Zbirka izraza

hr Mjeseci   »   uk Місяці

11 [jedanaest]

Mjeseci

Mjeseci

11 [одинадцять]

11 [odynadtsyatʹ]

Місяці

[Misyatsi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
siječanj С-ч--ь С----- С-ч-н- ------ Січень 0
Si----ʹ S------ S-c-e-ʹ ------- Sichenʹ
veljača Л-тий Л---- Л-т-й ----- Лютий 0
Lyut--̆ L------ L-u-y-̆ ------- Lyutyy̆
ožujak Бере--нь Б------- Б-р-з-н- -------- Березень 0
B-r---nʹ B------- B-r-z-n- -------- Berezenʹ
travanj К-іт--ь К------ К-і-е-ь ------- Квітень 0
Kv----ʹ K------ K-i-e-ʹ ------- Kvitenʹ
svibanj Т-а-ень Т------ Т-а-е-ь ------- Травень 0
T-avenʹ T------ T-a-e-ʹ ------- Travenʹ
lipanj Ч-р--нь Ч------ Ч-р-е-ь ------- Червень 0
Che--e-ʹ C------- C-e-v-n- -------- Chervenʹ
To je šest mjeseci. Ц---і-т- --с-ці-. Ц- ш---- м------- Ц- ш-с-ь м-с-ц-в- ----------------- Це шість місяців. 0
Tse -his-ʹ misyats--. T-- s----- m--------- T-e s-i-t- m-s-a-s-v- --------------------- Tse shistʹ misyatsiv.
Siječanj, veljača, ožujak, Сі---ь,-лю--й---ерез-нь, С------ л----- б-------- С-ч-н-, л-т-й- б-р-з-н-, ------------------------ Січень, лютий, березень, 0
Sic--n-, --uty--- -e--z-n-, S------- l------- b-------- S-c-e-ʹ- l-u-y-̆- b-r-z-n-, --------------------------- Sichenʹ, lyutyy̆, berezenʹ,
travanj, svibanj i lipanj. к-і-е-ь----а-е-ь-і----вен-. к------- т------ і ч------- к-і-е-ь- т-а-е-ь і ч-р-е-ь- --------------------------- квітень, травень і червень. 0
kvi--n---tr-v-n--i-c-er-e-ʹ. k------- t------ i c-------- k-i-e-ʹ- t-a-e-ʹ i c-e-v-n-. ---------------------------- kvitenʹ, travenʹ i chervenʹ.
srpanj Л---нь Л----- Л-п-н- ------ Липень 0
L-p--ʹ L----- L-p-n- ------ Lypenʹ
kolovoz С-рпень С------ С-р-е-ь ------- Серпень 0
Se-p--ʹ S------ S-r-e-ʹ ------- Serpenʹ
rujan Ве--се-ь В------- В-р-с-н- -------- Вересень 0
Ve---e-ʹ V------- V-r-s-n- -------- Veresenʹ
listopad Жо---нь Ж------ Ж-в-е-ь ------- Жовтень 0
Zhovt--ʹ Z------- Z-o-t-n- -------- Zhovtenʹ
studeni Л-ст---д Л------- Л-с-о-а- -------- Листопад 0
L--top-d L------- L-s-o-a- -------- Lystopad
prosinac Г-у-е-ь Г------ Г-у-е-ь ------- Грудень 0
Hru-enʹ H------ H-u-e-ʹ ------- Hrudenʹ
To je također šest mjeseci. Ц--також -і--ь -і-яц-в. Ц- т---- ш---- м------- Ц- т-к-ж ш-с-ь м-с-ц-в- ----------------------- Це також шість місяців. 0
T-- ---ozh ---stʹ-----atsiv. T-- t----- s----- m--------- T-e t-k-z- s-i-t- m-s-a-s-v- ---------------------------- Tse takozh shistʹ misyatsiv.
Srpanj, kolovoz, rujan, Ли--н-- ---п--ь, ве-е--н-, Л------ с------- в-------- Л-п-н-, с-р-е-ь- в-р-с-н-, -------------------------- Липень, серпень, вересень, 0
Lypenʹ---e-p-n---veres-nʹ, L------ s------- v-------- L-p-n-, s-r-e-ʹ- v-r-s-n-, -------------------------- Lypenʹ, serpenʹ, veresenʹ,
listopad, studeni i prosinac. ж-в-е-ь, -и--оп-д - --у--н-. ж------- л------- і г------- ж-в-е-ь- л-с-о-а- і г-у-е-ь- ---------------------------- жовтень, листопад і грудень. 0
zho-t---,-l-s----- i -r--enʹ. z-------- l------- i h------- z-o-t-n-, l-s-o-a- i h-u-e-ʹ- ----------------------------- zhovtenʹ, lystopad i hrudenʹ.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Latinski, živi jezik?

Danas je engleski najvažniji svjetski jezik. Podučava se diljem svijeta te je službeni jezik mnogih zemalja. Prije je takvu funkciju imao latinski jezik. Latinski su prvobitno govorili Latini. To su bili stanovnici Lacija s Rimom kao središtem. Širenjem Rimskog carstva širio se i jezik. U antičko doba latinski je mnogim narodima bio materinji jezik. Živjeli su u Europi, sjevernoj Africi i Bliskom istoku. Međutim, govorni latinski razlikovao se od klasičnog latinskog jezika. Takav latinski je bio dijalekt nazvan vulgarnim latinskim jezikom. U romaniziranim područjima postojali su različiti dijalekti. Iz dijalekata su se u srednjem vijeku razvili nacionalni jezici. Jezici koji su potekli od latinskog su romanski jezici. Talijanski, španjolski i portugalski spadaju u tu skupinu. Francuski i rumunjski se također temelje na latinskom jeziku. Latinski zapravo niје stvarno izumro. Do 19. stoljeća je bio važan trgovački jezik. I ostao je jezikom obrazovanih. Latinski je danas važan za znanost. Mnogo stručnih pojmova ima svoje korijene u latinskom jeziku. Nadalje, latinski jezik se još uvijek podučava u školama kao strani jezik. A na sveučilištima se često traži znanje latinskog jezika. Latinski jezik stoga nije mrtav makar se više ne govori. U zadnjih par godina latinski doživljava svoj povratak. Broj ljudi koji želi naučiti latinski sve više raste. Još uvijek se smatra ključnim za jezik i kulturu mnogih zemalja. Zato učite latinski jezik! Audaces fortuna adiuvat, sreća pomaže hrabrima!
Dali si znao?
Esperanto spada u planske jezike. Planski jezici se ciljano razvijaju i stvaraju, tj. oni slijedе plan. Pri tome se miješaju elementi različitih jezika. Cilj je da se omogući da što je moguće više ljudi nauči planske jezike. Esperanto je po prvi put predstavljen 1887. godine u Varšavi. Njegov osnivač je liječnik Ludwik L. Zamenhof (pseudonim: Dr. Esperanto, onaj koji se nada). U problemima u sporazumijevanju vidio je glavni razlog nemira. Zato je htio stvoriti neutralni jezik koji bi povezivao narode. Danas je esperanto najpoznatiji planski jezik na svijetu. S njim se povezuju ciljevi kao što je tolerancija i ljudska prava. Esperanto se odlikuje snažnim indoeуropskim utjecajem. Veliki dio jezičkog fonda dolazi na primjer iz romanskih jezika. Ovim jezikom vladaju ljudi u više od 120 zemalja. Redovno se sreću u udrugama i na međunarodnim kongresima. Naučite esperanto i pronađite nove prijatelje!