Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   em House cleaning

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [eighteen]

House cleaning

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski engleski (US) igra Više
Danas je subota. T-----is S---rda-. T---- i- S-------- T-d-y i- S-t-r-a-. ------------------ Today is Saturday. 0
Danas imamo vremena. W--have t----t---y. W- h--- t--- t----- W- h-v- t-m- t-d-y- ------------------- We have time today. 0
Danas čistimo stan. W- are cl-a---g t-e ----tm-nt--oda-. W- a-- c------- t-- a-------- t----- W- a-e c-e-n-n- t-e a-a-t-e-t t-d-y- ------------------------------------ We are cleaning the apartment today. 0
Ja čistim kupaonicu. I--m c---ni-g-t-- b-t-ro--. I a- c------- t-- b-------- I a- c-e-n-n- t-e b-t-r-o-. --------------------------- I am cleaning the bathroom. 0
Moj muž pere auto. My---s---d-is-washin- -he-c--. M- h------ i- w------ t-- c--- M- h-s-a-d i- w-s-i-g t-e c-r- ------------------------------ My husband is washing the car. 0
Djeca čiste bicikle. T---child-en-----cl-a--n--t-- -icyc--s. T-- c------- a-- c------- t-- b-------- T-e c-i-d-e- a-e c-e-n-n- t-e b-c-c-e-. --------------------------------------- The children are cleaning the bicycles. 0
Baka zalijeva cvijeće. Gra-dm---- w---r--g t-e f--w--s. G------ i- w------- t-- f------- G-a-d-a i- w-t-r-n- t-e f-o-e-s- -------------------------------- Grandma is watering the flowers. 0
Djeca pospremaju dječju sobu. Th- --i-dr---ar--c----in- -p --e -hil--e-’s----m. T-- c------- a-- c------- u- t-- c--------- r---- T-e c-i-d-e- a-e c-e-n-n- u- t-e c-i-d-e-’- r-o-. ------------------------------------------------- The children are cleaning up the children’s room. 0
Moj muž posprema svoj pisaći stol. M- husban- i- -id-ing up --s-d--k. M- h------ i- t------ u- h-- d---- M- h-s-a-d i- t-d-i-g u- h-s d-s-. ---------------------------------- My husband is tidying up his desk. 0
Stavljam rublje u perilicu. I-am -u--i-g---- ---n-ry -- t-e w--hin- --chine. I a- p------ t-- l------ i- t-- w------ m------- I a- p-t-i-g t-e l-u-d-y i- t-e w-s-i-g m-c-i-e- ------------------------------------------------ I am putting the laundry in the washing machine. 0
Vješam rublje. I--m h-n-i---up-t----au-dry. I a- h------ u- t-- l------- I a- h-n-i-g u- t-e l-u-d-y- ---------------------------- I am hanging up the laundry. 0
Glačam rublje. I am-ir--i-- the-clot-e-. I a- i------ t-- c------- I a- i-o-i-g t-e c-o-h-s- ------------------------- I am ironing the clothes. 0
Prozori su prljavi. T-- -i----- -re--irty. T-- w------ a-- d----- T-e w-n-o-s a-e d-r-y- ---------------------- The windows are dirty. 0
Pod je prljav. T-- -l--r-is-di---. T-- f---- i- d----- T-e f-o-r i- d-r-y- ------------------- The floor is dirty. 0
Posuđe je prljavo. Th--dis--s-a-- -i--y. T-- d----- a-- d----- T-e d-s-e- a-e d-r-y- --------------------- The dishes are dirty. 0
Tko čisti prozore? W-o-washes-t-----ndow-? W-- w----- t-- w------- W-o w-s-e- t-e w-n-o-s- ----------------------- Who washes the windows? 0
Tko usisava prašinu? W-- -o-- -he---cu---ng? W-- d--- t-- v--------- W-o d-e- t-e v-c-u-i-g- ----------------------- Who does the vacuuming? 0
Tko pere suđe? W-o doe----e---s--s? W-- d--- t-- d------ W-o d-e- t-e d-s-e-? -------------------- Who does the dishes? 0

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!