Zbirka izraza

hr Zanimanja   »   no Aktiviteter

13 [trinaest]

Zanimanja

Zanimanja

13 [tretten]

Aktiviteter

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Što radi Marta? Hva -----Mar---? H__ g___ M______ H-a g-ø- M-r-h-? ---------------- Hva gjør Martha? 0
Marta radi u uredu. H-n-j---er-på kont-r--. H__ j_____ p_ k________ H-n j-b-e- p- k-n-o-e-. ----------------------- Hun jobber på kontoret. 0
Ona radi na računalu. Hu- j-bb-- --- data-a-k-ne-. H__ j_____ m__ d____________ H-n j-b-e- m-d d-t-m-s-i-e-. ---------------------------- Hun jobber med datamaskinen. 0
Gdje je Marta? Hv---e- M-rt-a? H___ e_ M______ H-o- e- M-r-h-? --------------- Hvor er Martha? 0
U kinu. På ki--. P_ k____ P- k-n-. -------- På kino. 0
Ona gleda film. Hun se--p- ---fi-m. H__ s__ p_ e_ f____ H-n s-r p- e- f-l-. ------------------- Hun ser på en film. 0
Što radi Petar? H-a-gj-r Pet-r? H__ g___ P_____ H-a g-ø- P-t-r- --------------- Hva gjør Peter? 0
On studira na sveučilištu. H-n-s-u-e--r -å -n---r-i-et. H__ s_______ p_ u___________ H-n s-u-e-e- p- u-i-e-s-t-t- ---------------------------- Han studerer på universitet. 0
On studira jezike. Han----de-er---råk. H__ s_______ s_____ H-n s-u-e-e- s-r-k- ------------------- Han studerer språk. 0
Gdje je Petar? H-or er -ete-? H___ e_ P_____ H-o- e- P-t-r- -------------- Hvor er Peter? 0
U kafiću. På-k---. P_ k____ P- k-f-. -------- På kafé. 0
On pije kavu. Ha- ---kker kaff-. H__ d______ k_____ H-n d-i-k-r k-f-e- ------------------ Han drikker kaffe. 0
Kuda rado idu? Hv-r lik-r-de - gå? H___ l____ d_ å g__ H-o- l-k-r d- å g-? ------------------- Hvor liker de å gå? 0
Na koncert. På-k---e-t. P_ k_______ P- k-n-e-t- ----------- På konsert. 0
Oni rado slušaju glazbu. De --ker-- -ø-- -å--us-kk. D_ l____ å h___ p_ m______ D- l-k-r å h-r- p- m-s-k-. -------------------------- De liker å høre på musikk. 0
Kuda oni ne idu rado? Hv-----k-r-d--i--------? H___ l____ d_ i___ å g__ H-o- l-k-r d- i-k- å g-? ------------------------ Hvor liker de ikke å gå? 0
U disko. P----s-ot-k. P_ d________ P- d-s-o-e-. ------------ På diskotek. 0
Oni ne plešu rado. D- l-ke- ik-e-- da--e. D_ l____ i___ å d_____ D- l-k-r i-k- å d-n-e- ---------------------- De liker ikke å danse. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Video nije pronađen!

Kreolski jezici

Jeste li znali da se njemački jezik govori i na Južnom Pacifiku? Zaista je tako! U predjelima Papue Nove Gvineje i Australije govori se Unserdeutsch . To je kreolski jezik. Kreolski jezici nastaju u govornim situacijama. To se događa pri susretu više različitih jezika. Mnogi kreolski jezici su u međuvremenu skoro izumrli. Doduše, još uvijek 15 milijuna ljudi diljem svijeta govori jedan kreolski jezik. Kreolski jezici su uvijek materinji jezici. Kod pidžinskih jezika je situacija drugačija. Pidžinski jezici imaju jako pojednostavljene jezične oblike. Oni služe samo skroz jednostavnom sporazumijevanju. Većina kreolskih jezika nastala je za vrijeme kolonijalizma. Stoga se kreolski jezici često temelje na europskim jezicima. Jedna značajka kreolskih jezika je ograničen vokabular. Kreolski jezici također imaju vlastitu fonologiju. Gramatika kreolskih jezika je veoma pojednostavljena. Govornici jednostavno ignoriraju komplicirana pravila. Svaki kreolski jezik je važan dio nacionalnog identiteta. Stoga postoji jako puno književnosti na kreolskim jezicima. Kreolski jezici su posebno zanimljivi jezikoslovcima. To je stoga što su kreolski jezici pokazatelji nastanka i ponovnog izumiranja jezika. Tako se na temelju kreolskih jezika može proučavati razvoj jezika. Također dokazuju da se jezik može mijenjati i prilagođavati. Disciplina koja proučava kreolske jezike zove se kreolistika. Jedna od najpoznatijih rečenica na kreolskom jeziku potječe iz Jamajke. Proslavio ju je Bob Marley -- znate li je? Ona glasi: No woman, no cry! (=No, woman, don't cry!)
Dali si znao?
Finski je maternji jezik oko 5 milijuna ljudi. Spada u ugro-finske jezike. U uskom je srodstvu s estonskim, dok je s madžarskim u dalekom srodstvu. Kao uralski jezik puno se razlikuje od indogermanskih jezika. Primjer za to je aglutinirajuća jezična struktura. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju slogovima koji se dodaju na osnovni oblik. Tako nastaju duge riječi koje su tako tipične za finski jezik. Još jedno obilježje finskog jezika su mnogi vokali. U finskoj gramatici postoji 15 različitih padeža. Kod naglaska je važno da se razlikuje između dugih i kratkih vokala. Pisani i govorni finski značajno se međusobno razlikuju. U drugim evropskim jezicima ovaj fenomen je manje izražen. Sve to čini finski ne baš jednostavnim jezikom… Svih pravila se, međutim, dosljedno pridržava. A ono što je lijepo u finskom je da je to apsolutno logičan jezik!