Zbirka izraza

hr Čavrljanje 1   »   bg Кратък разговор 1

20 [dvadeset]

Čavrljanje 1

Čavrljanje 1

20 [двайсет]

20 [dvayset]

Кратък разговор 1

[Kratyk razgovor 1]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Raskomotite se! Нас--не-- -е-у-----! Н-------- с- у------ Н-с-а-е-е с- у-о-н-! -------------------- Настанете се удобно! 0
N----ne-- -e----b--! N-------- s- u------ N-s-a-e-e s- u-o-n-! -------------------- Nastanete se udobno!
Osjećajte se kao kod kuće! Ч-в-т-а--е-с-------у -------! Ч--------- с- к--- у д--- с-- Ч-в-т-а-т- с- к-т- у д-м- с-! ----------------------------- Чувствайте се като у дома си! 0
C--vstvay-e ---k-t- u-d------! C---------- s- k--- u d--- s-- C-u-s-v-y-e s- k-t- u d-m- s-! ------------------------------ Chuvstvayte se kato u doma si!
Što želite popiti? Ка-в------ете--а------? К---- ж------ з- п----- К-к-о ж-л-е-е з- п-е-е- ----------------------- Какво желаете за пиене? 0
Ka----z--la--- -- -i---? K---- z------- z- p----- K-k-o z-e-a-t- z- p-e-e- ------------------------ Kakvo zhelaete za piene?
Volite li glazbu? Обичате-л----зи--? О------ л- м------ О-и-а-е л- м-з-к-? ------------------ Обичате ли музика? 0
O-ic-a------muzi-a? O------- l- m------ O-i-h-t- l- m-z-k-? ------------------- Obichate li muzika?
Volim klasičnu glazbu. А- х--ес--- ---с----к--м-з---. А- х------- к--------- м------ А- х-р-с-а- к-а-и-е-к- м-з-к-. ------------------------------ Аз харесвам класическа музика. 0
A--khare---m--la---h-sk- -uzi--. A- k-------- k---------- m------ A- k-a-e-v-m k-a-i-h-s-a m-z-k-. -------------------------------- Az kharesvam klasicheska muzika.
Ovdje su moji CD-i. Тов--са-мои-- ---па-тди----е. Т--- с- м---- к-------------- Т-в- с- м-и-е к-м-а-т-и-к-в-. ----------------------------- Това са моите компактдискове. 0
T-----a--oi-e ---p-k-d-sk---. T--- s- m---- k-------------- T-v- s- m-i-e k-m-a-t-i-k-v-. ----------------------------- Tova sa moite kompaktdiskove.
Svirate li neki instrument? С-и-и---ли--- --що? С------ л- н- н---- С-и-и-е л- н- н-щ-? ------------------- Свирите ли на нещо? 0
S--r--e----n- n-sh--o? S------ l- n- n------- S-i-i-e l- n- n-s-c-o- ---------------------- Svirite li na neshcho?
Ovdje je moja gitara. Т--а е-м-ята к-та--. Т--- е м---- к------ Т-в- е м-я-а к-т-р-. -------------------- Това е моята китара. 0
T--a-ye---yata ------. T--- y- m----- k------ T-v- y- m-y-t- k-t-r-. ---------------------- Tova ye moyata kitara.
Pjevate li rado? О-ича-е ----а ---т-? О------ л- д- п----- О-и-а-е л- д- п-е-е- -------------------- Обичате ли да пеете? 0
O-i---te--i----p-e--? O------- l- d- p----- O-i-h-t- l- d- p-e-e- --------------------- Obichate li da peete?
Imate li djece? Им--е-ли--е-а? И---- л- д---- И-а-е л- д-ц-? -------------- Имате ли деца? 0
I---e--i--etsa? I---- l- d----- I-a-e l- d-t-a- --------------- Imate li detsa?
Imate li psa? И---е-л--куче? И---- л- к---- И-а-е л- к-ч-? -------------- Имате ли куче? 0
I--t- ------he? I---- l- k----- I-a-e l- k-c-e- --------------- Imate li kuche?
Imate li mačku? Им-т- ли кот--? И---- л- к----- И-а-е л- к-т-а- --------------- Имате ли котка? 0
Im-t- -- -otka? I---- l- k----- I-a-e l- k-t-a- --------------- Imate li kotka?
Ovdje su moje knjige. Т-ва ---мо--е--н--и. Т--- с- м---- к----- Т-в- с- м-и-е к-и-и- -------------------- Това са моите книги. 0
T----sa-m--t-------. T--- s- m---- k----- T-v- s- m-i-e k-i-i- -------------------- Tova sa moite knigi.
Upravo čitam ovu knjigu. Т---о -ета -а-и-кни--. Т---- ч--- т--- к----- Т-к-о ч-т- т-з- к-и-а- ---------------------- Тъкмо чета тази книга. 0
Ty--o ----a taz- knig-. T---- c---- t--- k----- T-k-o c-e-a t-z- k-i-a- ----------------------- Tykmo cheta tazi kniga.
Što rado čitate? Ка-в--о--ч-------чет-т-? К---- о------ д- ч------ К-к-о о-и-а-е д- ч-т-т-? ------------------------ Какво обичате да четете? 0
Ka--- o---hat- da -h---te? K---- o------- d- c------- K-k-o o-i-h-t- d- c-e-e-e- -------------------------- Kakvo obichate da chetete?
Idete li rado na koncert? Оби--те л- д- -о---е-ли н----н--р-? О------ л- д- х----- л- н- к------- О-и-а-е л- д- х-д-т- л- н- к-н-е-т- ----------------------------------- Обичате ли да ходите ли на концерт? 0
O-i-hate-li d- k-odite--- n--k----er-? O------- l- d- k------ l- n- k-------- O-i-h-t- l- d- k-o-i-e l- n- k-n-s-r-? -------------------------------------- Obichate li da khodite li na kontsert?
Idete li rado u kazalište? О--ча----и да-ход-те л- н----атър? О------ л- д- х----- л- н- т------ О-и-а-е л- д- х-д-т- л- н- т-а-ъ-? ---------------------------------- Обичате ли да ходите ли на театър? 0
Obi---te-li-d---h--i-- li--- t---yr? O------- l- d- k------ l- n- t------ O-i-h-t- l- d- k-o-i-e l- n- t-a-y-? ------------------------------------ Obichate li da khodite li na teatyr?
Idete li rado u operu? Об-ча-е ли -а ------------ --е-а? О------ л- д- х----- л- н- о----- О-и-а-е л- д- х-д-т- л- н- о-е-а- --------------------------------- Обичате ли да ходите ли на опера? 0
O------e -- -- -hod-te l- n- o-era? O------- l- d- k------ l- n- o----- O-i-h-t- l- d- k-o-i-e l- n- o-e-a- ----------------------------------- Obichate li da khodite li na opera?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Materinji jezik? Očinski jezik!

