Zbirka izraza

hr U kući   »   mk Во куќа

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [седумнаесет]

17 [syedoomnayesyet]

Во куќа

[Vo kookja]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski makedonski igra Više
Ovdje je naša kuća. Е-е -- ----т- к--а. Е-- ј- н----- к---- Е-е ј- н-ш-т- к-ќ-. ------------------- Еве ја нашата куќа. 0
Ye--- -- -a----a-k-o--a. Y---- ј- n------ k------ Y-v-e ј- n-s-a-a k-o-j-. ------------------------ Yevye јa nashata kookja.
Gore je krov. Го-е-е-----ив--. Г--- е п-------- Г-р- е п-к-и-о-. ---------------- Горе е покривот. 0
Guory--y----------. G----- y- p-------- G-o-y- y- p-k-i-o-. ------------------- Guorye ye pokrivot.
Dolje je podrum. Д--- - п-др----. Д--- е п-------- Д-л- е п-д-у-о-. ---------------- Долу е подрумот. 0
Do--o-ye -od--omot. D---- y- p--------- D-l-o y- p-d-o-m-t- ------------------- Doloo ye podroomot.
Iza kuće je vrt. П-за-и----ата -м- -----н-. П----- к----- и-- г------- П-з-д- к-ќ-т- и-а г-а-и-а- -------------------------- Позади куќата има градина. 0
Po-ad- ko--jata --- gu--di-a. P----- k------- i-- g-------- P-z-d- k-o-j-t- i-a g-r-d-n-. ----------------------------- Pozadi kookjata ima guradina.
Pred kućom nema ulice. П-----уќ-т- --ма ули-а. П--- к----- н--- у----- П-е- к-ќ-т- н-м- у-и-а- ----------------------- Пред куќата нема улица. 0
P-y-- k-o-jata-ny-m--ooli-za. P---- k------- n---- o------- P-y-d k-o-j-t- n-e-a o-l-t-a- ----------------------------- Pryed kookjata nyema oolitza.
Pored kuće je drveće. Пок-а- к-ќ-та--м- др-ја. П----- к----- и-- д----- П-к-а- к-ќ-т- и-а д-в-а- ------------------------ Покрај куќата има дрвја. 0
Pok-----oo---ta ima--rv--. P----- k------- i-- d----- P-k-a- k-o-j-t- i-a d-v-a- -------------------------- Pokraј kookjata ima drvјa.
Ovdje je moj stan. Ев---о м-ј---с---. Е-- г- м---- с---- Е-е г- м-ј-т с-а-. ------------------ Еве го мојот стан. 0
Ye--e-g----o-----t-n. Y---- g-- m---- s---- Y-v-e g-o m-ј-t s-a-. --------------------- Yevye guo moјot stan.
Ovdje su kuhinja i kupaonica. Ов-е-----уј---а ----њ-та. О--- с- к------ и б------ О-д- с- к-ј-а-а и б-њ-т-. ------------------------- Овде се кујната и бањата. 0
Ovdy- s-- kooј--t- - -aњat-. O---- s-- k------- i b------ O-d-e s-e k-o-n-t- i b-њ-t-. ---------------------------- Ovdye sye kooјnata i baњata.
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Т-му -е-д-----та-соба и-с-алнат--с-б-. Т--- с- д------- с--- и с------- с---- Т-м- с- д-е-н-т- с-б- и с-а-н-т- с-б-. -------------------------------------- Таму се дневната соба и спалната соба. 0
Ta-o- sye ---ev-a-- s--- ------n-t- -ob-. T---- s-- d-------- s--- i s------- s---- T-m-o s-e d-y-v-a-a s-b- i s-a-n-t- s-b-. ----------------------------------------- Tamoo sye dnyevnata soba i spalnata soba.
Vrata kuće su zatvorena. Влезната врата --з---о-ена. В------- в---- е з--------- В-е-н-т- в-а-а е з-т-о-е-а- --------------------------- Влезната врата е затворена. 0
Vl------a-v-at--ye ---vory-n-. V-------- v---- y- z---------- V-y-z-a-a v-a-a y- z-t-o-y-n-. ------------------------------ Vlyeznata vrata ye zatvoryena.
Ali prozori su otvoreni. Но -р-з--ците се---в-р---. Н- п--------- с- о-------- Н- п-о-о-ц-т- с- о-в-р-н-. -------------------------- Но прозорците се отворени. 0
N----o-o----tye---e--tvoryen-. N- p----------- s-- o--------- N- p-o-o-t-i-y- s-e o-v-r-e-i- ------------------------------ No prozortzitye sye otvoryeni.
Danas je vruće. Д--ес-- -ешко. Д---- е ж----- Д-н-с е ж-ш-о- -------------- Денес е жешко. 0
D--n-es-ye--y-s-ko. D------ y- ʐ------- D-e-y-s y- ʐ-e-h-o- ------------------- Dyenyes ye ʐyeshko.
Idemo u dnevni boravak. Ние -дим---- -н-вн--- --ба. Н-- о---- в- д------- с---- Н-е о-и-е в- д-е-н-т- с-б-. --------------------------- Ние одиме во дневната соба. 0
N-ye ---my---- -n----ata-so-a. N--- o----- v- d-------- s---- N-y- o-i-y- v- d-y-v-a-a s-b-. ------------------------------ Niye odimye vo dnyevnata soba.
Tamo su sofa i fotelja. Та-у-----е-на с-ф-----д-а -от--а. Т--- и-- е--- с--- и е--- ф------ Т-м- и-а е-н- с-ф- и е-н- ф-т-љ-. --------------------------------- Таму има една софа и една фотеља. 0
Ta-o- -m- y-d-- -o-- - ---na---ty-lja. T---- i-- y---- s--- i y---- f-------- T-m-o i-a y-d-a s-f- i y-d-a f-t-e-j-. -------------------------------------- Tamoo ima yedna sofa i yedna fotyelja.
Sjednite! С-дне-е! С------- С-д-е-е- -------- Седнете! 0
S---ny---e! S---------- S-e-n-e-y-! ----------- Syednyetye!
Tamo stoji moje računalo. Та----тои--о-от -ом---т-р. Т--- с--- м---- к--------- Т-м- с-о- м-ј-т к-м-ј-т-р- -------------------------- Таму стои мојот компјутер. 0
T--o--st-i-m-----ko---o-ty-r. T---- s--- m---- k----------- T-m-o s-o- m-ј-t k-m-ј-o-y-r- ----------------------------- Tamoo stoi moјot kompјootyer.
Tamo stoji moja glazbena linija. Т--у-с-о- м---- ст--ео ур--. Т--- с--- м---- с----- у---- Т-м- с-о- м-ј-т с-е-е- у-е-. ---------------------------- Таму стои мојот стерео уред. 0
T-moo --oi moјo--------eo-o-rye-. T---- s--- m---- s------- o------ T-m-o s-o- m-ј-t s-y-r-e- o-r-e-. --------------------------------- Tamoo stoi moјot styeryeo ooryed.
Televizor je potpuno nov. Те-ев---р---е--о--ма---в. Т---------- е с----- н--- Т-л-в-з-р-т е с-с-м- н-в- ------------------------- Телевизорот е сосема нов. 0
T-e-----z-rot ye --sye-a-no-. T------------ y- s------ n--- T-e-y-v-z-r-t y- s-s-e-a n-v- ----------------------------- Tyelyevizorot ye sosyema nov.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!