Zbirka izraza

hr U kući   »   ti ኣብ ገዛ

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [ዓሰርተሸውዓተ]

17 [‘aseriteshewi‘ate]

ኣብ ገዛ

[abi geza]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Ovdje je naša kuća. ገ-- --ዚ-ኢ-። ገ__ ኣ__ ኢ__ ገ-ና ኣ-ዚ ኢ-። ----------- ገዛና ኣብዚ ኢዩ። 0
g-zana-abi-ī -yu። g_____ a____ ī___ g-z-n- a-i-ī ī-u- ----------------- gezana abizī īyu።
Gore je krov. ኣብ --- ናሕ--ኣ-። ኣ_ ላ__ ና__ ኣ__ ኣ- ላ-ሊ ና-ሲ ኣ-። -------------- ኣብ ላዕሊ ናሕሲ ኣሎ። 0
a-- la-il---aḥis--alo። a__ l_____ n_____ a___ a-i l-‘-l- n-h-i-ī a-o- ----------------------- abi la‘ilī naḥisī alo።
Dolje je podrum. ኣብ-ታ-------ቤ-(-ንደር----። ኣ_ ታ__ ት___________ ኣ__ ኣ- ታ-ቲ ት-ቲ-ቤ-(-ን-ር- ኣ-። ----------------------- ኣብ ታሕቲ ትሕቲ-ቤት(ኣንደር) ኣሎ። 0
ab----ḥ--- ---̣--ī-bē--(--id---) ---። a__ t_____ t___________________ a___ a-i t-h-i-ī t-h-i-ī-b-t-(-n-d-r-) a-o- -------------------------------------- abi taḥitī tiḥitī-bēti(anideri) alo።
Iza kuće je vrt. ኣ- -ሕ- ---ጀ-ዲ----። ኣ_ ድ__ ገ_ ጀ___ ኣ__ ኣ- ድ-ሪ ገ- ጀ-ዲ- ኣ-። ------------------ ኣብ ድሕሪ ገዛ ጀርዲን ኣሎ። 0
a--------r- --z-----i-ī-i-a-o። a__ d_____ g___ j_______ a___ a-i d-h-i-ī g-z- j-r-d-n- a-o- ------------------------------ abi diḥirī geza jeridīni alo።
Pred kućom nema ulice. ኣ- ----ገዛ---ግ--ኣሎ። ኣ_ ቅ__ ገ_ ጽ___ ኣ__ ኣ- ቅ-ሚ ገ- ጽ-ግ- ኣ-። ------------------ ኣብ ቅድሚ ገዛ ጽርግያ ኣሎ። 0
a-i-k’--i-- --za-t--irig--a-al-። a__ k______ g___ t_________ a___ a-i k-i-i-ī g-z- t-’-r-g-y- a-o- -------------------------------- abi k’idimī geza ts’irigiya alo።
Pored kuće je drveće. ኣብ--ኒ-ገ---እዋም-ኣ-ው። ኣ_ ጐ_ ገ_ ኣ___ ኣ___ ኣ- ጐ- ገ- ኣ-ዋ- ኣ-ው- ------------------ ኣብ ጐኒ ገዛ ኣእዋም ኣለው። 0
ab----nī ---a--’-wami----wi። a__ g___ g___ a______ a_____ a-i g-n- g-z- a-i-a-i a-e-i- ---------------------------- abi gonī geza a’iwami alewi።
Ovdje je moj stan. ናተይ መቐመጢ--ብ- --። ና__ መ___ ኣ__ ኢ__ ና-ይ መ-መ- ኣ-ዚ ኢ-። ---------------- ናተይ መቐመጢ ኣብዚ ኢዩ። 0
n--e---------m--’ī -b--ī ī-u። n_____ m_________ a____ ī___ n-t-y- m-k-’-m-t-ī a-i-ī ī-u- ----------------------------- nateyi meḵ’emet’ī abizī īyu።
Ovdje su kuhinja i kupaonica. ኣ-- ---ን-መሕጸብ- -ሎ። ኣ__ ክ___ መ____ ኣ__ ኣ-ዚ ክ-ነ- መ-ጸ-ን ኣ-። ------------------ ኣብዚ ክሽነን መሕጸብን ኣሎ። 0
abi-ī--i----en--m-ḥits’---n---l-። a____ k________ m___________ a___ a-i-ī k-s-i-e-i m-h-i-s-e-i-i a-o- ---------------------------------- abizī kishineni meḥits’ebini alo።
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. ኣ-- ክፍ- መ-ቀ---ክ-- መ--ርን ኣለው። ኣ__ ክ__ መ____ ክ__ መ____ ኣ___ ኣ-ኡ ክ-ሊ መ-ቀ-ን ክ-ሊ መ-ደ-ን ኣ-ው- ---------------------------- ኣብኡ ክፍሊ መደቀስን ክፍሊ መሕደርን ኣለው። 0
abi’u-k-f--- med-k--s-n- -i-il--m--̣-d-ri-i--l---። a____ k_____ m__________ k_____ m_________ a_____ a-i-u k-f-l- m-d-k-e-i-i k-f-l- m-h-i-e-i-i a-e-i- -------------------------------------------------- abi’u kifilī medek’esini kifilī meḥiderini alewi።
