Zbirka izraza

hr Voće i živežne namirnice   »   ar ‫فواكه ومواد غذائية.‬

15 [petnaest]

Voće i živežne namirnice

Voće i živežne namirnice

‫15[خمسة عشر]‬

15[khimsat eashr]

‫فواكه ومواد غذائية.‬

[fwakih wamawadu ghadhayiyata.]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski arapski igra Više
Imam jagodu. ‫ل-ي-حبة ---و-ة-‬ ‫--- ح-- ف------- ‫-د- ح-ة ف-ا-ل-.- ----------------- ‫لدي حبة فراولة.‬ 0
l--y haba--far-wil-ta. l--- h---- f---------- l-i- h-b-t f-r-w-l-t-. ---------------------- ldiy habat farawilata.
Imam kivi i lubenicu. ‫-د--ح-ة-ك-و--و-ما-ة.‬ ‫--- ح-- ك--- و------- ‫-د- ح-ة ك-و- و-م-م-.- ---------------------- ‫لدي حبة كيوي وشمامة.‬ 0
l-iy ---a----y--un--ash-m---t-. l--- h---- k------ w----------- l-i- h-b-t k-y-i-n w-s-i-a-a-a- ------------------------------- ldiy habat kayuiun washimamata.
Imam naranču i grejp. ‫----ب---ا-----بة -----ف--ت.‬ ‫--- ب------ و--- ج--- ف----- ‫-د- ب-ت-ا-ة و-ب- ج-ي- ف-و-.- ----------------------------- ‫لدي برتقالة وحبة جريب فروت.‬ 0
ld- --r-aqal-- -a-ab-----r-b--a--ta. l-- b--------- w------ j---- f------ l-i b-r-a-a-a- w-h-b-t j-r-b f-r-t-. ------------------------------------ ldi birtaqalat wahabat jarib faruta.
Imam jabuku i mango. ‫لدي-تف--- وحبة ما-ج--‬ ‫--- ت---- و--- م------ ‫-د- ت-ا-ة و-ب- م-ن-و-‬ ----------------------- ‫لدي تفاحة وحبة مانجو.‬ 0
ld-y---fa--- w--u--- -a-niju. l--- t------ w------ m------- l-i- t-f-h-t w-h-b-t m-a-i-u- ----------------------------- ldiy tafahat wahubat maaniju.
Imam bananu i ananas. ‫ل-- م-----حب---ن-ن-س.‬ ‫--- م--- و--- أ------- ‫-د- م-ز- و-ب- أ-ا-ا-.- ----------------------- ‫لدي موزة وحبة أناناس.‬ 0
l----a--at-wah-b----ananas. l-- m----- w------ '------- l-i m-w-a- w-h-b-t '-n-n-s- --------------------------- ldi mawzat wahibat 'ananas.
Pravim voćnu salatu. ‫-ني -ح-ر ---ة --ا-ه-‬ ‫--- أ--- س--- ف------ ‫-ن- أ-ض- س-ط- ف-ا-ه-‬ ---------------------- ‫إني أحضر سلطة فواكه.‬ 0
'-----'ah-ir-su-t--a- --w-kaha. '---- '----- s------- f-------- '-i-i '-h-i- s-l-a-a- f-w-k-h-. ------------------------------- 'iini 'ahdir sultatan fawakaha.
Jedem tost. ‫-ن--آ-ل ---ا--م--ص-ً.‬ ‫--- آ-- خ---- م------- ‫-ن- آ-ل خ-ز-ً م-م-ا-.- ----------------------- ‫إني آكل خبزاً محمصاً.‬ 0
'ii-i -ku------aan mhm-a--. '---- a--- k------ m------- '-i-i a-u- k-b-a-n m-m-a-n- --------------------------- 'iini akul khbzaan mhmsaan.
Jedem tost s maslacem. ‫-آكل --زاً-مح-ص---مع -ب-ة.‬ ‫ آ-- خ---- م----- م- ز----- ‫ آ-ل خ-ز-ً م-م-ا- م- ز-د-.- ---------------------------- ‫ آكل خبزاً محمصاً مع زبدة.‬ 0
a----k--zaan m--sa-n-m-- --bd---. a--- k------ m------ m-- z------- a-i- k-b-a-n m-m-a-n m-e z-b-a-a- --------------------------------- akil khbzaan mhmsaan mae zabdata.
Jedem tost s maslacem i marmeladom. ‫-ك--خبز----ح-صاً--ع زبدة -مر--.‬ ‫--- خ---- م----- م- ز--- و------ ‫-ك- خ-ز-ً م-م-ا- م- ز-د- و-ر-ى-‬ --------------------------------- ‫آكل خبزاً محمصاً مع زبدة ومربى.‬ 0
a-ilu kh---a- m-m---n --- z-ba-a- wam--b-a. a---- k------ m------ m-- z------ w-------- a-i-u k-b-a-n m-m-a-n m-e z-b-d-t w-m-r-a-. ------------------------------------------- akilu khbzaan mhmsaan mae zabadat wamarbaa.
