Zbirka izraza

hr U gradu   »   am ከተማ ውስጥ

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [ሃያ አምስት]

25 [haya āmisiti]

ከተማ ውስጥ

[beketema wisit’i]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. ወ--ባ-- -ቢያ መሄድ--ፈልጋለው። ወ- ባ-- ጣ-- መ-- እ------ ወ- ባ-ር ጣ-ያ መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------- ወደ ባቡር ጣቢያ መሄድ እፈልጋለው። 0
wede-b--u-i t’-bī---me-ēd- i-e-----ewi. w--- b----- t------ m----- i----------- w-d- b-b-r- t-a-ī-a m-h-d- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------- wede baburi t’abīya mehēdi ifeligalewi.
Htio / htjela bih na aerodrom. ወ- አ-- ማ-ፊ--መሄ- እ---ለ-። ወ- አ-- ማ--- መ-- እ------ ወ- አ-ር ማ-ፊ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ----------------------- ወደ አየር ማረፊያ መሄድ እፈልጋለው። 0
w----āy--- --ref--- -ehēdi--f-l-----wi. w--- ā---- m------- m----- i----------- w-d- ā-e-i m-r-f-y- m-h-d- i-e-i-a-e-i- --------------------------------------- wede āyeri marefīya mehēdi ifeligalewi.
Htio / htjela bih u centar grada. ወ--መሃል -ተማ--ሄድ-እ---ለው። ወ- መ-- ከ-- መ-- እ------ ወ- መ-ል ከ-ማ መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------- ወደ መሃል ከተማ መሄድ እፈልጋለው። 0
wed- meh--- k-te-a-meh--- ---liga-ew-. w--- m----- k----- m----- i----------- w-d- m-h-l- k-t-m- m-h-d- i-e-i-a-e-i- -------------------------------------- wede mehali ketema mehēdi ifeligalewi.
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? ወደ ባ---ጣ-ያ እንዴ--እደርሳ--? ወ- ባ-- ጣ-- እ--- እ------ ወ- ባ-ር ጣ-ያ እ-ዴ- እ-ር-ለ-? ----------------------- ወደ ባቡር ጣቢያ እንዴት እደርሳለው? 0
w-de-ba-u-- t’----a i---ēt------i---ewi? w--- b----- t------ i------ i----------- w-d- b-b-r- t-a-ī-a i-i-ē-i i-e-i-a-e-i- ---------------------------------------- wede baburi t’abīya inidēti iderisalewi?
Kako da dođem do aerodroma? ወደ------ማረፊያ-እን-- እደርሳለ-? ወ- ባ--- ማ--- እ--- እ------ ወ- ባ-የ- ማ-ፊ- እ-ዴ- እ-ር-ለ-? ------------------------- ወደ ባአየር ማረፊያ እንዴት እደርሳለው? 0
we-e -----er- mar-fīya-i-idē-i---e-isa-e--? w--- b------- m------- i------ i----------- w-d- b-’-y-r- m-r-f-y- i-i-ē-i i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------- wede ba’āyeri marefīya inidēti iderisalewi?
Kako da dođem do centra grada? ወ- መ-- -----ንዴ- እደርሳለው? ወ- መ-- ከ-- እ--- እ------ ወ- መ-ል ከ-ማ እ-ዴ- እ-ር-ለ-? ----------------------- ወደ መሃል ከተማ እንዴት እደርሳለው? 0
w-d- --h--- ke-e-- i---ēti --eri-a---i? w--- m----- k----- i------ i----------- w-d- m-h-l- k-t-m- i-i-ē-i i-e-i-a-e-i- --------------------------------------- wede mehali ketema inidēti iderisalewi?
Trebam taksi. ታክሲ--ፈ-ጋለው። ታ-- እ------ ታ-ሲ እ-ል-ለ-። ----------- ታክሲ እፈልጋለው። 0
t-k--- i-elig-l--i. t----- i----------- t-k-s- i-e-i-a-e-i- ------------------- takisī ifeligalewi.
Trebam plan grada. የ--ማ -ር---ፈልጋለው። የ--- ካ-- እ------ የ-ተ- ካ-ታ እ-ል-ለ-። ---------------- የከተማ ካርታ እፈልጋለው። 0
y-ke-e-a -a-it---f-l-----wi. y------- k----- i----------- y-k-t-m- k-r-t- i-e-i-a-e-i- ---------------------------- yeketema karita ifeligalewi.
Trebam hotel. ሆቴ- -ፈ-ጋለ-። ሆ-- እ------ ሆ-ል እ-ል-ለ-። ----------- ሆቴል እፈልጋለው። 0
