Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   ti ሰዓታት

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8 [ሸሞንተ]

8 [shemonite]

ሰዓታት

[se‘atati]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Oprostite! ይ-ሬ--! ይ___ ! ይ-ሬ- ! ------ ይቕሬታ ! 0
yik--ir-t--! y________ ! y-k-’-r-t- ! ------------ yiḵ’irēta !
Koliko je sati, molim Vas? ሰ-ት -ን-----፣--ኹም ? ሰ__ ክ___ ኣ______ ? ሰ-ት ክ-ደ- ኣ-፣-ጃ-ም ? ------------------ ሰዓት ክንደይ ኣሎ፣ብጃኹም ? 0
s-‘--- k-ni--yi-alo-b--aẖum--? s_____ k_______ a___________ ? s-‘-t- k-n-d-y- a-o-b-j-h-u-i ? ------------------------------- se‘ati kinideyi alo፣bijaẖumi ?
Hvala Vam puno! ብ--- --ንዩለ-። ብ___ የ______ ብ-ዕ- የ-ን-ለ-። ------------ ብጣዕሚ የቐንዩለይ። 0
b---a--m---e---e----le--። b________ y_____________ b-t-a-i-ī y-k-’-n-y-l-y-። ------------------------- bit’a‘imī yeḵ’eniyuleyi።
Jedan je sat. ሰ-- ሓ- -ሎ። ሰ__ ሓ_ ኣ__ ሰ-ት ሓ- ኣ-። ---------- ሰዓት ሓደ ኣሎ። 0
se‘-------d- al-። s_____ ḥ___ a___ s-‘-t- h-a-e a-o- ----------------- se‘ati ḥade alo።
Dva su sata. ሰዓት ክ----ሎ። ሰ__ ክ__ ኣ__ ሰ-ት ክ-ተ ኣ-። ----------- ሰዓት ክልተ ኣሎ። 0
se‘--i ki--te-a--። s_____ k_____ a___ s-‘-t- k-l-t- a-o- ------------------ se‘ati kilite alo።
Tri su sata. ሰ-ት-ሰለስተ --። ሰ__ ሰ___ ኣ__ ሰ-ት ሰ-ስ- ኣ-። ------------ ሰዓት ሰለስተ ኣሎ። 0
s-‘-ti ---esi-e -l-። s_____ s_______ a___ s-‘-t- s-l-s-t- a-o- -------------------- se‘ati selesite alo።
Četiri su sata. ሰ-ት ኣ--ዕ----። ሰ__ ኣ____ ኣ__ ሰ-ት ኣ-ባ-ተ ኣ-። ------------- ሰዓት ኣርባዕተ ኣሎ። 0
s--a---a-i-a--te a-o። s_____ a________ a___ s-‘-t- a-i-a-i-e a-o- --------------------- se‘ati ariba‘ite alo።
Pet je sati. ሰ-ት ---ተ --። ሰ__ ሓ___ ኣ__ ሰ-ት ሓ-ሽ- ኣ-። ------------ ሰዓት ሓሙሽተ ኣሎ። 0
se‘-ti ḥa-u----e alo። s_____ ḥ________ a___ s-‘-t- h-a-u-h-t- a-o- ---------------------- se‘ati ḥamushite alo።
Šest je sati. ሰዓት ---- ኣሎ። ሰ__ ሽ___ ኣ__ ሰ-ት ሽ-ሽ- ኣ-። ------------ ሰዓት ሽዱሽተ ኣሎ። 0
s---ti ---d-s-it- --o። s_____ s_________ a___ s-‘-t- s-i-u-h-t- a-o- ---------------------- se‘ati shidushite alo።
Sedam je sati. ሰ-ት --ዓተ-እዩ። ሰ__ ሸ___ እ__ ሰ-ት ሸ-ዓ- እ-። ------------ ሰዓት ሸውዓተ እዩ። 0
se‘-ti-sh-w----e--yu። s_____ s________ i___ s-‘-t- s-e-i-a-e i-u- --------------------- se‘ati shewi‘ate iyu።
Osam je sati. ሰ-ት-ሸሞ-- ኣ-። ሰ__ ሸ___ ኣ__ ሰ-ት ሸ-ን- ኣ-። ------------ ሰዓት ሸሞንተ ኣሎ። 0
