Zbirka izraza

hr Godišnja doba i vrijeme   »   ja 季節と天気

16 [šesnaest]

Godišnja doba i vrijeme

Godišnja doba i vrijeme

16 [十六]

16 [Jūroku]

季節と天気

[kisetsu to tenki]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski japanski igra Više
Ovo su godišnja doba: 季節が あります 。 季節が あります 。 季節が あります 。 季節が あります 。 季節が あります 。 0
k---ts--ga arimas-. k------ g- a------- k-s-t-u g- a-i-a-u- ------------------- kisetsu ga arimasu.
Proljeće, ljeto, 春、夏、 春、夏、 春、夏、 春、夏、 春、夏、 0
ha-u, -a---, h---- n----- h-r-, n-t-u- ------------ haru, natsu,
jesen i zima. 秋、冬 。 秋、冬 。 秋、冬 。 秋、冬 。 秋、冬 。 0
a-i,-f---. a--- f---- a-i- f-y-. ---------- aki, fuyu.
Ljeto je vruće. 夏は 暑い です 。 夏は 暑い です 。 夏は 暑い です 。 夏は 暑い です 。 夏は 暑い です 。 0
n---uh-at----e-u. n---------------- n-t-u-a-t-u-d-s-. ----------------- natsuhaatsuidesu.
Ljeti sija sunce. 夏には 太陽が 照ります 。 夏には 太陽が 照ります 。 夏には 太陽が 照ります 。 夏には 太陽が 照ります 。 夏には 太陽が 照ります 。 0
n-t-u -i----taiyō--a--er--a-u. n---- n- w- t---- g- t-------- n-t-u n- w- t-i-ō g- t-r-m-s-. ------------------------------ natsu ni wa taiyō ga terimasu.
Ljeti rado idemo šetati. 私達は 夏には 好んで 散歩に 行きます 。 私達は 夏には 好んで 散歩に 行きます 。 私達は 夏には 好んで 散歩に 行きます 。 私達は 夏には 好んで 散歩に 行きます 。 私達は 夏には 好んで 散歩に 行きます 。 0
wat---i------w------u -i wa k---n---sa-po -----imas-. w----------- w- n---- n- w- k------ s---- n- i------- w-t-s-i-a-h- w- n-t-u n- w- k-n-n-e s-n-o n- i-i-a-u- ----------------------------------------------------- watashitachi wa natsu ni wa kononde sanpo ni ikimasu.
Zima je hladna. 冬は 寒い です 。 冬は 寒い です 。 冬は 寒い です 。 冬は 寒い です 。 冬は 寒い です 。 0
fu---w- -a-----s-. f--- w- s--------- f-y- w- s-m-i-e-u- ------------------ fuyu wa samuidesu.
Zimi pada snijeg ili kiša. 冬には 雪や 雨が 降ります 。 冬には 雪や 雨が 降ります 。 冬には 雪や 雨が 降ります 。 冬には 雪や 雨が 降ります 。 冬には 雪や 雨が 降ります 。 0
f--u ni-w--y-ki-ya --eg--urima--. f--- n- w- y--- y- a------------- f-y- n- w- y-k- y- a-e-a-u-i-a-u- --------------------------------- fuyu ni wa yuki ya amegafurimasu.
Zimi rado ostajemo doma. 私達は 冬は 家に いるのが 好きです 。 私達は 冬は 家に いるのが 好きです 。 私達は 冬は 家に いるのが 好きです 。 私達は 冬は 家に いるのが 好きです 。 私達は 冬は 家に いるのが 好きです 。 0
w-ta---ta----wa-f-yu--a ---ni i-- -o -- ----de--. w----------- w- f--- w- i- n- i-- n- g- s-------- w-t-s-i-a-h- w- f-y- w- i- n- i-u n- g- s-k-d-s-. ------------------------------------------------- watashitachi wa fuyu wa ie ni iru no ga sukidesu.
Hladno je. 寒い です 。 寒い です 。 寒い です 。 寒い です 。 寒い です 。 0
sam-ide-u. s--------- s-m-i-e-u- ---------- samuidesu.
Pada kiša. 雨が 降って います 。 雨が 降って います 。 雨が 降って います 。 雨が 降って います 。 雨が 降って います 。 0
a-- g----t-e-i-as-. a-- g- f---- i----- a-e g- f-t-e i-a-u- ------------------- ame ga futte imasu.
Vjetrovito je. 風が 強い です 。 風が 強い です 。 風が 強い です 。 風が 強い です 。 風が 強い です 。 0
kaze-ga ---y------. k--- g- t---------- k-z- g- t-u-o-d-s-. ------------------- kaze ga tsuyoidesu.
Toplo je. 暖かい です 。 暖かい です 。 暖かい です 。 暖かい です 。 暖かい です 。 0
at---a-de--. a----------- a-t-k-i-e-u- ------------ attakaidesu.
Sunčano je. 日が 照って います 。 日が 照って います 。 日が 照って います 。 日が 照って います 。 日が 照って います 。 0
ni--su g- te-----m-su. n----- g- t---- i----- n---s- g- t-t-e i-a-u- ---------------------- ni-Tsu ga tette imasu.
Vedro je. よく 晴れて います 。 よく 晴れて います 。 よく 晴れて います 。 よく 晴れて います 。 よく 晴れて います 。 0
y--u-har--e-imas-. y--- h----- i----- y-k- h-r-t- i-a-u- ------------------ yoku harete imasu.
Kakvo je vrijeme danas? 今日の 天気は どうです か ? 今日の 天気は どうです か ? 今日の 天気は どうです か ? 今日の 天気は どうです か ? 今日の 天気は どうです か ? 0
ky- -o --nki-w- -ō-e-u -a? k-- n- t---- w- d----- k-- k-ō n- t-n-i w- d-d-s- k-? -------------------------- kyō no tenki wa dōdesu ka?
Danas je hladno. 今日は 寒い です 。 今日は 寒い です 。 今日は 寒い です 。 今日は 寒い です 。 今日は 寒い です 。 0
k-ō -a--a-u-d-s-. k-- w- s--------- k-ō w- s-m-i-e-u- ----------------- kyō wa samuidesu.
Danas je toplo. 今日は 暖かい です 。 今日は 暖かい です 。 今日は 暖かい です 。 今日は 暖かい です 。 今日は 暖かい です 。 0
k----a-----kaid-su. k-- w- a----------- k-ō w- a-t-k-i-e-u- ------------------- kyō wa attakaidesu.