h-tē-i-ifel---lew-. h----- i----------- h-t-l- i-e-i-a-e-i- ------------------- hotēli ifeligalewi.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. መ-ና መከራ-- እ--ጋለው። መ-- መ---- እ------ መ-ና መ-ራ-ት እ-ል-ለ-። ----------------- መኪና መከራየት እፈልጋለው። 0
me--na ---e-a-eti-i-e------wi. m----- m--------- i----------- m-k-n- m-k-r-y-t- i-e-i-a-e-i- ------------------------------ mekīna mekerayeti ifeligalewi.
Ovdje je moja kreditna kartica. ይ--የ---------ር- ነ-። ይ- የ-- ክ--- ካ-- ነ-- ይ- የ-ኔ ክ-ዲ- ካ-ድ ነ-። ------------------- ይሄ የእኔ ክረዲት ካርድ ነው። 0
yih--y--i---kir-dīt- k-r-di -ewi. y--- y----- k------- k----- n---- y-h- y-’-n- k-r-d-t- k-r-d- n-w-. --------------------------------- yihē ye’inē kiredīti karidi newi.
Ovdje je moja vozačka dozvola. ይ- -እኔ ------ድ-ነ-። ይ- የ-- መ-- ፈ-- ነ-- ይ- የ-ኔ መ-ጃ ፈ-ድ ነ-። ------------------ ይሄ የእኔ መንጃ ፈቃድ ነው። 0
y-hē---’inē-m-n-----e-’-d--newi. y--- y----- m----- f------ n---- y-h- y-’-n- m-n-j- f-k-a-i n-w-. -------------------------------- yihē ye’inē menija fek’adi newi.
Što ima vidjeti u gradu? ከ-ማ--ው-ጥ -- የሚ-ይ---? ከ--- ው-- ም- የ--- አ-- ከ-ማ- ው-ጥ ም- የ-ታ- አ-? -------------------- ከተማው ውስጥ ምን የሚታይ አለ? 0
k-tema-- -isi-----i-i-y-mīt-y----e? k------- w------ m--- y------- ā--- k-t-m-w- w-s-t-i m-n- y-m-t-y- ā-e- ----------------------------------- ketemawi wisit’i mini yemītayi āle?
Idite u stari grad. ወ---ንታ- -ተ- -ሂዱ። ወ- ጥ--- ከ-- ይ--- ወ- ጥ-ታ- ከ-ማ ይ-ዱ- ---------------- ወደ ጥንታዊ ከተማ ይሂዱ። 0
w--- -’i---aw--ke--m- -ihī-u. w--- t-------- k----- y------ w-d- t-i-i-a-ī k-t-m- y-h-d-. ----------------------------- wede t’initawī ketema yihīdu.
Napravite obilazak grada. የ--ማ-ዙሪያ--ብ------ጉ። የ--- ዙ-- ጉ--- ያ---- የ-ተ- ዙ-ያ ጉ-ኝ- ያ-ር-። ------------------- የከተማ ዙሪያ ጉብኝት ያድርጉ። 0
ye-e--m---urīy- g-b---i-----diri-u. y------- z----- g-------- y-------- y-k-t-m- z-r-y- g-b-n-i-i y-d-r-g-. ----------------------------------- yeketema zurīya gubinyiti yadirigu.
Idite do luke. ወ--ባ-ር --- -ሂዱ። ወ- ባ-- ወ-- ይ--- ወ- ባ-ር ወ-ብ ይ-ዱ- --------------- ወደ ባህር ወደብ ይሂዱ። 0
wed---a-i-i-w-d-b- y--īdu. w--- b----- w----- y------ w-d- b-h-r- w-d-b- y-h-d-. -------------------------- wede bahiri wedebi yihīdu.
Napravite obilazak luke. የባህ- ላይ ---ት ያ--ጉ። የ--- ላ- ጉ--- ያ---- የ-ህ- ላ- ጉ-ኝ- ያ-ር-። ------------------ የባህር ላይ ጉብኝት ያድርጉ። 0
y-b--i----a-i -u---y-----a-irig-. y------- l--- g-------- y-------- y-b-h-r- l-y- g-b-n-i-i y-d-r-g-. --------------------------------- yebahiri layi gubinyiti yadirigu.
Koje još znamenitosti postoje? ሌ-- የቱሪ-ት --ዕ- -ሆ----ዎ- --? ሌ-- የ---- መ--- የ-- ቦ--- አ-- ሌ-ች የ-ሪ-ት መ-ዕ- የ-ኑ ቦ-ዎ- አ-? --------------------------- ሌሎች የቱሪስት መስዕብ የሆኑ ቦታዎች አሉ? 0
lē----i--etu-ī-----me--‘ibi---ho-u-b----oc-- -lu? l------ y--------- m------- y----- b-------- ā--- l-l-c-i y-t-r-s-t- m-s-‘-b- y-h-n- b-t-w-c-i ā-u- ------------------------------------------------- lēlochi yeturīsiti mesi‘ibi yehonu botawochi ālu?

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!