Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   no Husvask

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [atten]

Husvask

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Danas je subota. I-----e--det l-rd-g. I d__ e_ d__ l______ I d-g e- d-t l-r-a-. -------------------- I dag er det lørdag. 0
Danas imamo vremena. I da--har -i---d. I d__ h__ v_ t___ I d-g h-r v- t-d- ----------------- I dag har vi tid. 0
Danas čistimo stan. I -ag-vask-- ----eil-g-e--n. I d__ v_____ v_ l___________ I d-g v-s-e- v- l-i-i-h-t-n- ---------------------------- I dag vasker vi leiligheten. 0
Ja čistim kupaonicu. J-g v-sk-r b----. J__ v_____ b_____ J-g v-s-e- b-d-t- ----------------- Jeg vasker badet. 0
Moj muž pere auto. M---e---in v--k-r -i-en. M_____ m__ v_____ b_____ M-n-e- m-n v-s-e- b-l-n- ------------------------ Mannen min vasker bilen. 0
Djeca čiste bicikle. Ba--a-v---er ----e--. B____ v_____ s_______ B-r-a v-s-e- s-k-e-e- --------------------- Barna vasker syklene. 0
Baka zalijeva cvijeće. Bes---or v--n-r b-o-st-ne. B_______ v_____ b_________ B-s-e-o- v-n-e- b-o-s-e-e- -------------------------- Bestemor vanner blomstene. 0
Djeca pospremaju dječju sobu. B--n--r----- -å-r-m--- -it-. B____ r_____ p_ r_____ s____ B-r-a r-d-e- p- r-m-e- s-t-. ---------------------------- Barna rydder på rommet sitt. 0
Moj muž posprema svoj pisaći stol. M-nn-n m-n---dder p- -k-ive-o-de- ----. M_____ m__ r_____ p_ s___________ s____ M-n-e- m-n r-d-e- p- s-r-v-b-r-e- s-t-. --------------------------------------- Mannen min rydder på skrivebordet sitt. 0
Stavljam rublje u perilicu. J-- -u-ter---- in- --v---e-ask-nen. J__ p_____ t__ i__ i v_____________ J-g p-t-e- t-y i-n i v-s-e-a-k-n-n- ----------------------------------- Jeg putter tøy inn i vaskemaskinen. 0
Vješam rublje. J---he-ger -pp tø-. J__ h_____ o__ t___ J-g h-n-e- o-p t-y- ------------------- Jeg henger opp tøy. 0
Glačam rublje. J-- s--yk---t-y. J__ s______ t___ J-g s-r-k-r t-y- ---------------- Jeg stryker tøy. 0
Prozori su prljavi. V---ue-e--- skitn-. V_______ e_ s______ V-n-u-n- e- s-i-n-. ------------------- Vinduene er skitne. 0
Pod je prljav. Gul-e---r -kit-ent. G_____ e_ s________ G-l-e- e- s-i-t-n-. ------------------- Gulvet er skittent. 0
Posuđe je prljavo. O-p--ske---r -ki---n. O________ e_ s_______ O-p-a-k-n e- s-i-t-n- --------------------- Oppvasken er skitten. 0
Tko čisti prozore? Hv-- --s--- -i--u--e? H___ v_____ v________ H-e- v-s-e- v-n-u-n-? --------------------- Hvem vasker vinduene? 0
Tko usisava prašinu? H--m støvsu-e-? H___ s_________ H-e- s-ø-s-g-r- --------------- Hvem støvsuger? 0
Tko pere suđe? H--m tar-o-p--s-en? H___ t__ o_________ H-e- t-r o-p-a-k-n- ------------------- Hvem tar oppvasken? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Video nije pronađen!

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!