Zbirka izraza

hr U kući   »   tr Evde

17 [sedamnaest]

U kući

U kući

17 [on yedi]

Evde

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Ovdje je naša kuća. Bura------m-z. B----- e------ B-r-s- e-i-i-. -------------- Burası evimiz. 0
Gore je krov. Y--arda -at- v-r. Y------ ç--- v--- Y-k-r-a ç-t- v-r- ----------------- Yukarda çatı var. 0
Dolje je podrum. A--ğıd--k-l-- v--. A------ k---- v--- A-a-ı-a k-l-r v-r- ------------------ Aşağıda kiler var. 0
Iza kuće je vrt. E----a----ı-da bi--b-h-e -a-. E--- a-------- b-- b---- v--- E-i- a-k-s-n-a b-r b-h-e v-r- ----------------------------- Evin arkasında bir bahçe var. 0
Pred kućom nema ulice. E--n--nün-e --l-y-k. E--- ö----- y-- y--- E-i- ö-ü-d- y-l y-k- -------------------- Evin önünde yol yok. 0
Pored kuće je drveće. E--n ----nda-a-açla- va-. E--- y------ a------ v--- E-i- y-n-n-a a-a-l-r v-r- ------------------------- Evin yanında ağaçlar var. 0
Ovdje je moj stan. B-ra-ı-benim dai-em (--im-. B----- b---- d----- (------ B-r-s- b-n-m d-i-e- (-v-m-. --------------------------- Burası benim dairem (evim). 0
Ovdje su kuhinja i kupaonica. M-t--k -e banyo---ra-a. M----- v- b---- b------ M-t-a- v- b-n-o b-r-d-. ----------------------- Mutfak ve banyo burada. 0
Tamo su dnevni boravak i spavaća soba. Ot-----oda-ı ve-y---- --ası o-a--. O----- o---- v- y---- o---- o----- O-u-m- o-a-ı v- y-t-k o-a-ı o-a-a- ---------------------------------- Oturma odası ve yatak odası orada. 0
Vrata kuće su zatvorena. Sokak k-pısı k------. S---- k----- k------- S-k-k k-p-s- k-l-t-i- --------------------- Sokak kapısı kilitli. 0
Ali prozori su otvoreni. A-- camlar-a-ı-. A-- c----- a---- A-a c-m-a- a-ı-. ---------------- Ama camlar açık. 0
Danas je vruće. Bu--n --c--. B---- s----- B-g-n s-c-k- ------------ Bugün sıcak. 0
Idemo u dnevni boravak. Oturma-----ına-g----oru-. O----- o------ g--------- O-u-m- o-a-ı-a g-d-y-r-z- ------------------------- Oturma odasına gidiyoruz. 0
Tamo su sofa i fotelja. O--d- -----anepe--e-bi-------k----. O---- b-- k----- v- b-- k----- v--- O-a-a b-r k-n-p- v- b-r k-l-u- v-r- ----------------------------------- Orada bir kanepe ve bir koltuk var. 0
Sjednite! O-ur--uz! O-------- O-u-u-u-! --------- Oturunuz! 0
Tamo stoji moje računalo. B---i--ya--m--r--a. B----------- o----- B-l-i-a-a-ı- o-a-a- ------------------- Bilgisayarım orada. 0
Tamo stoji moja glazbena linija. Müzikça---ı- o--da. M----------- o----- M-z-k-a-a-ı- o-a-a- ------------------- Müzikçalarım orada. 0
Televizor je potpuno nov. Te-e-iz-on ço--yeni. T--------- ç-- y---- T-l-v-z-o- ç-k y-n-. -------------------- Televizyon çok yeni. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Riječi i vokabular

Svaki jezik ima vlastiti vokabular. On se sastoji od određenog broja riječi. Riječ je samostalna jezična jedinica. Riječi uvijek imaju određeno značenje. Time se se razlikuju od glasova ili slogova. Broj riječi različit je u svakom jeziku. Engleski jezik na primjer ima jako puno riječi. Također ga se smatra svjetskim prvakom kad se radi o vokabularu. Engleski bi navodno trebao imati više od milijun riječi. Oxfordov engleski rječnik broji više od 600.000 riječi. Kineski, španjolski ili ruski jezik imaju mnogo manje riječi. Vokabular jednog jezika također ovisi o njegovoj povijesti. Na engleski jezik je utjecalo mnogo jezika i kultura. Time se engleski vokabular znatno povećao. Vokabular engleskog jezika se još uvijek bogati. Stručnjaci procjenjuju da se svaki dan poveća za 15 novih riječi. Te riječi prije svega dolaze iz područja novih medija. Znanstveni stručni jezik se u to ne ubraja. Samo terminologija iz područja kemije sadrži tisuće riječi. U gotovo svim jezicima dulje riječi se rjeđe koriste od kratkih. A većina govornika koristi jako malo riječi. Stoga razlikujemo između aktivnog i pasivnog vokabulara. Pasivni vokabular sadrži riječi koje razumijemo. No njih ili ne koristimo ili ih koristimo jako rijetko. Aktivni vokabular sadrži riječi koje redovito koristimo. Za jednostavne razgovore ili tekstove dovoljno nam je malo riječi. U engleskom jeziku je za to potrebno samo oko 400 riječi i 40 glagola. Stoga ne brinite ako vam je vokabular ograničen!
Dali si znao?
Hebrejski spada u porodicu afroazijatskih jezika. U bliskom je srodstvu s arapskim i aramejskim. Za 5 milijuna ljudi je hebrejski materinski jezik. Suvremeni hebrejski je, međutim, umjetno stvoren jezik… Osnova za njegovo stvaranje je bio već puno vremena prije izumrli starohebrejski. Leksički fond i gramatika su djelimice preuzeti i iz drugih jezika. Tako je starohebrejski svjesno preoblikovan u moderan standardni jezik. Ovaj ciljano preoblikovanje jezika je jedinstveno u svijetu. Hebrejski sistem znakova se sastoji od konsonantskog pisma. To znači da se vokali u pravilu ne pišu. Za njih nema vlastitih slova. Hebrejski se čita zdesna nalijevo. Njegovi znakovi potiču iz tradicije duge 3000 godina. Tko uči hebrejski, istovremeno upoznaje i dio svjetske povijesti. Isprobajte ga!