s-‘at-----mon-te alo። s_____ s________ a___ s-‘-t- s-e-o-i-e a-o- --------------------- se‘ati shemonite alo።
Devet je sati. ሰዓት-ት--- ኣ-። ሰ__ ት___ ኣ__ ሰ-ት ት-ዓ- ኣ-። ------------ ሰዓት ትሽዓተ ኣሎ። 0
s-‘a-i ti--i-a-e--l-። s_____ t________ a___ s-‘-t- t-s-i-a-e a-o- --------------------- se‘ati tishi‘ate alo።
Deset je sati. ሰ---ዓሰርተ---። ሰ__ ዓ___ ኣ__ ሰ-ት ዓ-ር- ኣ-። ------------ ሰዓት ዓሰርተ ኣሎ። 0
s-‘at- ‘a--rite -l-። s_____ ‘_______ a___ s-‘-t- ‘-s-r-t- a-o- -------------------- se‘ati ‘aserite alo።
Jedanaest je sati. ሰ-ት----ተ-ሓ- ኣ-። ሰ__ ዓ______ ኣ__ ሰ-ት ዓ-ር---ደ ኣ-። --------------- ሰዓት ዓሰርተ-ሓደ ኣሎ። 0
s-‘a-- ---erit--ḥ-de-a--። s_____ ‘____________ a___ s-‘-t- ‘-s-r-t---̣-d- a-o- -------------------------- se‘ati ‘aserite-ḥade alo።
Dvanaest je sati. ሰዓት---ርተ-ልተ---። ሰ__ ዓ______ ኣ__ ሰ-ት ዓ-ር-ክ-ተ ኣ-። --------------- ሰዓት ዓሰርተክልተ ኣሎ። 0
s-‘at- ----rite---i------። s_____ ‘_____________ a___ s-‘-t- ‘-s-r-t-k-l-t- a-o- -------------------------- se‘ati ‘aseritekilite alo።
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ሓ- -ቒ- -ሳ --ኢ--ኣለዎ። ሓ_ ደ__ ሱ_ ካ___ ኣ___ ሓ- ደ-ቕ ሱ- ካ-ኢ- ኣ-ዎ- ------------------- ሓደ ደቒቕ ሱሳ ካልኢት ኣለዎ። 0
ḥad--d---’---’- ---a ka-i-īt- ---wo። ḥ___ d_______ s___ k_______ a_____ h-a-e d-k-’-k-’- s-s- k-l-’-t- a-e-o- ------------------------------------- ḥade deḵ’īḵ’i susa kali’īti alewo።
Jedan sat ima šezdeset minuta. ሓ- -ዓት ሱሳ-ደቓ-ቕ ኣለ-። ሓ_ ሰ__ ሱ_ ደ___ ኣ___ ሓ- ሰ-ት ሱ- ደ-ይ- ኣ-ዎ- ------------------- ሓደ ሰዓት ሱሳ ደቓይቕ ኣለዎ። 0
ḥade---‘--i-s-sa d--̱--y----i-----o። ḥ___ s_____ s___ d_________ a_____ h-a-e s-‘-t- s-s- d-k-’-y-k-’- a-e-o- ------------------------------------- ḥade se‘ati susa deḵ’ayiḵ’i alewo።
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. ሓ---ዓልቲ --ራ--ርባዕ--ሰ-ታት ኣለ-። ሓ_ መ___ ዕ________ ሰ___ ኣ___ ሓ- መ-ል- ዕ-ራ-ኣ-ባ-ተ ሰ-ታ- ኣ-ዎ- --------------------------- ሓደ መዓልቲ ዕስራንኣርባዕተ ሰዓታት ኣለዎ። 0
h--d--me-a--t- -i--r--i’-rib--it- s--at-t----e--። ḥ___ m_______ ‘_________________ s_______ a_____ h-a-e m-‘-l-t- ‘-s-r-n-’-r-b-‘-t- s-‘-t-t- a-e-o- ------------------------------------------------- ḥade me‘alitī ‘isirani’ariba‘ite se‘atati alewo።

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...