Zbirka izraza

hr U kući   »   mk Во куќа

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [седумнаесет]

17 [syedoomnayesyet]

Во куќа

[Vo kookja]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Ovdje je naša kuća. Еве-ј- --ш--- ----. Е__ ј_ н_____ к____ Е-е ј- н-ш-т- к-ќ-. ------------------- Еве ја нашата куќа. 0
Y---------a-h-t-----kja. Y____ ј_ n______ k______ Y-v-e ј- n-s-a-a k-o-j-. ------------------------ Yevye јa nashata kookja.
Gore je krov. Г-ре-е п---ив--. Г___ е п________ Г-р- е п-к-и-о-. ---------------- Горе е покривот. 0
Gu-----ye------v--. G_____ y_ p________ G-o-y- y- p-k-i-o-. ------------------- Guorye ye pokrivot.
Dolje je podrum. До-- ------ум-т. Д___ е п________ Д-л- е п-д-у-о-. ---------------- Долу е подрумот. 0
Doloo y--p---o-mot. D____ y_ p_________ D-l-o y- p-d-o-m-t- ------------------- Doloo ye podroomot.
Iza kuće je vrt. По-ад- ---а-а има----ди-а. П_____ к_____ и__ г_______ П-з-д- к-ќ-т- и-а г-а-и-а- -------------------------- Позади куќата има градина. 0
P----i kookj--a -ma-gur-d-na. P_____ k_______ i__ g________ P-z-d- k-o-j-t- i-a g-r-d-n-. ----------------------------- Pozadi kookjata ima guradina.
Pred kućom nema ulice. Пред ---а-- не-а у-и--. П___ к_____ н___ у_____ П-е- к-ќ-т- н-м- у-и-а- ----------------------- Пред куќата нема улица. 0
P---- ko--j--- ---m- oo-i---. P____ k_______ n____ o_______ P-y-d k-o-j-t- n-e-a o-l-t-a- ----------------------------- Pryed kookjata nyema oolitza.
Pored kuće je drveće. П-к-а--ку---а -м--д---а. П_____ к_____ и__ д_____ П-к-а- к-ќ-т- и-а д-в-а- ------------------------ Покрај куќата има дрвја. 0
P-k-aј-kook---a-i-- drvј-. P_____ k_______ i__ d_____ P-k-a- k-o-j-t- i-a d-v-a- -------------------------- Pokraј kookjata ima drvјa.
Ovdje je moj stan. Еве--о м--от--т-н. Е__ г_ м____ с____ Е-е г- м-ј-т с-а-. ------------------ Еве го мојот стан. 0
Y---- g-o m---t-s-a-. Y____ g__ m____ s____ Y-v-e g-o m-ј-t s-a-. --------------------- Yevye guo moјot stan.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. О--е-с- ---н-т- - бања--. О___ с_ к______ и б______ О-д- с- к-ј-а-а и б-њ-т-. ------------------------- Овде се кујната и бањата. 0
Ov--- --e-koo---t--i---њ---. O____ s__ k_______ i b______ O-d-e s-e k-o-n-t- i b-њ-t-. ---------------------------- Ovdye sye kooјnata i baњata.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Т-м- с--дн--н--а -о-а-и-спалн-т----б-. Т___ с_ д_______ с___ и с_______ с____ Т-м- с- д-е-н-т- с-б- и с-а-н-т- с-б-. -------------------------------------- Таму се дневната соба и спалната соба. 0
Ta-oo-s-e-d-----at----ba i -p---ata -oba. T____ s__ d________ s___ i s_______ s____ T-m-o s-e d-y-v-a-a s-b- i s-a-n-t- s-b-. ----------------------------------------- Tamoo sye dnyevnata soba i spalnata soba.
Vrata kuće su zatvorena. В---н----в-ат--е з-тво-е-а. В_______ в____ е з_________ В-е-н-т- в-а-а е з-т-о-е-а- --------------------------- Влезната врата е затворена. 0
V-----a----r-t- y--zat-o---n-. V________ v____ y_ z__________ V-y-z-a-a v-a-a y- z-t-o-y-n-. ------------------------------ Vlyeznata vrata ye zatvoryena.
Ali prozori su otvoreni. Н--пр-зо---т- -- отворе-и. Н_ п_________ с_ о________ Н- п-о-о-ц-т- с- о-в-р-н-. -------------------------- Но прозорците се отворени. 0
No---o---tz---e--------or-e--. N_ p___________ s__ o_________ N- p-o-o-t-i-y- s-e o-v-r-e-i- ------------------------------ No prozortzitye sye otvoryeni.
Danas je vruće. Ден-- е-жешко. Д____ е ж_____ Д-н-с е ж-ш-о- -------------- Денес е жешко. 0
Dy-n-e- ye--y--h--. D______ y_ ʐ_______ D-e-y-s y- ʐ-e-h-o- ------------------- Dyenyes ye ʐyeshko.
Idemo u dnevni boravak. Ние -дим-----дневна-- с-ба. Н__ о____ в_ д_______ с____ Н-е о-и-е в- д-е-н-т- с-б-. --------------------------- Ние одиме во дневната соба. 0
N-y----i--e -- d--ev-at- s---. N___ o_____ v_ d________ s____ N-y- o-i-y- v- d-y-v-a-a s-b-. ------------------------------ Niye odimye vo dnyevnata soba.
Tamo su sofa i fotelja. Та------ -дна с-фа-- е----ф-те-а. Т___ и__ е___ с___ и е___ ф______ Т-м- и-а е-н- с-ф- и е-н- ф-т-љ-. --------------------------------- Таму има една софа и една фотеља. 0
Tam-o -ma yed-- s--- -----na f-t-e---. T____ i__ y____ s___ i y____ f________ T-m-o i-a y-d-a s-f- i y-d-a f-t-e-j-. -------------------------------------- Tamoo ima yedna sofa i yedna fotyelja.
Sjednite! С-д-ет-! С_______ С-д-е-е- -------- Седнете! 0
S--d-yet--! S__________ S-e-n-e-y-! ----------- Syednyetye!
Tamo stoji moje računalo. Там--сто- -о-от -о--ју-е-. Т___ с___ м____ к_________ Т-м- с-о- м-ј-т к-м-ј-т-р- -------------------------- Таму стои мојот компјутер. 0
T-moo s-o---o--- kom-----yer. T____ s___ m____ k___________ T-m-o s-o- m-ј-t k-m-ј-o-y-r- ----------------------------- Tamoo stoi moјot kompјootyer.
Tamo stoji moja glazbena linija. Таму-с--------т с----о у-е-. Т___ с___ м____ с_____ у____ Т-м- с-о- м-ј-т с-е-е- у-е-. ---------------------------- Таму стои мојот стерео уред. 0
Ta----st-i-moјo---ty--ye- oor-e-. T____ s___ m____ s_______ o______ T-m-o s-o- m-ј-t s-y-r-e- o-r-e-. --------------------------------- Tamoo stoi moјot styeryeo ooryed.
Televizor je potpuno nov. Т-----з--о-----ос--- -о-. Т__________ е с_____ н___ Т-л-в-з-р-т е с-с-м- н-в- ------------------------- Телевизорот е сосема нов. 0
T--lye-i-o-o--ye-sosye---nov. T____________ y_ s______ n___ T-e-y-v-z-r-t y- s-s-e-a n-v- ----------------------------- Tyelyevizorot ye sosyema nov.

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!