Jedem sendvič. ‫-ك---ن-ويش-‬ ‫--- س------- ‫-ك- س-د-ي-ة- ------------- ‫آكل سندويشة‬ 0
ak-l--s-nd-----t a---- s--------- a-i-u s-n-w-s-a- ---------------- akilu sandwishat
Jedem sendvič s margarinom. ‫-كل ---و------ -------‬ ‫--- س------ م- م------- ‫-ك- س-د-ي-ة م- م-غ-ي-.- ------------------------ ‫آكل سندويشة مع مرغرين.‬ 0
akil --n-dw-s-a--m-e ----harina. a--- s---------- m-- m---------- a-i- s-n-d-i-h-t m-e m-r-h-r-n-. -------------------------------- akil sinidwishat mae murgharina.
Jedem sendvič s margarinom i rajčicom. ‫-ك---ند-يشة م- -رغ--- وب-د-ر-.‬ ‫--- س------ م- م----- و-------- ‫-ك- س-د-ي-ة م- م-غ-ي- و-ن-و-ة-‬ -------------------------------- ‫آكل سندويشة مع مرغرين وبندورة.‬ 0
a--l s-ni-w-sha- -a---ar-ha-in w--i-d---ta. a--- s---------- m-- m-------- w----------- a-i- s-n-d-i-h-t m-e m-r-h-r-n w-b-n-u-a-a- ------------------------------------------- akil sanidwishat mae margharin wabindurata.
Trebamo kruha i riže. ‫---ا ن-ت-ج -ب--- -أر----‬ ‫---- ن---- خ---- و------- ‫-ن-ا ن-ت-ج خ-ز-ً و-ر-ا-.- -------------------------- ‫إننا نحتاج خبزاً وأرزاً.‬ 0
'i-n--a na-t-- khb------arz-a-. '------ n----- k------ w------- '-i-a-a n-h-a- k-b-a-n w-r-a-n- ------------------------------- 'iinana nahtaj khbzaan warzaan.
Trebamo ribu i odreske. ‫ن-- --اج- لل-مك -ش-ائح----حم.‬ ‫--- ب---- ل---- و----- ا------ ‫-ح- ب-ا-ة ل-س-ك و-ر-ئ- ا-ل-م-‬ ------------------------------- ‫نحن بحاجة للسمك وشرائح اللحم.‬ 0
n----------t----sama--wa-har-y-h al---m-. n--- b------ l------- w--------- a------- n-a- b-h-j-t l-l-a-a- w-s-a-a-i- a-l-h-a- ----------------------------------------- nhan bihajat lilsamak washarayih allahma.
Trebamo pizzu i špagete. ‫--ن ب--جة --يت-ا-وسب--يتي-‬ ‫--- ب---- ل----- و--------- ‫-ح- ب-ا-ة ل-ي-ز- و-ب-غ-ت-.- ---------------------------- ‫نحن بحاجة لبيتزا وسباغيتي.‬ 0
n--n-bih--at----a--a-a-- wa-abag--a-i. n--- b------ l---------- w------------ n-a- b-h-j-t l-b-y-a-a-a w-s-b-g-i-t-. -------------------------------------- nhan bihajat libaytazana wasabaghiati.
Što još trebamo? ‫---ا-نحت-ج-أ---ً؟‬ ‫---- ن---- أ------ ‫-ا-ا ن-ت-ج أ-ض-ً-‬ ------------------- ‫ماذا نحتاج أيضاً؟‬ 0
mad-a -a-t---ay-aan? m---- n----- a------ m-d-a n-h-a- a-d-a-? -------------------- madha nahtaj aydaan?
Trebamo mrkvu i rajčicu za juhu. ‫----بحاجة --ز- ----ور- ---سا--‬ ‫--- ب---- ل--- و------ ل------- ‫-ح- ب-ا-ة ل-ز- و-ن-و-ة ل-ح-ا-.- -------------------------------- ‫نحن بحاجة لجزر وبندورة للحساء.‬ 0
n-an ---ajat lij--r w-bi-dur---l-lh---. n--- b------ l----- w--------- l------- n-a- b-h-j-t l-j-z- w-b-n-u-a- l-l-s-'- --------------------------------------- nhan bihajat lijazr wabindurat lilhsa'.
Gdje je supermarket? ‫أين -- -لم--ر--ل----؟‬ ‫--- ه- ا----- ا------- ‫-ي- ه- ا-م-ج- ا-ك-ي-؟- ----------------------- ‫أين هو المتجر الكبير؟‬ 0
'a---hu ---u-ajir -l-abir? '--- h- a-------- a------- '-y- h- a-m-t-j-r a-k-b-r- -------------------------- 'ayn hu almutajir alkabir?

