Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   sv Lära främmande språk

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [tjugotre]

Lära främmande språk

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski švedski igra Više
Gdje ste naučili španjolski? Var --- ------- -r-------a? V-- h-- n- l--- e- s------- V-r h-r n- l-r- e- s-a-s-a- --------------------------- Var har ni lärt er spanska? 0
Znate li i portugalski? K---n----rt-gisis-- ---s-? K-- n- p----------- o----- K-n n- p-r-u-i-i-k- o-k-å- -------------------------- Kan ni portugisiska också? 0
Da, a znam i nešto talijanski. Ja, -c- jag-k-n o--så l-t----alie-s--. J-- o-- j-- k-- o---- l--- i---------- J-, o-h j-g k-n o-k-å l-t- i-a-i-n-k-. -------------------------------------- Ja, och jag kan också lite italienska. 0
Mislim da govorite vrlo dobro. Ja---y--er--tt n--p----- -yc-et -r-. J-- t----- a-- n- p----- m----- b--- J-g t-c-e- a-t n- p-a-a- m-c-e- b-a- ------------------------------------ Jag tycker att ni pratar mycket bra. 0
Ti jezici su prilično vrlo slični. S--åk---ä---an-k- l--a. S------ ä- g----- l---- S-r-k-n ä- g-n-k- l-k-. ----------------------- Språken är ganska lika. 0
Mogu ih dobro razumjeti. J-- f--står d-m -ra. J-- f------ d-- b--- J-g f-r-t-r d-m b-a- -------------------- Jag förstår dem bra. 0
Ali govoriti i pisati je teško. Me- -------- sk--va--r -v---. M-- t--- o-- s----- ä- s----- M-n t-l- o-h s-r-v- ä- s-å-t- ----------------------------- Men tala och skriva är svårt. 0
Pravim još mnogo grešaka. J-g--ö- f-rtf-r-n---m---a --l. J-- g-- f---------- m---- f--- J-g g-r f-r-f-r-n-e m-n-a f-l- ------------------------------ Jag gör fortfarande många fel. 0
Ispravite me molim uvijek. Va- -näll--ch--ä-ta---g--l--i-. V-- s---- o-- r---- m-- a------ V-r s-ä-l o-h r-t-a m-g a-l-i-. ------------------------------- Var snäll och rätta mig alltid. 0
Vaš izgovor je sasvim dobar. Ert-u-ta- -r -i--i-t--ra. E-- u---- ä- r------ b--- E-t u-t-l ä- r-k-i-t b-a- ------------------------- Ert uttal är riktigt bra. 0
Imate mali akcent. N- har en-l---n bry-ni--. N- h-- e- l---- b-------- N- h-r e- l-t-n b-y-n-n-. ------------------------- Ni har en liten brytning. 0
Prepoznaje se odakle dolazite. M-- hör,-v-r -- --mme- ifr--. M-- h--- v-- n- k----- i----- M-n h-r- v-r n- k-m-e- i-r-n- ----------------------------- Man hör, var ni kommer ifrån. 0
Koji je Vaš maternji jezik? V-lket-ä------m--e-sm-l? V----- ä- e-- m--------- V-l-e- ä- e-t m-d-r-m-l- ------------------------ Vilket är ert modersmål? 0
Idete li na tečaj jezika? G-- ni-på-s-r---ur-? G-- n- p- s--------- G-r n- p- s-r-k-u-s- -------------------- Går ni på språkkurs? 0
Koji udžbenik koristite? Vil--t lär-medel--nvän--r-n-? V----- l-------- a------- n-- V-l-e- l-r-m-d-l a-v-n-e- n-? ----------------------------- Vilket läromedel använder ni? 0
U ovom momentu ne znam kako se zove. Ja- ve----te--ust n---v-d de--he-e-. J-- v-- i--- j--- n-- v-- d-- h----- J-g v-t i-t- j-s- n-, v-d d-t h-t-r- ------------------------------------ Jag vet inte just nu, vad det heter. 0
Ne mogu se sjetiti naslova. Jag--om-er-int- ihåg ti-eln. J-- k----- i--- i--- t------ J-g k-m-e- i-t- i-å- t-t-l-. ---------------------------- Jag kommer inte ihåg titeln. 0
Zaboravio / Zaboravila sam to. Jag-ha- --öm----t. J-- h-- g---- d--- J-g h-r g-ö-t d-t- ------------------ Jag har glömt det. 0

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!