Vrata kuće su zatvorena. ና-----ማዕጾ--ጹው-እ-። ና_ ገ_ ማ__ ዕ__ እ__ ና- ገ- ማ-ጾ ዕ-ው እ-። ----------------- ናይ ገዛ ማዕጾ ዕጹው እዩ። 0
n--i --za ma‘-ts-------’--i--y-። n___ g___ m_______ ‘_______ i___ n-y- g-z- m-‘-t-’- ‘-t-’-w- i-u- -------------------------------- nayi geza ma‘its’o ‘its’uwi iyu።
Ali prozori su otvoreni. ግን--ቶም-መሳኹቲ ---ት --ም። ግ_ እ__ መ___ ክ___ እ___ ግ- እ-ም መ-ኹ- ክ-ታ- እ-ም- --------------------- ግን እቶም መሳኹቲ ክፉታት እዮም። 0
gi---i-o-- me-ah---ī-kifuta-i-iyomi። g___ i____ m_______ k_______ i_____ g-n- i-o-i m-s-h-u-ī k-f-t-t- i-o-i- ------------------------------------ gini itomi mesaẖutī kifutati iyomi።
Danas je vruće. ሎሚ -ሩ- --። ሎ_ ሃ__ ኣ__ ሎ- ሃ-ር ኣ-። ---------- ሎሚ ሃሩር ኣሎ። 0
l-mī--a-ur- a-o። l___ h_____ a___ l-m- h-r-r- a-o- ---------------- lomī haruri alo።
Idemo u dnevni boravak. ን-ና ናብ ክፍ---ሕደ- ንኸይድ-ኣሎ--። ን__ ና_ ክ__ መ___ ን___ ኣ__ ። ን-ና ና- ክ-ሊ መ-ደ- ን-ይ- ኣ-ና ። -------------------------- ንሕና ናብ ክፍሊ መሕደሪ ንኸይድ ኣሎና ። 0
n--̣------b--ki--lī-m---i-er- n-ẖ-y--i-a-o-a-። n_____ n___ k_____ m_______ n_______ a____ ። n-h-i-a n-b- k-f-l- m-h-i-e-ī n-h-e-i-i a-o-a ። ----------------------------------------------- niḥina nabi kifilī meḥiderī niẖeyidi alona ።
Tamo su sofa i fotelja. ኣብኡ---ን--ንበ-ን ኣለው። ኣ__ ሶ__ መ____ ኣ___ ኣ-ኡ ሶ-ን መ-በ-ን ኣ-ው- ------------------ ኣብኡ ሶፋን መንበርን ኣለው። 0
a-i-u sofa-i -enib-r----a-e-i። a____ s_____ m_________ a_____ a-i-u s-f-n- m-n-b-r-n- a-e-i- ------------------------------ abi’u sofani meniberini alewi።
Sjednite! ኮ--በሉ! ኮ_ በ__ ኮ- በ-! ------ ኮፍ በሉ! 0
k----belu! k___ b____ k-f- b-l-! ---------- kofi belu!
Tamo stoji moje računalo. ኣብኡ ኮምፒተረይ--ሎ። ኣ__ ኮ_____ ኣ__ ኣ-ኡ ኮ-ፒ-ረ- ኣ-። -------------- ኣብኡ ኮምፒተረይ ኣሎ። 0
a-i’u --m-pī--re----l-። a____ k___________ a___ a-i-u k-m-p-t-r-y- a-o- ----------------------- abi’u komipītereyi alo።
Tamo stoji moja glazbena linija. ኣብ---ተ- ስተ---ሙዚ--ማሺን ኣሎ። ኣ__ ና__ ስ___________ ኣ__ ኣ-ኡ ና-ይ ስ-ረ---ዚ---ሺ- ኣ-። ------------------------ ኣብኡ ናተይ ስተረኦ-ሙዚቃ-ማሺን ኣሎ። 0
ab--u----e-i-s------o--u-īk’--m-shīni--l-። a____ n_____ s_______________________ a___ a-i-u n-t-y- s-t-r-’---u-ī-’---a-h-n- a-o- ------------------------------------------ abi’u nateyi sitere’o-muzīk’a-mashīni alo።
Televizor je potpuno nov. እ-----ዦ----ዩ ሓድሽ--ዩ። እ_ ተ____ ኣ__ ሓ__ እ__ እ- ተ-ቪ-ን ኣ-ዩ ሓ-ሽ እ-። -------------------- እቲ ተለቪዦን ኣዝዩ ሓድሽ እዩ። 0
i-- te----z---i-a-i-- h-adish- i--። i__ t__________ a____ ḥ______ i___ i-ī t-l-v-z-o-i a-i-u h-a-i-h- i-u- ----------------------------------- itī televīzhoni aziyu ḥadishi iyu።

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!