Zbirka izraza

hr Dani u tjednu   »   uk Дні тижня

9 [devet]

Dani u tjednu

Dani u tjednu

9 [дев’ять]

9 [devʺyatʹ]

Дні тижня

[Dni tyzhnya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Ponedjeljak П-н---л-к П________ П-н-д-л-к --------- Понеділок 0
Pon-d-l-k P________ P-n-d-l-k --------- Ponedilok
Utorak Вівт--ок В_______ В-в-о-о- -------- Вівторок 0
Vi--o--k V_______ V-v-o-o- -------- Vivtorok
Srijeda С-р-да С_____ С-р-д- ------ Середа 0
Ser--a S_____ S-r-d- ------ Sereda
Četvrtak Ч--в-р Ч_____ Ч-т-е- ------ Четвер 0
Che--er C______ C-e-v-r ------- Chetver
Petak п’--н-ця п_______ п-я-н-ц- -------- п’ятниця 0
p--at---sya p__________ p-y-t-y-s-a ----------- pʺyatnytsya
Subota С-бота С_____ С-б-т- ------ Субота 0
S-bo-a S_____ S-b-t- ------ Subota
Nedjelja Неді-я Н_____ Н-д-л- ------ Неділя 0
N--ilya N______ N-d-l-a ------- Nedilya
Tjedan Т-ж-ень Т______ Т-ж-е-ь ------- Тиждень 0
T--h--nʹ T_______ T-z-d-n- -------- Tyzhdenʹ
od ponedjeljka do nedjelje в-д --н----ка -- -е---і в__ п________ д_ н_____ в-д п-н-д-л-а д- н-д-л- ----------------------- від понеділка до неділі 0
v-d p----ilk--do ned-li v__ p________ d_ n_____ v-d p-n-d-l-a d- n-d-l- ----------------------- vid ponedilka do nedili
Prvi dan je ponedjeljak. П-рш-----нь – п---діл-к. П_____ д___ – п_________ П-р-и- д-н- – п-н-д-л-к- ------------------------ Перший день – понеділок. 0
P----yy- d--ʹ-– p--edi-o-. P______ d___ – p_________ P-r-h-y- d-n- – p-n-d-l-k- -------------------------- Pershyy̆ denʹ – ponedilok.
Drugi dan je utorak. Др-----день-– -івтор-к. Д_____ д___ – в________ Д-у-и- д-н- – в-в-о-о-. ----------------------- Другий день – вівторок. 0
Dr-hy-- -e---– vi-t-r--. D_____ d___ – v________ D-u-y-̆ d-n- – v-v-o-o-. ------------------------ Druhyy̆ denʹ – vivtorok.
Treći dan je srijeda. Трет-й-день-– с--е--. Т_____ д___ – с______ Т-е-і- д-н- – с-р-д-. --------------------- Третій день – середа. 0
Tr----- ---- --s-r-d-. T_____ d___ – s______ T-e-i-̆ d-n- – s-r-d-. ---------------------- Tretiy̆ denʹ – sereda.
Četvrti dan je četvrtak. Ч-тве---й --н--- -ет-е-. Ч________ д___ – ч______ Ч-т-е-т-й д-н- – ч-т-е-. ------------------------ Четвертий день – четвер. 0
C-e-v--tyy̆ de-- ---h--v--. C_________ d___ – c_______ C-e-v-r-y-̆ d-n- – c-e-v-r- --------------------------- Chetvertyy̆ denʹ – chetver.
Peti dan je petak. П---ий---н- ---’ятни--. П_____ д___ – п________ П-я-и- д-н- – п-я-н-ц-. ----------------------- П’ятий день – п’ятниця. 0
Pʺ-at--̆-de-- –--ʺya-nytsy-. P______ d___ – p___________ P-y-t-y- d-n- – p-y-t-y-s-a- ---------------------------- Pʺyatyy̆ denʹ – pʺyatnytsya.
Šesti dan je subota. Ш----й-д-------у---а. Ш_____ д___ – с______ Ш-с-и- д-н- – с-б-т-. --------------------- Шостий день – субота. 0
Sho----- -e-- - ---ot-. S______ d___ – s______ S-o-t-y- d-n- – s-b-t-. ----------------------- Shostyy̆ denʹ – subota.
Sedmi dan je nedjelja. Сь--ий--ен-----еді--. С_____ д___ – н______ С-о-и- д-н- – н-д-л-. --------------------- Сьомий день – неділя. 0
Sʹ-m-y-----ʹ-– n-d-l--. S_____ d___ – n_______ S-o-y-̆ d-n- – n-d-l-a- ----------------------- Sʹomyy̆ denʹ – nedilya.
Tjedan ima sedam dana. Тиж-е-- має сі- дні-. Т______ м__ с__ д____ Т-ж-е-ь м-є с-м д-і-. --------------------- Тиждень має сім днів. 0
Tyz--en- may- s------v. T_______ m___ s__ d____ T-z-d-n- m-y- s-m d-i-. ----------------------- Tyzhdenʹ maye sim dniv.
Mi radimo samo pet dana. М--прац-ємо-лиш---’-ть -ні-. М_ п_______ л___ п____ д____ М- п-а-ю-м- л-ш- п-я-ь д-і-. ---------------------------- Ми працюємо лише п’ять днів. 0
My -r--sy---m- lys-e --y-t--d-i-. M_ p__________ l____ p_____ d____ M- p-a-s-u-e-o l-s-e p-y-t- d-i-. --------------------------------- My pratsyuyemo lyshe p'yatʹ dniv.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + ukrajinski (1-100) MP3 ukrajinski (1-100)
Video nije pronađen!

