Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   em Small Talk 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [twenty-two]

Small Talk 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski engleski (US) igra Više
Pušite li? D- ----s--ke? D- y-- s----- D- y-u s-o-e- ------------- Do you smoke? 0
Prije da. I-us-- t-. I u--- t-- I u-e- t-. ---------- I used to. 0
Ali sada više ne pušim. B-t-I d-------o---an--o--. B-- I d---- s---- a------- B-t I d-n-t s-o-e a-y-o-e- -------------------------- But I don’t smoke anymore. 0
Smeta li Vam ako ja pušim? D--- i- di-tur--y---if ---m--e? D--- i- d------ y-- i- I s----- D-e- i- d-s-u-b y-u i- I s-o-e- ------------------------------- Does it disturb you if I smoke? 0
Ne, apsolutno ne. N-- -b-o-ut--- n-t. N-- a--------- n--- N-, a-s-l-t-l- n-t- ------------------- No, absolutely not. 0
Ne smeta mi. I--does-’--di-t--- -e. I- d------ d------ m-- I- d-e-n-t d-s-u-b m-. ---------------------- It doesn’t disturb me. 0
Hoćete li popiti nešto? W----you dr----s--e-h--g? W--- y-- d---- s--------- W-l- y-u d-i-k s-m-t-i-g- ------------------------- Will you drink something? 0
Jedan konjak? A--r----? A b------ A b-a-d-? --------- A brandy? 0
Ne, radije pivo. No,--------b------e-r. N-- p--------- a b---- N-, p-e-e-a-l- a b-e-. ---------------------- No, preferably a beer. 0
Putujete li mnogo? Do -ou -r-v-- a--ot? D- y-- t----- a l--- D- y-u t-a-e- a l-t- -------------------- Do you travel a lot? 0
Da, većinom su to poslovna putovanja. Y-s- m--t-- o- bus--e-s--ri-s. Y--- m----- o- b------- t----- Y-s- m-s-l- o- b-s-n-s- t-i-s- ------------------------------ Yes, mostly on business trips. 0
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. Bu- --- --’---on-holi-ay. B-- n-- w---- o- h------- B-t n-w w-’-e o- h-l-d-y- ------------------------- But now we’re on holiday. 0
Kakva vrućina! It’s-s- h-t! I--- s- h--- I-’- s- h-t- ------------ It’s so hot! 0
Da, danas je stvarno vruće. Ye-- t-day it-- -eall- hot. Y--- t---- i--- r----- h--- Y-s- t-d-y i-’- r-a-l- h-t- --------------------------- Yes, today it’s really hot. 0
Hajdemo na balkon. L--’---o-to --- b--co-y. L---- g- t- t-- b------- L-t-s g- t- t-e b-l-o-y- ------------------------ Let’s go to the balcony. 0
Sutra će ovdje biti zabava. Ther--- ------y-he---t-mo--o-. T------ a p---- h--- t-------- T-e-e-s a p-r-y h-r- t-m-r-o-. ------------------------------ There’s a party here tomorrow. 0
Hoćete li i Vi doći? Are-y-- a--- c-ming? A-- y-- a--- c------ A-e y-u a-s- c-m-n-? -------------------- Are you also coming? 0
Da, mi smo također pozvani. Ye-----’v--a-s- --en i-v-t-d. Y--- w---- a--- b--- i------- Y-s- w-’-e a-s- b-e- i-v-t-d- ----------------------------- Yes, we’ve also been invited. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…