Učenje i osjećaji

Radujemo se kad možemo komunicirati na stranom jeziku. Ponosni smo na sebe i svoj napredak u učenju. U suprotnom, ljuti smo i razočarani ako nismo uspješni. S učenjem su dakle povezani različiti osjećaji. Nova istraživanja su došla do daljnjih zanimljivih rezultata. Ona pokazuju da osjećaji igraju ulogu već prilikom učenja. Zato jer osjećaji utječu na uspješnost našeg učenja. Učenje našem mozgu uvijek predstavlja “problem”. A on taj problem želi riješiti. Hoće li biti uspješan pritom ovisi o našim osjećajima. Ako vjerujemo da ćemo moći riješiti problem, tada smo samouvjerni. Ta emocionalna stabilnost nam pomaže kod učenja. Pozitivno razmišljanje potiče naše intelektualne sposobnosti. S druge strane, učenje pod stresom funckionira puno gore. Sumnjičavost i briga ne donose dobre rezultate. Naročito loše učimo ako se bojimo. U tom slučaju naš mozak ne može dobro spremiti nove sadržaje. Stoga je bitno da smo kod učenja uvijek motivirani. Osjećaji, dakle, utječu na učenje. No učenje također utječe na naše osjećaje. Strukture mozga zadužene za obradu činjenica također obrađuju osjećaje. Stoga nas učenje može radovati, a onaj tko se raduje bolje i uči. Naravno da učenje nije uvijek zabavno; može biti i mukotrpno. Stoga si uvijek moramo postavljati male ciljeve. Na taj način nećemo preopteretiti mozak. I garantiramo da ćemo ispuniti svoja očekivanja. Naš uspjeh je tada nagrada koja nas uvijek iznova motivira. Dakle: Učite i smijte se pritom!
Dali si znao?
Grčki spada u indoeuropske jezike. Međutim, ni s jednim drugim jezikom na svijetu nije zaista u bliskom srodstvu. Ne smije se miješati moderni grčki sa starogrčkim. Taj antički grčki jezik se i danas podučava u mnogim školama i na mnogim sveučilištima. Prije je to bio jezik filozofije i nauke. I onaj tko je putovao antičkim svijetom, koristio je grčki kao lingua franca. Novogrčki je, s druge strane, danas materinski jezik oko 13 milijuna ljudi. Razvio se iz starogrčkog. Kad je točno nastao suvremeni grčki, teško je reći. Ali je sigurno da je jednostavnije strukture nego starogrčki. Ipak su se u novogrčkom zadržali brojni arhaični oblici. To je takođe veoma ujednačen jezik u kojem nema jako izraženih dijalekata. Piše se grčkom abecedom koja je stara skoro 2500 godina. Interesantno je da grčki spada u jezike koji ima najveći leksički fond. Ko rado uči riječi, treba početi od grčkog...