S-y-h-s p-a-ʹ c-a-o-. --------------------- Seychas pyatʹ chasov.
Šest je sati. Се--а--ше--ь -а-ов. С----- ш---- ч----- С-й-а- ш-с-ь ч-с-в- ------------------- Сейчас шесть часов. 0
S-y--as ------ c---ov. S------ s----- c------ S-y-h-s s-e-t- c-a-o-. ---------------------- Seychas shestʹ chasov.
Sedam je sati. Сейч-с--е---час--. С----- с--- ч----- С-й-а- с-м- ч-с-в- ------------------ Сейчас семь часов. 0
S--c-as-s--- ------. S------ s--- c------ S-y-h-s s-m- c-a-o-. -------------------- Seychas semʹ chasov.
Osam je sati. Се-ч---во-емь ---о-. С----- в----- ч----- С-й-а- в-с-м- ч-с-в- -------------------- Сейчас восемь часов. 0
Seyc------------ha-o-. S------ v----- c------ S-y-h-s v-s-m- c-a-o-. ---------------------- Seychas vosemʹ chasov.
Devet je sati. С--ч---де--ть--а-о-. С----- д----- ч----- С-й-а- д-в-т- ч-с-в- -------------------- Сейчас девять часов. 0
S--ch---d--y-----ha---. S------ d------ c------ S-y-h-s d-v-a-ʹ c-a-o-. ----------------------- Seychas devyatʹ chasov.
Deset je sati. Сей--с--ес-ть час--. С----- д----- ч----- С-й-а- д-с-т- ч-с-в- -------------------- Сейчас десять часов. 0
Seych-s-des------ha--v. S------ d------ c------ S-y-h-s d-s-a-ʹ c-a-o-. ----------------------- Seychas desyatʹ chasov.
Jedanaest je sati. Се--ас один-а-ц--ь-часо-. С----- о---------- ч----- С-й-а- о-и-н-д-а-ь ч-с-в- ------------------------- Сейчас одиннадцать часов. 0
Se--ha- -d-n-a--sa-- c-a-ov. S------ o----------- c------ S-y-h-s o-i-n-d-s-t- c-a-o-. ---------------------------- Seychas odinnadtsatʹ chasov.
Dvanaest je sati. С--ч-с-две--д--ть--асов. С----- д--------- ч----- С-й-а- д-е-а-ц-т- ч-с-в- ------------------------ Сейчас двенадцать часов. 0
Se-c----d-ena--s-tʹ -ha---. S------ d---------- c------ S-y-h-s d-e-a-t-a-ʹ c-a-o-. --------------------------- Seychas dvenadtsatʹ chasov.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. В одн-й -ин-т--ше-----сят-сек-нд. В о---- м----- ш--------- с------ В о-н-й м-н-т- ш-с-ь-е-я- с-к-н-. --------------------------------- В одной минуте шестьдесят секунд. 0
V odn-y-m----e sh-stʹde-ya---eku-d. V o---- m----- s----------- s------ V o-n-y m-n-t- s-e-t-d-s-a- s-k-n-. ----------------------------------- V odnoy minute shestʹdesyat sekund.
Jedan sat ima šezdeset minuta. В о-н-м--ас---е-т-д-ся--мин-т. В о---- ч--- ш--------- м----- В о-н-м ч-с- ш-с-ь-е-я- м-н-т- ------------------------------ В одном часе шестьдесят минут. 0
V--dnom ch--e shest-des--t m--ut. V o---- c---- s----------- m----- V o-n-m c-a-e s-e-t-d-s-a- m-n-t- --------------------------------- V odnom chase shestʹdesyat minut.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. В ----м -----вад-----че---е-ч--а. В о---- д-- д------- ч----- ч---- В о-н-м д-е д-а-ц-т- ч-т-р- ч-с-. --------------------------------- В одном дне двадцать четыре часа. 0
V --n-m --e -vad-s-tʹ-------- c--sa. V o---- d-- d-------- c------ c----- V o-n-m d-e d-a-t-a-ʹ c-e-y-e c-a-a- ------------------------------------ V odnom dne dvadtsatʹ chetyre chasa.

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...