Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   fr Faire le ménage

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [dix-huit]

Faire le ménage

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski francuski igra Više
Danas je subota. Au--u-d---i,-no-s --mmes-Sa--d-. A----------- n--- s----- S------ A-j-u-d-h-i- n-u- s-m-e- S-m-d-. -------------------------------- Aujourd’hui, nous sommes Samedi. 0
Danas imamo vremena. Aujo--d---i- no-s -vo-s -e-t----. A----------- n--- a---- l- t----- A-j-u-d-h-i- n-u- a-o-s l- t-m-s- --------------------------------- Aujourd’hui, nous avons le temps. 0
Danas čistimo stan. Auj-u--’---, no---fa---n- le -é-a-- --ns--’a-pa---ment. A----------- n--- f------ l- m----- d--- l------------- A-j-u-d-h-i- n-u- f-i-o-s l- m-n-g- d-n- l-a-p-r-e-e-t- ------------------------------------------------------- Aujourd’hui, nous faisons le ménage dans l’appartement. 0
Ja čistim kupaonicu. J- -e-to-e--- -a--e -- bai-. J- n------ l- s---- d- b---- J- n-t-o-e l- s-l-e d- b-i-. ---------------------------- Je nettoie la salle de bain. 0
Moj muž pere auto. Mon mari -a-- l--v--t-r-. M-- m--- l--- l- v------- M-n m-r- l-v- l- v-i-u-e- ------------------------- Mon mari lave la voiture. 0
Djeca čiste bicikle. L---en-ants ----oie-t --s-vé-o-. L-- e------ n-------- l-- v----- L-s e-f-n-s n-t-o-e-t l-s v-l-s- -------------------------------- Les enfants nettoient les vélos. 0
Baka zalijeva cvijeće. Ma-i---r---- l-s -le--s. M---- a----- l-- f------ M-m-e a-r-s- l-s f-e-r-. ------------------------ Mamie arrose les fleurs. 0
Djeca pospremaju dječju sobu. Les--n-an-s--a--e-- la-chambr- -es -----ts. L-- e------ r------ l- c------ d-- e------- L-s e-f-n-s r-n-e-t l- c-a-b-e d-s e-f-n-s- ------------------------------------------- Les enfants rangent la chambre des enfants. 0
Moj muž posprema svoj pisaći stol. M-n -ar- -an----on-b-rea-. M-- m--- r---- s-- b------ M-n m-r- r-n-e s-n b-r-a-. -------------------------- Mon mari range son bureau. 0
Stavljam rublje u perilicu. Je-m--s-l- l------a---l---ac-i-- à --v-r. J- m--- l- l---- d--- l- m------ à l----- J- m-t- l- l-n-e d-n- l- m-c-i-e à l-v-r- ----------------------------------------- Je mets le linge dans la machine à laver. 0
Vješam rublje. Je-m----le --n-----s-che-. J- m--- l- l---- à s------ J- m-t- l- l-n-e à s-c-e-. -------------------------- Je mets le linge à sécher. 0
Glačam rublje. J- -ep---e-l---i-g-. J- r------ l- l----- J- r-p-s-e l- l-n-e- -------------------- Je repasse le linge. 0
Prozori su prljavi. Le--f--ê---s-so-- -a--s. L-- f------- s--- s----- L-s f-n-t-e- s-n- s-l-s- ------------------------ Les fenêtres sont sales. 0
Pod je prljav. L--p--nche--est-s-l-. L- p------- e-- s---- L- p-a-c-e- e-t s-l-. --------------------- Le plancher est sale. 0
Posuđe je prljavo. L---a-ssel---e-t--a--. L- v-------- e-- s---- L- v-i-s-l-e e-t s-l-. ---------------------- La vaisselle est sale. 0
Tko čisti prozore? Q---ne-t-ie -----i-----? Q-- n------ l-- v----- ? Q-i n-t-o-e l-s v-t-e- ? ------------------------ Qui nettoie les vitres ? 0
Tko usisava prašinu? Qui -asse---aspi-a---- ? Q-- p---- l----------- ? Q-i p-s-e l-a-p-r-t-u- ? ------------------------ Qui passe l’aspirateur ? 0
Tko pere suđe? Q----ai---a ----se-le ? Q-- f--- l- v-------- ? Q-i f-i- l- v-i-s-l-e ? ----------------------- Qui fait la vaisselle ? 0

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!