Zbirka izraza

hr Zanimanja   »   hi काम

13 [trinaest]

Zanimanja

Zanimanja

१३ [तेरह]

13 [terah]

काम

[kaam]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hindu igra Više
Što radi Marta? मार-था-क-या क-त---ै? म----- क--- क--- ह-- म-र-थ- क-य- क-त- ह-? -------------------- मार्था क्या करती है? 0
m-art-a kya-ka-a-----a-? m------ k-- k------ h--- m-a-t-a k-a k-r-t-e h-i- ------------------------ maartha kya karatee hai?
Marta radi u uredu. वह -ा-्य-ल--में-क----रत- -ै व- क------- म-- क-- क--- ह- व- क-र-य-ल- म-ं क-म क-त- ह- --------------------------- वह कार्यालय में काम करती है 0
v-h-ka-ryaalay me-n kaam--a---ee--ai v-- k--------- m--- k--- k------ h-- v-h k-a-y-a-a- m-i- k-a- k-r-t-e h-i ------------------------------------ vah kaaryaalay mein kaam karatee hai
Ona radi na računalu. वह-क----ूटर का क-म --त- है व- क------- क- क-- क--- ह- व- क-प-य-ट- क- क-म क-त- ह- -------------------------- वह कंप्यूटर का काम करती है 0
v-h ----yo---- k- k-am --rate- --i v-- k--------- k- k--- k------ h-- v-h k-m-y-o-a- k- k-a- k-r-t-e h-i ---------------------------------- vah kampyootar ka kaam karatee hai
Gdje je Marta? म---थ--क--ँ-है? म----- क--- ह-- म-र-थ- क-ा- ह-? --------------- मार्था कहाँ है? 0
m-ar--a-kah-an hai? m------ k----- h--- m-a-t-a k-h-a- h-i- ------------------- maartha kahaan hai?
U kinu. सि-े-ा-----ं स------- म-- स-न-म-घ- म-ं ------------ सिनेमाघर में 0
s-n-ma--har m-in s---------- m--- s-n-m-a-h-r m-i- ---------------- sinemaaghar mein
Ona gleda film. वह -----ि--- --ख---ी--ै व- ए- फ----- द-- र-- ह- व- ए- फ-ि-्- द-ख र-ी ह- ----------------------- वह एक फ़िल्म देख रही है 0
v-h-----i-- dek- --h-e-h-i v-- e- f--- d--- r---- h-- v-h e- f-l- d-k- r-h-e h-i -------------------------- vah ek film dekh rahee hai
Što radi Petar? प--र-क---------ह-? प--- क--- क--- ह-- प-ट- क-य- क-त- ह-? ------------------ पीटर क्या करता है? 0
peet------ -a--t- ---? p----- k-- k----- h--- p-e-a- k-a k-r-t- h-i- ---------------------- peetar kya karata hai?
On studira na sveučilištu. व- -------द्याल---ें-पढ--ा है व- व------------ म-- प---- ह- व- व-श-व-ि-्-ा-य म-ं प-़-ा ह- ----------------------------- वह विश्वविद्यालय में पढ़ता है 0
vah v-sh-avi-ya-l-- m-i- pad--t----i v-- v-------------- m--- p------ h-- v-h v-s-v-v-d-a-l-y m-i- p-d-a-a h-i ------------------------------------ vah vishvavidyaalay mein padhata hai
On studira jezike. वह --ष-ए---ढ़-र-ा है व- भ----- प-- र-- ह- व- भ-ष-ए- प-़ र-ा ह- -------------------- वह भाषाएँ पढ़ रहा है 0
va- ---asha-n-padh ---- --i v-- b-------- p--- r--- h-- v-h b-a-s-a-n p-d- r-h- h-i --------------------------- vah bhaashaen padh raha hai
Gdje je Petar? पी-र---ाँ है? प--- क--- ह-- प-ट- क-ा- ह-? ------------- पीटर कहाँ है? 0
p--t-r k-ha-n h--? p----- k----- h--- p-e-a- k-h-a- h-i- ------------------ peetar kahaan hai?
U kafiću. कैफ-े म-ं क---- म-- क-फ-े म-ं --------- कैफ़े में 0
k--f- mein k---- m--- k-i-e m-i- ---------- kaife mein
On pije kavu. व- कॉ-़ी पी --ा है व- क---- प- र-- ह- व- क-फ-ी प- र-ा ह- ------------------ वह कॉफ़ी पी रहा है 0
v-- kof-e pee-r-h----i v-- k---- p-- r--- h-- v-h k-f-e p-e r-h- h-i ---------------------- vah kofee pee raha hai
Kuda rado idu? उन-----ाँ-जा-- -च्-- ल--ा ह-? उ--- क--- ज--- अ---- ल--- ह-- उ-क- क-ा- ज-न- अ-्-ा ल-त- ह-? ----------------------------- उनको कहाँ जाना अच्छा लगता है? 0
una-o ---a-n-ja--a-ac-c--- l--ata ha-? u---- k----- j---- a------ l----- h--- u-a-o k-h-a- j-a-a a-h-h-a l-g-t- h-i- -------------------------------------- unako kahaan jaana achchha lagata hai?
Na koncert. संगीत-–-----ोह-म-ं स---- – स----- म-- स-ग-त – स-ा-ो- म-ं ------------------ संगीत – समारोह में 0
s-n-e-t ------a-oh me-n s------ – s------- m--- s-n-e-t – s-m-a-o- m-i- ----------------------- sangeet – samaaroh mein
Oni rado slušaju glazbu. उनको--ं-ीत-सु-ना----छा--ग---है उ--- स---- स---- अ---- ल--- ह- उ-क- स-ग-त स-न-ा अ-्-ा ल-त- ह- ------------------------------ उनको संगीत सुनना अच्छा लगता है 0
un-k--s---e---s--a-- a-h--ha la--ta -ai u---- s------ s----- a------ l----- h-- u-a-o s-n-e-t s-n-n- a-h-h-a l-g-t- h-i --------------------------------------- unako sangeet sunana achchha lagata hai
Kuda oni ne idu rado? उ-----हाँ --न---च-छ- नह-----ता -ै? उ--- क--- ज--- अ---- न--- ल--- ह-- उ-क- क-ा- ज-न- अ-्-ा न-ी- ल-त- ह-? ---------------------------------- उनको कहाँ जाना अच्छा नहीं लगता है? 0
unak--kaha-- j---a-ach--h--n-h-n--a--t---a-? u---- k----- j---- a------ n---- l----- h--- u-a-o k-h-a- j-a-a a-h-h-a n-h-n l-g-t- h-i- -------------------------------------------- unako kahaan jaana achchha nahin lagata hai?
U disko. डि--क- में ड----- म-- ड-स-क- म-ं ---------- डिस्को में 0
d-sk- m--n d---- m--- d-s-o m-i- ---------- disko mein
Oni ne plešu rado. उ-क---ा-न--अच्छा-नह-ं ल-ता-है उ--- न---- अ---- न--- ल--- ह- उ-क- न-च-ा अ-्-ा न-ी- ल-त- ह- ----------------------------- उनको नाचना अच्छा नहीं लगता है 0
unako --acha-a--chch-a na--n------- h-i u---- n------- a------ n---- l----- h-- u-a-o n-a-h-n- a-h-h-a n-h-n l-g-t- h-i --------------------------------------- unako naachana achchha nahin lagata hai

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi diljem svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek materinji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezične oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često temelje na europskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici također imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je stoga što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Također dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Dali si znao?
Finski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s madžarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezična struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!