Zbirka izraza

hr Ćaskanje 3   »   ka პატარა დიალოგი 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [ოცდაორი]

22 [otsdaori]

პატარა დიალოგი 3

[p'at'ara dialogi 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
Pušite li? ე-----? ე------ ე-ე-ი-? ------- ეწევით? 0
e-s--v-t? e-------- e-s-e-i-? --------- ets'evit?
Prije da. ა--- -ე---დ-. ა--- ვ------- ა-რ- ვ-წ-ო-ი- ------------- ადრე ვეწეოდი. 0
adr-----s'--di. a--- v--------- a-r- v-t-'-o-i- --------------- adre vets'eodi.
Ali sada više ne pušim. მა-რ-მ-ახ-ა----რ-ვ-წე--. მ----- ა--- ა--- ვ------ მ-გ-ა- ა-ლ- ა-ა- ვ-წ-ვ-. ------------------------ მაგრამ ახლა აღარ ვეწევი. 0
m-gra- akh---agh-r --t-----. m----- a---- a---- v-------- m-g-a- a-h-a a-h-r v-t-'-v-. ---------------------------- magram akhla aghar vets'evi.
Smeta li Vam ako ja pušim? გა-უ-ებთ- --- ვ-წე--? გ-------- რ-- ვ------ გ-წ-ხ-ბ-, რ-მ ვ-წ-ვ-? --------------------- გაწუხებთ, რომ ვეწევი? 0
ga-s'--h---- --m--e---ev-? g----------- r-- v-------- g-t-'-k-e-t- r-m v-t-'-v-? -------------------------- gats'ukhebt, rom vets'evi?
Ne, apsolutno ne. სა--თ---ა-ა. ს------ ა--- ს-ე-თ-დ ა-ა- ------------ საერთოდ არა. 0
sae-t-d a--. s------ a--- s-e-t-d a-a- ------------ saertod ara.
Ne smeta mi. არ---წუხ--ს. ა- მ-------- ა- მ-წ-ხ-ბ-. ------------ არ მაწუხებს. 0
ar--at-'u-----. a- m----------- a- m-t-'-k-e-s- --------------- ar mats'ukhebs.
Hoćete li popiti nešto? დ--ე----ამ-ს? დ----- რ----- დ-ლ-ვ- რ-მ-ს- ------------- დალევთ რამეს? 0
d-lev-------? d----- r----- d-l-v- r-m-s- ------------- dalevt rames?
Jedan konjak? კო-ია--? კ------- კ-ნ-ა-ს- -------- კონიაკს? 0
k'-n-a-'-? k--------- k-o-i-k-s- ---------- k'oniak's?
Ne, radije pivo. არ-, -უ-- მირჩ--ნ--. ა--- ლ--- მ--------- ა-ა- ლ-დ- მ-რ-ე-ნ-ა- -------------------- არა, ლუდი მირჩევნია. 0
a-a, l--i -ir----n-a. a--- l--- m---------- a-a- l-d- m-r-h-v-i-. --------------------- ara, ludi mirchevnia.
Putujete li mnogo? ბ-ვრს მ-გ-ა---ბთ? ბ---- მ---------- ბ-ვ-ს მ-გ-ა-რ-ბ-? ----------------- ბევრს მოგზაურობთ? 0
b-v-- mo---urob-? b---- m---------- b-v-s m-g-a-r-b-? ----------------- bevrs mogzaurobt?
Da, većinom su to poslovna putovanja. დ-ა-- ხში-ა- მა-ვს---ვ-ინ-ბე--. დ---- ხ----- მ---- მ----------- დ-ა-, ხ-ი-ა- მ-ქ-ს მ-ვ-ი-ე-ე-ი- ------------------------------- დიახ, ხშირად მაქვს მივლინებები. 0
d----- --sh-----mak-s---vl------i. d----- k------- m---- m----------- d-a-h- k-s-i-a- m-k-s m-v-i-e-e-i- ---------------------------------- diakh, khshirad makvs mivlinebebi.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. მ-გრა--ახ-- -ქ --ებ--ება -ვა-ვ-. მ----- ა--- ა- შ-------- გ------ მ-გ-ა- ა-ლ- ა- შ-ე-უ-ე-ა გ-ა-ვ-. -------------------------------- მაგრამ ახლა აქ შვებულება გვაქვს. 0
m--ram a-hl---k sh----leba -va-vs. m----- a---- a- s--------- g------ m-g-a- a-h-a a- s-v-b-l-b- g-a-v-. ---------------------------------- magram akhla ak shvebuleba gvakvs.
Kakva vrućina! რა ს--ხეა! რ- ს------ რ- ს-ც-ე-! ---------- რა სიცხეა! 0
r- s-tsk---! r- s-------- r- s-t-k-e-! ------------ ra sitskhea!
Da, danas je stvarno vruće. დი--- --ეს ნამდვილად -ხ-ლა. დ---- დ--- ნ-------- ც----- დ-ა-, დ-ე- ნ-მ-ვ-ლ-დ ც-ე-ა- --------------------------- დიახ, დღეს ნამდვილად ცხელა. 0
d---h,--g--- n--dvi--- t---ela. d----- d---- n-------- t------- d-a-h- d-h-s n-m-v-l-d t-k-e-a- ------------------------------- diakh, dghes namdvilad tskhela.
Hajdemo na balkon. გავი-ე- ა-ვ---ე? გ------ ა------- გ-ვ-დ-თ ა-ვ-ნ-ე- ---------------- გავიდეთ აივანზე? 0
g--i-e--a--anze? g------ a------- g-v-d-t a-v-n-e- ---------------- gavidet aivanze?
Sutra će ovdje biti zabava. ხვ-------ე-მ- ი-ნ-ბ-. ხ--- ა- ზ---- ი------ ხ-ა- ა- ზ-ი-ი ი-ნ-ბ-. --------------------- ხვალ აქ ზეიმი იქნება. 0
khva---k ze-m--i---ba. k---- a- z---- i------ k-v-l a- z-i-i i-n-b-. ---------------------- khval ak zeimi ikneba.
Hoćete li i Vi doći? თ-ვ-ნც --ხ---თ? თ----- მ------- თ-ვ-ნ- მ-ხ-ა-თ- --------------- თქვენც მოხვალთ? 0
tk-e-t- -o----l-? t------ m-------- t-v-n-s m-k-v-l-? ----------------- tkvents mokhvalt?
Da, mi smo također pozvani. დია-- -ვენ---ა-ვპ--იჟ--. დ---- ჩ---- დ----------- დ-ა-, ჩ-ე-ც დ-გ-პ-ტ-ჟ-ს- ------------------------ დიახ, ჩვენც დაგვპატიჟეს. 0
d-a--,-c-ven-s---gv--a-------. d----- c------ d-------------- d-a-h- c-v-n-s d-g-p-a-'-z-e-. ------------------------------ diakh, chvents dagvp'at'izhes.

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku postati pravim jezikom. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje tisućama godina. Stoga je pismo temelj svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinaste ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni znanstvenici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sustav pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Ondašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega gospodarstvo, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pismene znakove. Abecedni pismeni sustav s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Dali si znao?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 milijuna ljudi govori kannada kao materinski jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…