Zbirka izraza

hr Jučer – danas – sutra   »   am ትናንት - ዛሬ - ነገ

10 [deset]

Jučer – danas – sutra

Jučer – danas – sutra

10 [አስር]

10 [āsiri]

ትናንት - ዛሬ - ነገ

[tilaniti ; zarē ; nege]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Jučer je bila subota. ት-ንት--ቅ-ሜ -በ-። ት---- ቅ-- ነ--- ት-ን-ና ቅ-ሜ ነ-ረ- -------------- ትላንትና ቅዳሜ ነበረ። 0
til-n-ti-- --i-am----bere. t--------- k------ n------ t-l-n-t-n- k-i-a-ē n-b-r-. -------------------------- tilanitina k’idamē nebere.
Jučer sam bio / bila u kinu. ትላንት--ፊል--ቤት -----። ት---- ፊ-- ቤ- ነ----- ት-ን-ና ፊ-ም ቤ- ነ-ር-ኝ- ------------------- ትላንትና ፊልም ቤት ነበርኩኝ። 0
ti-an-t--a f----i-bē----eb-r-ku--i. t--------- f----- b--- n----------- t-l-n-t-n- f-l-m- b-t- n-b-r-k-n-i- ----------------------------------- tilanitina fīlimi bēti neberikunyi.
Film je bio interesantan. ፊልሙ---ጊ--በ-። ፊ-- አ-- ነ--- ፊ-ሙ አ-ጊ ነ-ረ- ------------ ፊልሙ አጓጊ ነበረ። 0
f-limu āg---- neb--e. f----- ā----- n------ f-l-m- ā-w-g- n-b-r-. --------------------- fīlimu āgwagī nebere.
Danas je nedjelja. ዛ--እ-- --። ዛ- እ-- ነ-- ዛ- እ-ድ ነ-። ---------- ዛሬ እሁድ ነው። 0
z--- -hudi-n-w-. z--- i---- n---- z-r- i-u-i n-w-. ---------------- zarē ihudi newi.
Danas ne radim. ዛ- እኔ-አል--ም። ዛ- እ- አ----- ዛ- እ- አ-ሰ-ም- ------------ ዛሬ እኔ አልሰራም። 0
z-rē--n---l-s-r--i. z--- i-- ā--------- z-r- i-ē ā-i-e-a-i- ------------------- zarē inē āliserami.
Ostajem doma. እኔ---------- የ----ው። እ- ቤ- ው-- ነ- የ------ እ- ቤ- ው-ጥ ነ- የ-ቀ-ጠ-። -------------------- እኔ ቤት ውስጥ ነው የምቀመጠው። 0
i----ēt-----it-i---w- ---ik’e--t’-wi. i-- b--- w------ n--- y-------------- i-ē b-t- w-s-t-i n-w- y-m-k-e-e-’-w-. ------------------------------------- inē bēti wisit’i newi yemik’emet’ewi.
Sutra je ponedjeljak. ነገ-ሰ- ነው-። ነ- ሰ- ነ- ። ነ- ሰ- ነ- ። ---------- ነገ ሰኞ ነው ። 0
n--- -enyo--ewi . n--- s---- n--- . n-g- s-n-o n-w- . ----------------- nege senyo newi .
Sutra ponovno radim. እ-----እ--ገ---ራ--ሰ--ው። እ- ነ- እ---- ስ- እ----- እ- ነ- እ-ደ-ና ስ- እ-ራ-ው- --------------------- እኔ ነገ እንደገና ስራ እሰራለው። 0
in- ---e -n-de-e---------se------. i-- n--- i-------- s--- i--------- i-ē n-g- i-i-e-e-a s-r- i-e-a-e-i- ---------------------------------- inē nege inidegena sira iseralewi.
Ja radim u uredu. እኔ--- ው-- ነ--የ---ው። እ- ቢ- ው-- ነ- የ----- እ- ቢ- ው-ጥ ነ- የ-ሰ-ው- ------------------- እኔ ቢሮ ውስጥ ነው የምሰራው። 0
inē----o--isi----new- yemis--a--. i-- b--- w------ n--- y---------- i-ē b-r- w-s-t-i n-w- y-m-s-r-w-. --------------------------------- inē bīro wisit’i newi yemiserawi.
Tko je to? ያ--- ነ--/ ---ማን -ት? ያ ማ- ነ--- ያ- ማ- ና-- ያ ማ- ነ-?- ያ- ማ- ና-? ------------------- ያ ማን ነው?/ ያቺ ማን ናት? 0
y--man- --wi-/-yac-ī--a---n--i? y- m--- n----- y---- m--- n---- y- m-n- n-w-?- y-c-ī m-n- n-t-? ------------------------------- ya mani newi?/ yachī mani nati?
To je Petar. ያ ፔተ--ነ-። ያ ፔ-- ነ-- ያ ፔ-ር ነ-። --------- ያ ፔተር ነው። 0
y- pē-e-- ne-i. y- p----- n---- y- p-t-r- n-w-. --------------- ya pēteri newi.
Petar je student. ፔ---ተ-ሪ-ነ-። ፔ-- ተ-- ነ-- ፔ-ር ተ-ሪ ነ-። ----------- ፔተር ተማሪ ነው። 0
p-t-ri--e-arī ---i. p----- t----- n---- p-t-r- t-m-r- n-w-. ------------------- pēteri temarī newi.
Tko je to? ያቺ -ን ናት?- ያ-ማ----? ያ- ማ- ና--- ያ ማ- ነ-- ያ- ማ- ና-?- ያ ማ- ነ-? ------------------- ያቺ ማን ናት?/ ያ ማን ነው? 0
y--h- --n--n--i-/-----ani --wi? y---- m--- n----- y- m--- n---- y-c-ī m-n- n-t-?- y- m-n- n-w-? ------------------------------- yachī mani nati?/ ya mani newi?
To je Marta. ያቺ--ር--ናት። ያ- ማ-- ና-- ያ- ማ-ታ ና-። ---------- ያቺ ማርታ ናት። 0
y-c-ī--ari-a-n-t-. y---- m----- n---- y-c-ī m-r-t- n-t-. ------------------ yachī marita nati.
Marta je tajnica. ማ-ታ ፀ-ፊ-ናት። ማ-- ፀ-- ና-- ማ-ታ ፀ-ፊ ና-። ----------- ማርታ ፀሐፊ ናት። 0
ma-i-- t-s’-h-ā-- na--. m----- t--------- n---- m-r-t- t-s-e-̣-f- n-t-. ----------------------- marita t͟s’eḥāfī nati.
Petar i Marta su prijatelji. ፔተር -ና ማ-- ጋደኛ----ናቸው። ፔ-- እ- ማ-- ጋ----- ና--- ፔ-ር እ- ማ-ታ ጋ-ኛ-ቾ- ና-ው- ---------------------- ፔተር እና ማርታ ጋደኛማቾች ናቸው። 0
p----i------a--ta ---eny-m-ch---i-na----i. p----- i-- m----- g-------------- n------- p-t-r- i-a m-r-t- g-d-n-a-a-h-c-i n-c-e-i- ------------------------------------------ pēteri ina marita gadenyamachochi nachewi.
Petar je Martin prijatelj. ፔ-- --ርታ -ደኛ-ነ-። ፔ-- የ--- ጋ-- ነ-- ፔ-ር የ-ር- ጋ-ኛ ነ-። ---------------- ፔተር የማርታ ጋደኛ ነው። 0
pēteri----a-i----ade-y- ---i. p----- y------- g------ n---- p-t-r- y-m-r-t- g-d-n-a n-w-. ----------------------------- pēteri yemarita gadenya newi.
Marta je Petrova prijateljica. ማርታ የፔ-ር --ኛ-ናት። ማ-- የ--- ጋ-- ና-- ማ-ታ የ-ተ- ጋ-ኛ ና-። ---------------- ማርታ የፔተር ጋደኛ ናት። 0
m---t- ye--teri g-d-n-a-nati. m----- y------- g------ n---- m-r-t- y-p-t-r- g-d-n-a n-t-. ----------------------------- marita yepēteri gadenya nati.

