Zbirka izraza

hr Sastanak   »   de Verabredung

24 [dvadeset i četiri]

Sastanak

Sastanak

24 [vierundzwanzig]

Verabredung

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski njemački igra Više
Jesi li propustio / propustila autobus? Has- du---n B-s -erpa---? H--- d- d-- B-- v-------- H-s- d- d-n B-s v-r-a-s-? ------------------------- Hast du den Bus verpasst? 0
Čekao / Čekala sam te pola sata. I-h -ab-------h---e -----e-a-f d--h-g-w-rtet. I-- h--- e--- h---- S----- a-- d--- g-------- I-h h-b- e-n- h-l-e S-u-d- a-f d-c- g-w-r-e-. --------------------------------------------- Ich habe eine halbe Stunde auf dich gewartet. 0
Nemaš mobitel kod sebe? Hast du--ei- Ha-d--bei d-r? H--- d- k--- H---- b-- d--- H-s- d- k-i- H-n-y b-i d-r- --------------------------- Hast du kein Handy bei dir? 0
Sljedeći put budi točan! Sei d----ä-h--- Mal-p--kt-i--! S-- d-- n------ M-- p--------- S-i d-s n-c-s-e M-l p-n-t-i-h- ------------------------------ Sei das nächste Mal pünktlich! 0
Sljedeći put uzmi taksi! Ni-m--a- n--hst---al ein-T-x-! N--- d-- n------ M-- e-- T---- N-m- d-s n-c-s-e M-l e-n T-x-! ------------------------------ Nimm das nächste Mal ein Taxi! 0
Sljedeći put ponesi kišobran! Nim- d-s n--hst- -a---inen-R----s---r- -it! N--- d-- n------ M-- e---- R---------- m--- N-m- d-s n-c-s-e M-l e-n-n R-g-n-c-i-m m-t- ------------------------------------------- Nimm das nächste Mal einen Regenschirm mit! 0
Sutra imam slobodno. M-r-e- -a-e -ch-f-e-. M----- h--- i-- f---- M-r-e- h-b- i-h f-e-. --------------------- Morgen habe ich frei. 0
Hoćemo li se sutra sastati? Wo-le----r -ns--or--- --e-fe-? W----- w-- u-- m----- t------- W-l-e- w-r u-s m-r-e- t-e-f-n- ------------------------------ Wollen wir uns morgen treffen? 0
Žao mi je, sutra ne mogu. Tut---- -e-d---o-gen -----es-b-i -ir--i-h-. T-- m-- L---- m----- g--- e- b-- m-- n----- T-t m-r L-i-, m-r-e- g-h- e- b-i m-r n-c-t- ------------------------------------------- Tut mir Leid, morgen geht es bei mir nicht. 0
Imaš li za ovaj vikend već nešto planirano? Ha-t-d-----s-- W-c---ende sc-----t-a- vo-? H--- d- d----- W--------- s---- e---- v--- H-s- d- d-e-e- W-c-e-e-d- s-h-n e-w-s v-r- ------------------------------------------ Hast du dieses Wochenende schon etwas vor? 0
Ili imaš već dogovoren sastanak? Oder--i-t ----c--n ------ede-? O--- b--- d- s---- v---------- O-e- b-s- d- s-h-n v-r-b-e-e-? ------------------------------ Oder bist du schon verabredet? 0
Predlažem da se nađemo za vikend. Ic--schla-e-v--- wi- ----f-n un--am --c----n--. I-- s------ v--- w-- t------ u-- a- W---------- I-h s-h-a-e v-r- w-r t-e-f-n u-s a- W-c-e-e-d-. ----------------------------------------------- Ich schlage vor, wir treffen uns am Wochenende. 0
Hoćemo li na piknik? W-l-en w-r P---n-ck ma-h--? W----- w-- P------- m------ W-l-e- w-r P-c-n-c- m-c-e-? --------------------------- Wollen wir Picknick machen? 0
Hoćemo li se odvesti do plaže? Wo---n-w----n d----t-a-d--ahre-? W----- w-- a- d-- S----- f------ W-l-e- w-r a- d-n S-r-n- f-h-e-? -------------------------------- Wollen wir an den Strand fahren? 0
Hoćemo li ići u planine? Wol------- -----e--erg- f-h-e-? W----- w-- i- d-- B---- f------ W-l-e- w-r i- d-e B-r-e f-h-e-? ------------------------------- Wollen wir in die Berge fahren? 0
Doći ću po tebe u ured. I-h -ol----c--v---Bür---b. I-- h--- d--- v-- B--- a-- I-h h-l- d-c- v-m B-r- a-. -------------------------- Ich hole dich vom Büro ab. 0
Doći ću po tebe doma. I---ho-e ---h v----u--au-e-ab. I-- h--- d--- v-- z- H---- a-- I-h h-l- d-c- v-n z- H-u-e a-. ------------------------------ Ich hole dich von zu Hause ab. 0
Doći ću po tebe na autobusnu stanicu. Ic- hol---ic- -- de-----hal-es-el-e-ab. I-- h--- d--- a- d-- B------------- a-- I-h h-l- d-c- a- d-r B-s-a-t-s-e-l- a-. --------------------------------------- Ich hole dich an der Bushaltestelle ab. 0