Od koga ste kao dijete učili jezik? Sigurno ćete sad reći: Od majke! To misli većina ljudi na svijetu. Pojam materinjeg jezika prisutan je u gotovo svih naroda. Poznaju ga i Englezi i Kinezi. Možda zbog toga što majka provodi više vremena s djecom. Novija istraživanja dolaze naime do drugačijih rezultata. Ona pokazuju da je naš jezik najčešće jezik naših očeva. Istraživači su ispitivali nasljedstva i jezike pomiješanih naroda. Kod takvih naroda roditelji su bili različitog kulturnog porijekla. Ti narodi nastali su prije više tisuća godina. Razlog tomu su bile velike seobe naroda. Nasljeđe tih pomiješanih naroda se genetički analiziralo. Potom se ono usporedilo s jezikom naroda. Većina naroda govori jezikom svojih muških predaka. Drugim riječima, jezik zemlje pripada Y-kromosomu. Muškarci su, dakle, svoj jezik donijeli u strane zemlje. A žene tamo su novi jezik preuzele od muškaraca. Međutim, i dan-danas očevi imaju veliki utjecaj na naš jezik. Jer se bebe pri učenju usmjeravaju na jezik svojih očeva. Očevi znatno manje pričaju sa svojom djecom. Muška rečenična struktura je također jednostavnija od ženske. Stoga je jezik očeva pogodniji za bebe. On ih ne opterećuje i stoga je lakši za usvajanje. Zato djeca kad pričaju radije oponašaju tatu nego mamu. Kasnije naš jezik više oblikuje majčin vokabular nego očev. Time na naš jezik utječu i majka i otac. Stoga bi se materinji jezik trebao zvati roditeljski jezik!
Dali si znao?
Talijanski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Talijanski je materisnki jezik za oko 70 milijuna ljudi. Većina njih živi u Italiji. Ali talijanski se razumije i u Sloveniji i Hrvatskoj. Kolonijalnom politikom jezik se prije proširio do Afrike. U Libiji, Somaliji i Eritreji i danas puno starijih ljudi razumije talijanski. I brojni iseljenici donose ovaj jezik u novu domovinu. Prije svega u Južnoj Americi ima puno zajednicа koje govore talijanski. Tamo se često talijanski pomiješao sa španjolskim pa su se stvorili novi jezici. Posebnost talijanskog je puno različitih narječja. Neki znanstvenici govore pri tome čak o posebnim jezicima. Pravopis talijanskog nije težak, on se oslanja na izgovor. Za mnoge je talijanski najljepši jezik na svijetu! Možda i zato što je to jezik glazbe, dizajna i kulinarstva?