Zbirka izraza

U kući   »   Вкъщи

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [седемнайсет]

17 [sedemnayset]

+

Вкъщи

[Vkyshchi]

+

Možete kliknuti na svaku prazninu da vidite tekst ili:   

hrvatski bugarski igra Više
Ovdje je naša kuća. Ту- е н----- к---. Тук е нашата къща. 0
Tu- y- n------ k------. Tuk ye nashata kyshcha. 		+
Gore je krov. Го-- е п-------. Горе е покривът. 0
Go-- y- p-------. Gore ye pokrivyt. 		+
Dolje je podrum. До-- е м-----. Долу е мазето. 0
Do-- y- m-----. Dolu ye mazeto. 		+
     
Iza kuće je vrt. За- к----- и-- г------. Зад къщата има градина. 0
Za- k-------- i-- g------. Zad kyshchata ima gradina. 		+
Pred kućom nema ulice. Пр-- к----- н--- у----. Пред къщата няма улица. 0
Pr-- k-------- n---- u-----. Pred kyshchata nyama ulitsa. 		+
Pored kuće je drveće. До к----- и-- д------. До къщата има дървета. 0
Do k-------- i-- d------. Do kyshchata ima dyrveta. 		+
     
Ovdje je moj stan. Ту- е м---- ж-----. Тук е моето жилище. 0
Tu- y- m---- z---------. Tuk ye moeto zhilishche. 		+
Ovdje su kuhinja i kupaonica. Ту- с- к------ и б-----. Тук са кухнята и банята. 0
Tu- s- k-------- i b------. Tuk sa kukhnyata i banyata. 		+
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Та- с- в------------ и с-------. Там са всекидневната и спалнята. 0
Ta- s- v------------ i s--------. Tam sa vsekidnevnata i spalnyata. 		+
     
Vrata kuće su zatvorena. Вх------ в---- е з--------. Входната врата е затворена. 0
Vk------- v---- y- z--------. Vkhodnata vrata ye zatvorena. 		+
Ali prozori su otvoreni. Но п--------- с- о-------. Но прозорците са отворени. 0
No p---------- s- o-------. No prozortsite sa otvoreni. 		+
Danas je vruće. Дн-- е г-----. Днес е горещо. 0
Dn-- y- g--------. Dnes ye goreshcho. 		+
     
Idemo u dnevni boravak. Ни- в------ в-- в------------. Ние влизаме във всекидневната. 0
Ni- v------ v-- v------------. Nie vlizame vyv vsekidnevnata. 		+
Tamo su sofa i fotelja. Та- и-- д---- и ф------ / к-----. Там има диван и фотьойл / кресло. 0
Ta- i-- d---- i f------ / k-----. Tam ima divan i fotьoyl / kreslo. 		+
Sjednite! Се-----! Седнете! 0
Se-----! Sednete! 		+
     
Tamo stoji moje računalo. Та- е м--- к-------. Там е моят компютър. 0
Ta- y- m---- k--------. Tam ye moyat kompyutyr. 		+
Tamo stoji moja glazbena linija. Та- е м---- с------------. Там е моята стерео-уредба. 0
Ta- y- m----- s------------. Tam ye moyata stereo-uredba. 		+
Televizor je potpuno nov. Те--------- е с----- н--. Телевизорът е съвсем нов. 0
Te--------- y- s----- n--. Televizoryt ye syvsem nov. 		+
     

preuzimanje datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Da li ste znali?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!