Zbirka izraza

hr U kući   »   kk Үй ішінде

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [он жеті]

17 [on jeti]

Үй ішінде

[Üy işinde]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
Ovdje je naša kuća. Мына----б-з-----й. М____ — б_____ ү__ М-н-у — б-з-і- ү-. ------------------ Мынау — біздің үй. 0
M--aw — b-zdiñ-üy. M____ — b_____ ü__ M-n-w — b-z-i- ü-. ------------------ Mınaw — bizdiñ üy.
Gore je krov. Ж------а ша---. Ж_______ ш_____ Ж-ғ-р-д- ш-т-р- --------------- Жоғарыда шатыр. 0
J-ğar-da---t-r. J_______ ş_____ J-ğ-r-d- ş-t-r- --------------- Joğarıda şatır.
Dolje je podrum. Т-ме-д--ж--т-л-. Т______ ж_______ Т-м-н-е ж-р-ө-е- ---------------- Төменде жертөле. 0
Töm-n-e-j------. T______ j_______ T-m-n-e j-r-ö-e- ---------------- Tömende jertöle.
Iza kuće je vrt. Ү-д-ң--р----------а--а-. Ү____ а______ б____ б___ Ү-д-ң а-т-н-а б-қ-а б-р- ------------------------ Үйдің артында бақша бар. 0
Üy--- -rtınd- ----a -a-. Ü____ a______ b____ b___ Ü-d-ñ a-t-n-a b-q-a b-r- ------------------------ Üydiñ artında baqşa bar.
Pred kućom nema ulice. Ү-ді- -л--н-а --ше ---. Ү____ а______ к___ ж___ Ү-д-ң а-д-н-а к-ш- ж-қ- ----------------------- Үйдің алдында көше жоқ. 0
Üy--ñ -ldı-da -öş- joq. Ü____ a______ k___ j___ Ü-d-ñ a-d-n-a k-ş- j-q- ----------------------- Üydiñ aldında köşe joq.
Pored kuće je drveće. Үй-і- ----нд- -ғашт-р бар. Ү____ қ______ а______ б___ Ү-д-ң қ-с-н-а а-а-т-р б-р- -------------------------- Үйдің қасында ағаштар бар. 0
Ü-di- qa--nd------t-r -ar. Ü____ q______ a______ b___ Ü-d-ñ q-s-n-a a-a-t-r b-r- -------------------------- Üydiñ qasında ağaştar bar.
Ovdje je moj stan. Мы--- – м-ні- -әте--м. М____ – м____ п_______ М-н-у – м-н-ң п-т-р-м- ---------------------- Мынау – менің пәтерім. 0
Mı-a- –-me--ñ--äte--m. M____ – m____ p_______ M-n-w – m-n-ñ p-t-r-m- ---------------------- Mınaw – meniñ päterim.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. Мұн-а-а-ү- м-- ж-----ын--ө--е. М____ а___ м__ ж_______ б_____ М-н-а а-ү- м-н ж-ы-а-ы- б-л-е- ------------------------------ Мұнда асүй мен жуынатын бөлме. 0
M-nd- a--- m-n jw-nat-n b--m-. M____ a___ m__ j_______ b_____ M-n-a a-ü- m-n j-ı-a-ı- b-l-e- ------------------------------ Munda asüy men jwınatın bölme.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. А-а--ақ-а --нақ -өл-е ме---а-ы--б-л-е. А__ ж____ қ____ б____ м__ ж____ б_____ А-а ж-қ-а қ-н-қ б-л-е м-н ж-т-н б-л-е- -------------------------------------- Ана жақта қонақ бөлме мен жатын бөлме. 0
Ana jaqt--qo--q-b-lme -e-----ı- -ö-me. A__ j____ q____ b____ m__ j____ b_____ A-a j-q-a q-n-q b-l-e m-n j-t-n b-l-e- -------------------------------------- Ana jaqta qonaq bölme men jatın bölme.
Vrata kuće su zatvorena. Кі-е- -с-к жа-ы- тұр. К____ е___ ж____ т___ К-р-р е-і- ж-б-қ т-р- --------------------- Кірер есік жабық тұр. 0
Ki--r es---jab---tur. K____ e___ j____ t___ K-r-r e-i- j-b-q t-r- --------------------- Kirer esik jabıq tur.
Ali prozori su otvoreni. Б-рақ те--з--ер ---қ. Б____ т________ а____ Б-р-қ т-р-з-л-р а-ы-. --------------------- Бірақ терезелер ашық. 0
B--aq---r-ze--r---ı-. B____ t________ a____ B-r-q t-r-z-l-r a-ı-. --------------------- Biraq terezeler aşıq.
Danas je vruće. Б--і--к---ыст-қ. Б____ к__ ы_____ Б-г-н к-н ы-т-қ- ---------------- Бүгін күн ыстық. 0
Bü--- kü--ı-t-q. B____ k__ ı_____ B-g-n k-n ı-t-q- ---------------- Bügin kün ıstıq.
Idemo u dnevni boravak. Б-з----ақ-б-л--г----ра-ыз. Б__ қ____ б______ б_______ Б-з қ-н-қ б-л-е-е б-р-м-з- -------------------------- Біз қонақ бөлмеге барамыз. 0
B---qo-a- b-lm--e--ar--ız. B__ q____ b______ b_______ B-z q-n-q b-l-e-e b-r-m-z- -------------------------- Biz qonaq bölmege baramız.
Tamo su sofa i fotelja. Ан--ж--т--ди-а--ме- к-е--о----. А__ ж____ д____ м__ к_____ т___ А-а ж-қ-а д-в-н м-н к-е-л- т-р- ------------------------------- Ана жақта диван мен кресло тұр. 0
Ana-----a-dï--- -e----e--- -u-. A__ j____ d____ m__ k_____ t___ A-a j-q-a d-v-n m-n k-e-l- t-r- ------------------------------- Ana jaqta dïvan men kreslo tur.
Sjednite! Отырыңы-! О________ О-ы-ы-ы-! --------- Отырыңыз! 0
Otırı---! O________ O-ı-ı-ı-! --------- Otırıñız!
Tamo stoji moje računalo. А-а -е--е -енің -о-пьют--ім -ұр. А__ ж____ м____ к__________ т___ А-а ж-р-е м-н-ң к-м-ь-т-р-м т-р- -------------------------------- Ана жерде менің компьютерім тұр. 0
An- jerde m-ni--kompyute------r. A__ j____ m____ k__________ t___ A-a j-r-e m-n-ñ k-m-y-t-r-m t-r- -------------------------------- Ana jerde meniñ kompyuterim tur.
Tamo stoji moja glazbena linija. А---ж-қта-м-н-ң -т--ео а-пабым-т-р. А__ ж____ м____ с_____ а______ т___ А-а ж-қ-а м-н-ң с-е-е- а-п-б-м т-р- ----------------------------------- Ана жақта менің стерео аспабым тұр. 0
A-a j-qt--men------re- -s-a--- --r. A__ j____ m____ s_____ a______ t___ A-a j-q-a m-n-ñ s-e-e- a-p-b-m t-r- ----------------------------------- Ana jaqta meniñ stereo aspabım tur.
Televizor je potpuno nov. Те--д-да- ж-п-ж-ңа. Т________ ж________ Т-л-д-д-р ж-п-ж-ң-. ------------------- Теледидар жап-жаңа. 0
Te--d--a--j----a--. T________ j________ T-l-d-d-r j-p-j-ñ-. ------------------- Teledïdar jap-jaña.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + kazaški (1-100) MP3 kazaški (1-100)
Video nije pronađen!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!