Mediji i jezik

Na naš jezik također utječu mediji. Novi mediji u ovom slučaju igraju posebno veliku ulogu. Putem SMS poruka, e-mailova i chata razvio se cijeli jedan jezik. Taj medijski jezik je naravno u svakoj zemlji drugačiji. Određena obilježja se ipak mogu naći u svim medijskim jezicima. Brzina je za nas kao korisnike posebno važna. Iako pišemo, želimo stvoriti komunikaciju uživo. To znači da želimo što bržo izmijeniti informacije. Dakle, simuliramo realnu konverzaciju. Na taj način naš jezik dobiva verbalna obilježja. Riječi ili rečenice često budu skraćene. Pravila gramatike ili interpunkcija se većinom ignoriraju. Slobodniji smo po pitanju pravopisa, dok prijedlozi često potpuno otpadaju. Osjećaji se vrlo rijetko izražavaju u medijskom jeziku. U tom slučaju se radije koriste emotikoni. To su simboli koji bi trebali pokazati što trenutno osjećamo. Također postoje određeni kodovi za SMS poruke te žargon za chat komunikaciju. Medijski jezik je stoga jako ograničen jezik. No svi ga korisnici koriste na sličan način. Istraživanja pokazuju da obrazovanje ili intelekt pri tomu ne igraju nikakvu ulogu. Mladi ljudi posebno rado koriste medijski jezik. Kritičari zato smatraju da je naš jezik u opasnosti. Znanost na taj fenomen ne gleda toliko pesimistično. Zato jer djeca razlikuju kad moraju i na koji način nešto napisati. Stručnjaci smatraju da novi medijski jezik čak ima prednosti. Zato jer potiče jezičnu kompetenciju i kreativnost kod djece. Također: danas se više piše – ne pisma, već e-mailovi! I to nas veseli!
Dali si znao?
Gruzijski govori oko 4 milijuna ljudi. Gruzijski jezik spada u južnokavkaske jezike. Piše se vlastitim sistemom znakova, gruzijskom abecedom. To pismo ima 33 slova. Imaju isti redoslijed kao u grčkoj abecedi. Gruzijsko pismo je nastalo vjerovatno iz aramejskog. Za gruzijski su tipični mnogi konsonanti koji mogu slijediti jedan za drugim. Zato stranci imaju problema kod izgovora nekih gruzijskih riječi. Ni gramatika nije baš jednostavna. Ona sadrži mnogo elemenata kojih nema ni u jednom drugom jeziku. Gruzijski jezični fond govori puno o povijesti Kavkaza. Sadrži puno riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Kao što su na primjer grčki, perzijski, arapski, ruski i turski. Posebnost gruzijskog jezika je ipak njegova duga tradicija… Gruzijski spada u najstarije žive jezike jedne kulture na zemlji!