Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   zh 时刻(复数)

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

8[八]

8 [bā]

时刻(复数)

[shíkè (fùshù)]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
Oprostite! 对不- ! 对不起 ! 0
d------! du-----! duìbùqǐ! d-ì-ù-ǐ! -------!
Koliko je sati, molim Vas? 请问- 现- 几- 了 ? 请问, 现在 几点 了 ? 0
Q------, x------ j- d-----? Qǐ------ x------ j- d-----? Qǐngwèn, xiànzài jǐ diǎnle? Q-n-w-n, x-à-z-i j- d-ǎ-l-? -------,------------------?
Hvala Vam puno! 非常 感- ! 非常 感谢 ! 0
F------- g-----! Fē------ g-----! Fēicháng gǎnxiè! F-i-h-n- g-n-i-! ---------------!
Jedan je sat. 现在 一- 。 现在 一点 。 0
X------ y-----. Xi----- y-----. Xiànzài yīdiǎn. X-à-z-i y-d-ǎ-. --------------.
Dva su sata. 现在 二- 。 现在 二点 。 0
X------ è- d---. Xi----- è- d---. Xiànzài èr diǎn. X-à-z-i è- d-ǎ-. ---------------.
Tri su sata. 现在 三- 。 现在 三点 。 0
X------ s-- d---. Xi----- s-- d---. Xiànzài sān diǎn. X-à-z-i s-n d-ǎ-. ----------------.
Četiri su sata. 现在 四- 。 现在 四点 。 0
X------ s- d---. Xi----- s- d---. Xiànzài sì diǎn. X-à-z-i s- d-ǎ-. ---------------.
Pet je sati. 现在 五- 。 现在 五点 。 0
X------ w- d---. Xi----- w- d---. Xiànzài wǔ diǎn. X-à-z-i w- d-ǎ-. ---------------.
Šest je sati. 现在 六- 。 现在 六点 。 0
X------ l-- d---. Xi----- l-- d---. Xiànzài liù diǎn. X-à-z-i l-ù d-ǎ-. ----------------.
Sedam je sati. 现在 七- 。 现在 七点 。 0
X------ q- d---. Xi----- q- d---. Xiànzài qī diǎn. X-à-z-i q- d-ǎ-. ---------------.
Osam je sati. 现在 八- 。 现在 八点 。 0
X------ b- d---. Xi----- b- d---. Xiànzài bā diǎn. X-à-z-i b- d-ǎ-. ---------------.
Devet je sati. 现在 九- 。 现在 九点 。 0
X------ j-- d---. Xi----- j-- d---. Xiànzài jiǔ diǎn. X-à-z-i j-ǔ d-ǎ-. ----------------.
Deset je sati. 现在 十- 。 现在 十点 。 0
X------ s-- d---. Xi----- s-- d---. Xiànzài shí diǎn. X-à-z-i s-í d-ǎ-. ----------------.
Jedanaest je sati. 现在 十-- 。 现在 十一点 。 0
X------ s--------. Xi----- s--------. Xiànzài shíyīdiǎn. X-à-z-i s-í-ī-i-n. -----------------.
Dvanaest je sati. 现在 十-- 。 现在 十二点 。 0
X------ s--'è- d---. Xi----- s----- d---. Xiànzài shí'èr diǎn. X-à-z-i s-í'è- d-ǎ-. -----------'-------.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. 一分- 有 六- 秒 。 一分钟 有 六十 秒 。 0
Y- f------- y-- l----- m---. Yī f------- y-- l----- m---. Yī fēnzhōng yǒu liùshí miǎo. Y- f-n-h-n- y-u l-ù-h- m-ǎ-. ---------------------------.
Jedan sat ima šezdeset minuta. 一个-- 有 六- 分- 。 一个小时 有 六十 分钟 。 0
Y--- x------ y-- l----- f-------. Yī-- x------ y-- l----- f-------. Yīgè xiǎoshí yǒu liùshí fēnzhōng. Y-g- x-ǎ-s-í y-u l-ù-h- f-n-h-n-. --------------------------------.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. 一天 有 二--- 小- 。 一天 有 二十四个 小时 。 0
Y----- y-- è------ g- x------. Yī---- y-- è------ g- x------. Yītiān yǒu èrshísì gè xiǎoshí. Y-t-ā- y-u è-s-í-ì g- x-ǎ-s-í. -----------------------------.

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...