Zbirka izraza

hr U kući   »   ti ኣብ ገዛ

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [ዓሰርተሸውዓተ]

17 [‘aseriteshewi‘ate]

ኣብ ገዛ

[abi geza]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski tigrinja igra Više
Ovdje je naša kuća. ገዛ- ኣ-- ኢ-። ገዛና ኣብዚ ኢዩ። 0
g----- a---- ī--። ge---- a---- ī--። gezana abizī īyu። g-z-n- a-i-ī ī-u። ----------------።
Gore je krov. ኣብ ላ-- ና-- ኣ-። ኣብ ላዕሊ ናሕሲ ኣሎ። 0
a-- l-‘i-- n--̣i-- a--። ab- l----- n------ a--። abi la‘ilī naḥisī alo። a-i l-‘i-ī n-ḥi-ī a-o። ------‘-------̣-------።
Dolje je podrum. ኣብ ታ-- ት-----(ኣ---) ኣ-። ኣብ ታሕቲ ትሕቲ-ቤት(ኣንደር) ኣሎ። 0
a-- t--̣i-- t--̣i---b---(a------) a--። ab- t------ t-----------(a------) a--። abi taḥitī tiḥitī-bēti(anideri) alo። a-i t-ḥi-ī t-ḥi-ī-b-t-(a-i-e-i) a-o። -------̣-------̣--------(-------)----።
Iza kuće je vrt. ኣብ ድ-- ገ- ጀ--- ኣ-። ኣብ ድሕሪ ገዛ ጀርዲን ኣሎ። 0
a-- d--̣i-- g--- j------- a--። ab- d------ g--- j------- a--። abi diḥirī geza jeridīni alo። a-i d-ḥi-ī g-z- j-r-d-n- a-o። -------̣---------------------።
Pred kućom nema ulice. ኣብ ቅ-- ገ- ጽ--- ኣ-። ኣብ ቅድሚ ገዛ ጽርግያ ኣሎ። 0
a-- k’i---- g--- t-’i------ a--። ab- k------ g--- t--------- a--። abi k’idimī geza ts’irigiya alo። a-i k’i-i-ī g-z- t-’i-i-i-a a-o። -----’-------------’-----------።
Pored kuće je drveće. ኣብ ጐ- ገ- ኣ--- ኣ--። ኣብ ጐኒ ገዛ ኣእዋም ኣለው። 0
a-- g--- g--- a’i---- a----። ab- g--- g--- a------ a----። abi gonī geza a’iwami alewi። a-i g-n- g-z- a’i-a-i a-e-i። ---------------’-----------።
Ovdje je moj stan. ናተ- መ--- ኣ-- ኢ-። ናተይ መቐመጢ ኣብዚ ኢዩ። 0
n----- m--̱’e---’ī a---- ī--። na---- m---------- a---- ī--። nateyi meḵ’emet’ī abizī īyu። n-t-y- m-ḵ’e-e-’ī a-i-ī ī-u። ----------̱’----’-----------።
Ovdje su kuhinja i kupaonica. ኣብ- ክ--- መ---- ኣ-። ኣብዚ ክሽነን መሕጸብን ኣሎ። 0
a---- k-------- m--̣i--’e---- a--። ab--- k-------- m------------ a--። abizī kishineni meḥits’ebini alo። a-i-ī k-s-i-e-i m-ḥi-s’e-i-i a-o። -------------------̣---’---------።
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. ኣብ- ክ-- መ---- ክ-- መ---- ኣ--። ኣብኡ ክፍሊ መደቀስን ክፍሊ መሕደርን ኣለው። 0
a--’u k----- m----’e---- k----- m--̣i------ a----። ab--- k----- m---------- k----- m---------- a----። abi’u kifilī medek’esini kifilī meḥiderini alewi። a-i’u k-f-l- m-d-k’e-i-i k-f-l- m-ḥi-e-i-i a-e-i። ---’--------------’----------------̣-------------።
Vrata kuće su zatvorena. ናይ ገ- ማ-- ዕ-- እ-። ናይ ገዛ ማዕጾ ዕጹው እዩ። 0
n--- g--- m-‘i--’o ‘i--’u-- i--። na-- g--- m------- ‘------- i--። nayi geza ma‘its’o ‘its’uwi iyu። n-y- g-z- m-‘i-s’o ‘i-s’u-i i-u። ------------‘---’--‘---’-------።
Ali prozori su otvoreni. ግን እ-- መ--- ክ--- እ--። ግን እቶም መሳኹቲ ክፉታት እዮም። 0
g--- i---- m----̱u-- k------- i----። gi-- i---- m-------- k------- i----። gini itomi mesaẖutī kifutati iyomi። g-n- i-o-i m-s-ẖu-ī k-f-t-t- i-o-i። ----------------̱------------------።
Danas je vruće. ሎሚ ሃ-- ኣ-። ሎሚ ሃሩር ኣሎ። 0
l--- h----- a--። lo-- h----- a--። lomī haruri alo። l-m- h-r-r- a-o። ---------------።
Idemo u dnevni boravak. ንሕ- ና- ክ-- መ--- ን--- ኣ-- ። ንሕና ናብ ክፍሊ መሕደሪ ንኸይድ ኣሎና ። 0
n--̣i-- n--- k----- m--̣i---- n--̱e---- a---- ። ni----- n--- k----- m-------- n-------- a---- ። niḥina nabi kifilī meḥiderī niẖeyidi alona ። n-ḥi-a n-b- k-f-l- m-ḥi-e-ī n-ẖe-i-i a-o-a ። ---̣-------------------̣---------̱------------።
Tamo su sofa i fotelja. ኣብ- ሶ-- መ---- ኣ--። ኣብኡ ሶፋን መንበርን ኣለው። 0
a--’u s----- m--------- a----። ab--- s----- m--------- a----። abi’u sofani meniberini alewi። a-i’u s-f-n- m-n-b-r-n- a-e-i። ---’-------------------------።
Sjednite! ኮፍ በ-! ኮፍ በሉ! 0
k--- b---! ko-- b---! kofi belu! k-f- b-l-! ---------!
Tamo stoji moje računalo. ኣብ- ኮ----- ኣ-። ኣብኡ ኮምፒተረይ ኣሎ። 0
a--’u k----------- a--። ab--- k----------- a--። abi’u komipītereyi alo። a-i’u k-m-p-t-r-y- a-o። ---’------------------።
Tamo stoji moja glazbena linija. ኣብ- ና-- ስ----------- ኣ-። ኣብኡ ናተይ ስተረኦ-ሙዚቃ-ማሺን ኣሎ። 0
a--’u n----- s-----’o-m----’a-m------ a--። ab--- n----- s----------------------- a--። abi’u nateyi sitere’o-muzīk’a-mashīni alo። a-i’u n-t-y- s-t-r-’o-m-z-k’a-m-s-ī-i a-o። ---’---------------’-------’-------------።
Televizor je potpuno nov. እቲ ተ---- ኣ-- ሓ-- እ-። እቲ ተለቪዦን ኣዝዩ ሓድሽ እዩ። 0
i-- t---------- a---- ḥa----- i--። it- t---------- a---- h------- i--። itī televīzhoni aziyu ḥadishi iyu። i-ī t-l-v-z-o-i a-i-u ḥa-i-h- i-u። -----------------------̣----------።

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!