Planski jezik – Esperanto

Engleski je najvažniji svjetski jezik današnjice. Njime bi se trebali znati sporazumijevati svi ljudi. No drugi jezici također žele ostvariti taj cilj. Na primjer, planski jezici. Planski jezici su namjerno stvoreni i razvijani. Drugim riječima, postoji plan prema kojem se ti jezici stvaraju. Kod planskih jezika kombiniraju se elementi iz različitih jezika. Na taj način bi trebali biti laki za učenje za što više ljudi. Cilj svakog planskog jezika je, dakle, međunarodna komunikacija. Najpoznatiji planski jezik je esperanto. Prvi put je predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je bio liječnik Ludwik L. Zamenhof. On je vjerovao da su glavni uzrok društvene nesloge problemi u komunikaciji. Stoga je htio stvoriti jezik kako bi zbližio ljude. Njime bi se svi ljudi trebali jednako sporazumijevati. Doktorov pseudonim glasio je Dr. Esperanto, Onaj koji se nada. To dokazuje koliko je jako vjerovao u svoj san. No sama ideja o univerzalnom sporazumijevanju je mnogo starija. Do danas se razvilo mnogo različitih planskih jezika. Uz njih se povezuju i ciljevi poput tolerancije i ljudskih prava. Danas su esperantom ovladali govornici iz više od 120 zemalja. Ali ima i onih koji kritiziraju esperanto. 70% njegovog vokabulara, primjerice, ima izvor u romanskim jezicima. A i inače je esperanto jasno sastavljen prema indoeuropskim jezicima. Njegovi govornici razmjenjuju ideje na kongresima i u udrugama. Predavanja i sastanci se redovito organiziraju. Dakle, jeste li dobili volju za esperantom? Ĉu vi parolas Esperanton? – Jes, mi parolas Esperanton tre bone!
Dali si znao?
Američki engleski spada u zapadnogermanske jezike. Kao i kanadski engleski, to je sjevernoamerički dijalekt engleskog. To je maternji jezik oko 300 milijuna ljudi. Time je to varijanta engleskog s najviše govornika. Međutim, veoma je sličan britanskom engleskom. Govornici obje varijante se u pravilu bez problema sporazumijevaju. Jedino kada obje strane govore jako izraženim dijalektima, konverzacija postaje teža. Usprkos sličnostima, postoji nekoliko značajnih razlika između dvije varijante. To se prije svega odnosi na izgovor, leksički fond i pravopis. U nekim slučajevima pojavljuju se i odstupanja u gramatičkim pravilima i pravilima uporabe pravopisnih znakova. U usporedbi s britanskim engleskim povećava se važnost američkog engleskog. Razlog tome je prije svega veliki utjecaj sjevernoameričke filmske i glazbene industrije. One desetljećima izvoze svoj jezik u cijeli svijet. Čak Indija i Pakistan, nekadašnje britanske kolonije, preuzimaju amerikanizme… Naučite američki engleski, jer je to najutjecajniji jezik na svijetu!