Zbirka izraza

hr Ćaskanje 2   »   hu Rövid párbeszédek 2

21 [dvadeset i jedan]

Ćaskanje 2

Ćaskanje 2

21 [huszonegy]

Rövid párbeszédek 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski mađarski igra Više
Odakle ste? Hova--a--s-?-/ Ho-n----zár----k? H--- v------ / H----- s--------- H-v- v-l-s-? / H-n-a- s-á-m-z-k- -------------------------------- Hova valósi? / Honnan származik? 0
Iz Basela. Báze-i. B------ B-z-l-. ------- Bázeli. 0
Basel je u Švicarskoj. Bá--l --á-cb-- -an. B---- S------- v--- B-z-l S-á-c-a- v-n- ------------------- Bázel Svájcban van. 0
Mogu li Vam predstaviti gospodina Milera? Bemu-at-at-m ö--e- M-l-er ur-t? B----------- ö---- M----- u---- B-m-t-t-a-o- ö-n-k M-l-e- u-a-? ------------------------------- Bemutathatom önnek Müller urat? 0
On je stranac. Ő --l----i. Ő k-------- Ő k-l-ö-d-. ----------- Ő külföldi. 0
On govori više jezika. T-bb-nyelv-t--e--é-. T--- n------ b------ T-b- n-e-v-t b-s-é-. -------------------- Több nyelvet beszél. 0
Jeste li prvi put ovdje? E-ő--ör-v-n --t? E------ v-- i--- E-ő-z-r v-n i-t- ---------------- Először van itt? 0
Ne, bio / bila sam već ovdje prošle godine. N-----a-a-y---- ---tam-i-t. N--- t----- m-- v----- i--- N-m- t-v-l- m-r v-l-a- i-t- --------------------------- Nem, tavaly már voltam itt. 0
Ali samo jedan tjedan. De csak egy h----. D- c--- e-- h----- D- c-a- e-y h-t-g- ------------------ De csak egy hétig. 0
Kako Vam se dopada kod nas? H-g- te--z-k--n-e- -á----? H--- t------ Ö---- n------ H-g- t-t-z-k Ö-n-k n-l-n-? -------------------------- Hogy tetszik Önnek nálunk? 0
Jako dobro. Ljudi su ljubazni. N--y-n- A- -mbe-e---e-ve---. N------ A- e------ k-------- N-g-o-. A- e-b-r-k k-d-e-e-. ---------------------------- Nagyon. Az emberek kedvesek. 0
I krajolik mi se također dopada. És---t-j--- -----i--ne---. É- a t-- i- t------ n----- É- a t-j i- t-t-z-k n-k-m- -------------------------- És a táj is tetszik nekem. 0
Šta ste po zanimanju? Mi-- -------ozá-a? M- a f------------ M- a f-g-a-k-z-s-? ------------------ Mi a foglalkozása? 0
Ja sam prevoditelj. F-r--t- v---ok. F------ v------ F-r-í-ó v-g-o-. --------------- Fordító vagyok. 0
Prevodim knjige. Kö-y----t-fo-dí-o-. K-------- f-------- K-n-v-k-t f-r-í-o-. ------------------- Könyveket fordítok. 0
Jeste li sami ovdje? E--e-ül-va--i--? E------ v-- i--- E-y-d-l v-n i-t- ---------------- Egyedül van itt? 0
Ne, moja žena / moj muž je također ovdje. N-m- - --l-ségem------é--em--s-i-t -an. N--- a f-------- / a f----- i- i-- v--- N-m- a f-l-s-g-m / a f-r-e- i- i-t v-n- --------------------------------------- Nem, a feleségem / a férjem is itt van. 0
А tamo su moje dvoje djece. É--o-- v---a-két gy---e--m. É- o-- v-- a k-- g--------- É- o-t v-n a k-t g-e-m-k-m- --------------------------- És ott van a két gyermekem. 0

Romanski jezici

700 milijuna ljudi su izvorni govornici nekog od romanskog jezika. Time romanska skupina jezika spada u najvažnije jezike u svijetu. Romanski jezici spadaju u indoeuropsku porodicu jezika. Svi romanski jezici potječu od latinskog. To znači da su potomci jezika Rima. Osnova svih romanskih jezika bio je vulgarni latinski jezik. Pod tim se podrazumijeva govorni jezik kasnog antičkog doba. Vulgarni latinski jezik se raširio Europom romanskim osvajanjima. Iz njega su se zatim razvili romanski jezici i dijalekti. Sam latinski je naprotiv italski jezik. Ukupno postoji oko 15 romanskih jezika. Teško je odrediti točan broj. Često je nejasno da li se tu ubrajaju i zasebni jezici ili samo dijalekti. Neki romanski jezici su u međuvremenu izumrli. Međutim, na romanskoj osnovi su također nastali novi jezici. To su kreolski jezici. Danas je španjolski najveći romanski jezik u svijetu. On spada u svjetske jezik s više od 380 milijuna govornika. Znanstvenicima su romanski jezici jako zanimljivi. Budući da je povijest te jezične skupine dobro dokumentirana. Latinski ili romanski spisi postoje već 2.500 godina. Jezikoslovci pomoću njih ispituju nastanak pojedinih jezika. Na taj način mogu istražiti pravila po kojima se razvija jezik. Mnoga od ovih rezultata mogu se primijeniti na druge jezike. Gramatika romanskih jezika je slično građena. Međutim, najviše sličnosti je u vokabularu tih jezika. Ukoliko čovjek govori romanski jezik, lako će naučiti drugi. Hvala ti, latinski!
Dali si znao?
Japanski jezik spada sigurno u najfascinantnije jezike. Naročito je pismo za puno ljudi interesantno. Sastoji se od kineskih znakova i dva slogovna pisma. Za japanski su takođe karakteristični mnogi dijalekti. Oni se djelimice znatno razlikuju između sebe. Može se desiti da se dva govornika iz različitih područja ne razumiju. Japanski posjeduje melodični akcent. Kada se neka riječ želi naglasiti, ne govori se, znači, glasnije. Mijenja se visina tonova. Oko 130 milijuna ljudi govori japanski. Većina njih, naravno, živi u Japanu. Međutim, i u Brazilu i Sjevernoj Americi ima velikih grupa govornika japanskog jezika. To su potomci japanskih iseljenika. Pravih govornika japanskog kao drugog jezika ima relativno malo. Ali upravo to bi nas trebalo motivirati da naučimo ovaj uzbudljivi jezik!