Zbirka izraza

hr Boje   »   ti ሕብርታት

14 [četrnaest]

Boje

Boje

14 [ዓሰርተኣርባዕተ]

14 [‘aserite’ariba‘ite]

ሕብርታት

[ḥibiritati]

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   
hrvatski tigrinja igra Više
Snijeg je bijel. ውር-(በ--)ጻ-- እ-። ውርጪ(በረድ)ጻዕዳ እዩ። 0
wi------(b-----)t------- i--።wirich’ī(beredi)ts’a‘ida iyu።
Sunce je žuto. ጸሓ- ብ- እ-። ጸሓይ ብጫ እያ። 0
ts------- b----- i--።ts’eḥayi bich’a iya።
Naranča je narančasta. ኣራ-- ብ----- እ-። ኣራንጂ ብርቱኳናዊ እዩ። 0
ar----- b------------ i--።aranijī biritukwanawī iyu።
Trešnja je crvena. እታ ሓ-- ቀ-- እ-። እታ ሓረግ ቀይሕ እያ። 0
it- h------ k------- i--።ita ḥaregi k’eyiḥi iya።
Nebo je plavo. እቲ ሰ-- ሰ--- እ-። እቲ ሰማይ ሰማያዊ እዩ። 0
it- s----- s------- i--።itī semayi semayawī iyu።
Trava je zelena. እቲ ሰ-- ቀ--- እ-። እቲ ሰዓሪ ቀጠልያ እዩ። 0
it- s----- k--------- i--።itī se‘arī k’et’eliya iyu።
Zemlja je smeđa. እቲ መ-- ቡ-- እ-። እቲ መሬት ቡናዊ እዩ። 0
it- m----- b----- i--።itī merēti bunawī iyu።
Oblak je siv. ደበ- ሓ----- እ-። ደበና ሓሙኽሽታይ እዩ። 0
de---- h-------------- i--።debena ḥamuẖishitayi iyu።
Gume su crne. መን----- ጸ--- እ--። መንኮርኮራት ጸለምቲ እዮም። 0
me------------ t--------- i----።menikorikorati ts’elemitī iyomi።
Koje boje je snijeg? Bijele. ውር- ኣ--- ሕ-- ዘ--? ጻ--። ውርጪ ኣየናይ ሕብሪ ዘለዎ? ጻዕዳ። 0
wi------ a------ h------ z-----? t-------።wirich’ī ayenayi ḥibirī zelewo? ts’a‘ida።
Koje boje je sunce? Žute. ጸሓ- ኣ--- ሕ-- ዘ--? ብ-። ጸሓይ ኣየናይ ሕብሪ ዘለዋ? ብጫ። 0
ts------- a------ h------ z-----? b-----።ts’eḥayi ayenayi ḥibirī zelewa? bich’a።
Koje boje je naranča? Narančaste. ኣራ-- ኣ--- ሕ-- ዘ--? ብ-----። ኣራንጂ ኣየናይ ሕብሪ ዘለዎ? ብርቱኳናዊ። 0
ar----- a------ h------ z-----? b------------።aranijī ayenayi ḥibirī zelewo? biritukwanawī።
Koje boje je trešnja? Crvene. ሓረ- ኣ--- ሕ-- ዘ--? ቀ--። ሓረግ ኣየናይ ሕብሪ ዘለዋ? ቀይሕ። 0
ḥ----- a------ h------ z-----? k-------።ḥaregi ayenayi ḥibirī zelewa? k’eyiḥi።
Koje boje je nebo? Plave. ሰማ- ኣ--- ሕ-- ዘ--? ሰ---። ሰማይ ኣየናይ ሕብሪ ዘለዎ? ሰማያዊ። 0
se---- a------ h------ z-----? s-------።semayi ayenayi ḥibirī zelewo? semayawī።
Koje boje je trava? Zelene. ሰዓ- ኣ--- ሕ-- ዘ--? ቀ---። ሰዓሪ ኣየናይ ሕብሪ ዘለዎ? ቀጠልያ። 0
se---- a------ h------ z-----? k---------።se‘arī ayenayi ḥibirī zelewo? k’et’eliya።
Koje boje je zemlja? Smeđe. መሬ- ኣ--- ሕ-- ዘ--? ቡ--። መሬት ኣየናይ ሕብሪ ዘለዎ? ቡናዊ። 0
me---- a------ h------ z-----? b-----።merēti ayenayi ḥibirī zelewo? bunawī።
Koje boje je oblak? Sive. ደበ- ኣ--- ሕ-- ዘ--? ሓ----ይ ደበና ኣየናይ ሕብሪ ዘለዎ? ሓሙኽሽታይ 0
de---- a------ h------ z-----? h-------------idebena ayenayi ḥibirī zelewo? ḥamuẖishitayi
Koje boje su gume? Crne. መን-- መ-- ኣ--- ሕ-- ኣ---? መንኮር መኪና ኣየናይ ሕብሪ ኣለዎም? 0
me------ m----- a------ h------ a------?menikori mekīna ayenayi ḥibirī alewomi?

Žene govore drugačije od muškaraca

Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezični obrazac od muškaraca. Često se izražavaju neizravno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste izravnim i jasnim jezikom. Također se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, gospodarstvu ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput obitelji ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene također postavljaju više pitanja. Vjerojatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta natjecanja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Budući da se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerojatno na naš jezik utječu još i drugi čimbenici. Znanost ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pozornije slušati!
Dali si znao?
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 milijuna ljudi to je materinski jezik. Ukupno oko 220 milijuna ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio također jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tomu je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na Karipskim otocima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Tko rado putuje, treba obvezno učiti francuski!