Savjeti za učenje stranih jezika

Uvijek je mukotrpno učiti novi jezik. Izgovor, gramatička pravila i vokabular iziskuju mnogo discipline. Međutim, postoje različiti trikovi koji olakšavaju učenje! Kao prvo, važno je pozitivno razmišljati. Veselite se novom jeziku i novim iskustvima! Teoretski je svejedno čime ćete započeti. Izaberite jednu temu koja Vas posebno zanima. Korisno je najprije koncentrirati se na slušanje i govorenje. Zatim čitajte i pišite. Otkrijte sustav koji najbolje odgovara Vašoj svakodnevici. Kod pridjeva možete uvijek naučiti antonime u isto vrijeme. Ili pak u svom stanu ovjesite plakate s vokabularom. U autu ili prilikom vježbanja možete učiti iz audiopodataka. Prekinite učenje ako Vam je određena tema preteška. Napravite stanku ili učite nešto drugo! Tako nikada nećete izgubiti volju za novim jezikom. Rješavanje križaljki na novom jeziku je zabavno. Filmovi na stranom jeziku pružaju raznovrsnost. Čitanjem novina na stranom jeziku učite puno o zemlji i ljudima. Na internetu ima mnogo vježbi koje mogu zamijeniti one iz Vaših udžbenika. I nađite prijatelje koji također vole učiti jezike. Nikad nemojte zasebno učiti nove sadržaje, već uvijek u kontekstu! Sve redovito ponavljajte! Na taj način Vaš mozak može dobro zapamtiti gradivo. Oni kojima je teorije dosta trebali bi spakirati svoje kofere! Jer nigdje se ne uči tako učinkovito kao među izvornim govornicima. Možete voditi dnevnik o svojim iskustvima na svom putovanju. Najvažnije je ipak: Nikad nemojte odustati!
Dali si znao?
Korejski govori oko 75 miliona ljudi. Oni naravno žive prije svega u Sjevernoj i Južnoj Koreji. I u Kini i Japanu ima korejskih manjina. Znanost nije još sasvim sigurno utvrdila kojoj jezičnoj porodici korejski pripada. Da ja Koreja podijeljena primjećuje se i u jeziku obiju zemalja. Južna Koreja preuzima, na primjer, puno riječi iz engleskog. Sjeverni Korejci često ne razumiju te riječi. Standardni jezici obiju zemalja orijentiraju se na pojedinačni dijalekt glavnih gradova. Sljedeća posebnost korejskog jezika je njegova točnost. Jezik, na primjer, ukazuje kakve odnose govornici imaju jedan prema drugom. Ima puno oblika za izražavanje učtivosti i puno raznih oblika za rođake. Korejsko pismo je slovno pismo. Pojedina slova se obuhvataju kao slogovi u imaginarnim kvadratima. Posebno su zanimljivi suglasnici koji svojim oblikom funkcioniraju kao slike. Oni pokazuju koji položaj pri izgovoru imaju usta, jezik, nepce i resica.