Zbirka izraza

hr U kući   »   bg Вкъщи

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [седемнайсет]

17 [sedemnayset]

Вкъщи

[Vkyshchi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Ovdje je naša kuća. Ту- - н-ша-- к-ща. Т__ е н_____ к____ Т-к е н-ш-т- к-щ-. ------------------ Тук е нашата къща. 0
T---y--n--h----k----h-. T__ y_ n______ k_______ T-k y- n-s-a-a k-s-c-a- ----------------------- Tuk ye nashata kyshcha.
Gore je krov. Г-ре-е-п-кр--ът. Г___ е п________ Г-р- е п-к-и-ъ-. ---------------- Горе е покривът. 0
G-r- y- --k--vy-. G___ y_ p________ G-r- y- p-k-i-y-. ----------------- Gore ye pokrivyt.
Dolje je podrum. Дол- е---з---. Д___ е м______ Д-л- е м-з-т-. -------------- Долу е мазето. 0
D------ maze-o. D___ y_ m______ D-l- y- m-z-t-. --------------- Dolu ye mazeto.
Iza kuće je vrt. За---ъщата им--гр--ина. З__ к_____ и__ г_______ З-д к-щ-т- и-а г-а-и-а- ----------------------- Зад къщата има градина. 0
Zad k--hch--a im---ra---a. Z__ k________ i__ g_______ Z-d k-s-c-a-a i-a g-a-i-a- -------------------------- Zad kyshchata ima gradina.
Pred kućom nema ulice. Пре- -ъщата-н-----л-ц-. П___ к_____ н___ у_____ П-е- к-щ-т- н-м- у-и-а- ----------------------- Пред къщата няма улица. 0
Pr-d-kys---a-a---a-a-ul---a. P___ k________ n____ u______ P-e- k-s-c-a-a n-a-a u-i-s-. ---------------------------- Pred kyshchata nyama ulitsa.
Pored kuće je drveće. До-к---т------д-рв--а. Д_ к_____ и__ д_______ Д- к-щ-т- и-а д-р-е-а- ---------------------- До къщата има дървета. 0
D--ky-h---t- --a -yrve-a. D_ k________ i__ d_______ D- k-s-c-a-a i-a d-r-e-a- ------------------------- Do kyshchata ima dyrveta.
Ovdje je moj stan. Т---е --ет- ж--и--. Т__ е м____ ж______ Т-к е м-е-о ж-л-щ-. ------------------- Тук е моето жилище. 0
T-k-ye -o--- --il-sh-he. T__ y_ m____ z__________ T-k y- m-e-o z-i-i-h-h-. ------------------------ Tuk ye moeto zhilishche.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. Т-к с---у---та и ---ята. Т__ с_ к______ и б______ Т-к с- к-х-я-а и б-н-т-. ------------------------ Тук са кухнята и банята. 0
Tu- sa -uk---a-a i ba--ata. T__ s_ k________ i b_______ T-k s- k-k-n-a-a i b-n-a-a- --------------------------- Tuk sa kukhnyata i banyata.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Т-м са -с-кидн-в-а-а - ---л-ята. Т__ с_ в____________ и с________ Т-м с- в-е-и-н-в-а-а и с-а-н-т-. -------------------------------- Там са всекидневната и спалнята. 0
T-- ---vs-k--n-v---a-i --al-ya-a. T__ s_ v____________ i s_________ T-m s- v-e-i-n-v-a-a i s-a-n-a-a- --------------------------------- Tam sa vsekidnevnata i spalnyata.
Vrata kuće su zatvorena. Вх-дна-- врат--е-з-тв----а. В_______ в____ е з_________ В-о-н-т- в-а-а е з-т-о-е-а- --------------------------- Входната врата е затворена. 0
Vkh----ta-vra-a-y------o--n-. V________ v____ y_ z_________ V-h-d-a-a v-a-a y- z-t-o-e-a- ----------------------------- Vkhodnata vrata ye zatvorena.
Ali prozori su otvoreni. Но ----орцит- са -тв---ни. Н_ п_________ с_ о________ Н- п-о-о-ц-т- с- о-в-р-н-. -------------------------- Но прозорците са отворени. 0
No ----o----t---a -----eni. N_ p__________ s_ o________ N- p-o-o-t-i-e s- o-v-r-n-. --------------------------- No prozortsite sa otvoreni.
Danas je vruće. Д--- е-г-ре-о. Д___ е г______ Д-е- е г-р-щ-. -------------- Днес е горещо. 0
Dnes-y- g--es--ho. D___ y_ g_________ D-e- y- g-r-s-c-o- ------------------ Dnes ye goreshcho.
Idemo u dnevni boravak. Ни- --и---е -ъ--всекид-ев-ата. Н__ в______ в__ в_____________ Н-е в-и-а-е в-в в-е-и-н-в-а-а- ------------------------------ Ние влизаме във всекидневната. 0
Ni--vl-z-m---yv-v---id-e-nata. N__ v______ v__ v_____________ N-e v-i-a-e v-v v-e-i-n-v-a-a- ------------------------------ Nie vlizame vyv vsekidnevnata.
Tamo su sofa i fotelja. Т-м --а-ди-ан-- -о-ьо-л - -р----. Т__ и__ д____ и ф______ / к______ Т-м и-а д-в-н и ф-т-о-л / к-е-л-. --------------------------------- Там има диван и фотьойл / кресло. 0
Tam -m---i-an-i fot---l---kresl-. T__ i__ d____ i f______ / k______ T-m i-a d-v-n i f-t-o-l / k-e-l-. --------------------------------- Tam ima divan i fotьoyl / kreslo.
Sjednite! С-д-ет-! С_______ С-д-е-е- -------- Седнете! 0
S--ne--! S_______ S-d-e-e- -------- Sednete!
Tamo stoji moje računalo. Т---е -оя----мпют-р. Т__ е м___ к________ Т-м е м-я- к-м-ю-ъ-. -------------------- Там е моят компютър. 0
T-- ye -o--t -----u-yr. T__ y_ m____ k_________ T-m y- m-y-t k-m-y-t-r- ----------------------- Tam ye moyat kompyutyr.
Tamo stoji moja glazbena linija. Т--------та-с---е---ре-ба. Т__ е м____ с_____________ Т-м е м-я-а с-е-е---р-д-а- -------------------------- Там е моята стерео-уредба. 0
T--------ya-- s-e-eo----db-. T__ y_ m_____ s_____________ T-m y- m-y-t- s-e-e---r-d-a- ---------------------------- Tam ye moyata stereo-uredba.
Televizor je potpuno nov. Те-еви---ът - съ---- --в. Т__________ е с_____ н___ Т-л-в-з-р-т е с-в-е- н-в- ------------------------- Телевизорът е съвсем нов. 0
T-l--i----t-y--syvs-m-nov. T__________ y_ s_____ n___ T-l-v-z-r-t y- s-v-e- n-v- -------------------------- Televizoryt ye syvsem nov.

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!