Učenje u snu

Strani jezici su danas dio općeg obrazovanja. Kad njihovo učenje barem ne bi bilo tako naporno! Za sve one koji imaju poteškoća s učenjem, imamo dobre vijesti. Najučinkovitije učimo dok spavamo. Do ovog zaključka su došle brojne znanstvene studije. I upravo to možemo iskoristiti za učenje jezika. U snu obrađujemo dnevne događaje. Naš mozak analizira nove utiske. Sve što smo iskusili, u snu se još jednom obrađuje. Pritom se utvrđuju novi sadržaji u našem mozgu. Posebno se dobro pohranjuje ono što se desilo prije spavanja. Stoga ponavljanje važnih stvari navečer može biti od pomoći. Različite faze spavanja su zaslužne za razne sadržaje učenja. REM faza podržava psihomotoričko učenje. U tu kategoriju spadaju glazba ili sport. S druge strane, učenje čistog znanja odvija se u dobokom snu. U toj fazi se preispituje sve što smo naučili. Vokabular i gramatika također! Prilikom učenja jezika naš mozak mora puno raditi. Mora pohraniti nove riječi kao i nova pravila. U snu se sve to ponovno reproducira. Istraživači to nazivaju teorijom ponavljanja. Međutim, bitno je da dobro spavate. Tijelo i duh se moraju temeljito odmoriti. Samo tada mozak može efikasno raditi. Može se reći: dobar san za dobro pamćenje. Dok se odmaramo, naš mozak je još uvijek aktivan... Stoga: Gute Nacht, good night, buona notte, dobrou noc!
Dali si znao?
Britanski engleski je oblik engleskog koji se govori u Velikoj Britaniji. Spada u zapadnogermanske jezike. Za oko 60 milijuna ljudi to je materinski jezik. U nekoliko točaka se razlikuje od američkog engleskog. Zato se govori o engleskom kao pluricentričnom jeziku. To znači da je to jezik koji ima više standardnih varijanata. Razlike se mogu, na primjer, odnositi na izgovor, leksički fond i pravopis. Britanski engleski se dijeli na puno najrečja koja su djelimice veoma različita. Govornici dijalekta dugo vremena su smatrani za neobrazovane i da su jedva u stanju obrazovati se za dobra zanimanja. Danas je to drukčije, iako narječja u Velikoj Britaniji još uvijek igraju važnu ulogu. U britanskom engleskom primjetan je snažan utjecaj francuskog. To je povezano sa zauzimanjem Velike Britanije od strane Normana 1066. godine. U vrijeme kolonijalizma Velika Britanija je proširila svoj jezik na druge kontinente. Tako je engleski tokom zadnjih stoljeća postao najvažniji jezik na svijetu… Učite engleski, ali original!