Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   ru Дни недели

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [девять]

9 [devyatʹ]

Дни недели

[Dni nedeli]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ruski igra Više
Ponedjeljak по--------к понедельник 0
p---------- po--------k ponedelʹnik p-n-d-l-n-k -----------
Utorak вт----к вторник 0
v------ vt----k vtornik v-o-n-k -------
Srijeda ср--а среда 0
s---- sr--a sreda s-e-a -----
Četvrtak че----г четверг 0
c------- ch-----g chetverg c-e-v-r- --------
Petak пя----а пятница 0
p-------- py------a pyatnitsa p-a-n-t-a ---------
Subota су----а суббота 0
s------ su----a subbota s-b-o-a -------
Nedjelja во--------е воскресенье 0
v----------- vo---------e voskresenʹye v-s-r-s-n-y- ------------
Tjedan не---я неделя 0
n------ ne----a nedelya n-d-l-a -------
od ponedjeljka do nedjelje С п----------- п- в---------е С понедельника по воскресенье 0
S p----------- p- v----------- S p----------- p- v----------e S ponedelʹnika po voskresenʹye S p-n-d-l-n-k- p- v-s-r-s-n-y- ------------------------------
Prvi dan je ponedjeljak. Пе---- д--- э-- п----------. Первый день это понедельник. 0
P----- d--- e-- p----------. Pe---- d--- e-- p----------. Pervyy denʹ eto ponedelʹnik. P-r-y- d-n- e-o p-n-d-l-n-k. ---------------------------.
Drugi dan je utorak. Вт---- д--- э-- в------. Второй день это вторник. 0
V----- d--- e-- v------. Vt---- d--- e-- v------. Vtoroy denʹ eto vtornik. V-o-o- d-n- e-o v-o-n-k. -----------------------.
Treći dan je srijeda. Тр---- д--- э-- с----. Третий день это среда. 0
T----- d--- e-- s----. Tr---- d--- e-- s----. Tretiy denʹ eto sreda. T-e-i- d-n- e-o s-e-a. ---------------------.
Četvrti dan je četvrtak. Че------- д--- э-- ч------. Четвёртый день это четверг. 0
C--------- d--- e-- c-------. Ch-------- d--- e-- c-------. Chetvërtyy denʹ eto chetverg. C-e-v-r-y- d-n- e-o c-e-v-r-. ----------------------------.
Peti dan je petak. Пя--- д--- э-- п------. Пятый день это пятница. 0
P----- d--- e-- p--------. Py---- d--- e-- p--------. Pyatyy denʹ eto pyatnitsa. P-a-y- d-n- e-o p-a-n-t-a. -------------------------.
Šesti dan je subota. Ше---- д--- э-- с------. Шестой день это суббота. 0
S------ d--- e-- s------. Sh----- d--- e-- s------. Shestoy denʹ eto subbota. S-e-t-y d-n- e-o s-b-o-a. ------------------------.
Sedmi dan je nedjelja. Се----- д--- э-- в----------. Седьмой день это воскресенье. 0
S------ d--- e-- v-----------. Se----- d--- e-- v-----------. Sedʹmoy denʹ eto voskresenʹye. S-d-m-y d-n- e-o v-s-r-s-n-y-. -----------------------------.
Tjedan ima sedam dana. Не---- с------ и- с--- д---. Неделя состоит из семи дней. 0
N------ s------ i- s--- d---. Ne----- s------ i- s--- d---. Nedelya sostoit iz semi dney. N-d-l-a s-s-o-t i- s-m- d-e-. ----------------------------.
Mi radimo samo pet dana. Мы р------- т----- п--- д---. Мы работаем только пять дней. 0
M- r-------- t----- p---- d---. My r-------- t----- p---- d---. My rabotayem tolʹko pyatʹ dney. M- r-b-t-y-m t-l-k- p-a-ʹ d-e-. ------------------------------.

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!