Zbirka izraza

hr U gradu   »   bg В града

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [двайсет и пет]

25 [dvayset i pet]

В града

[V grada]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. Би- -с--л-/ --к-л- да-от--- -а ---а--. Б-- и---- / и----- д- о---- н- г------ Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-и-а н- г-р-т-. -------------------------------------- Бих искал / искала да отида на гарата. 0
B-kh-i--al-- is-a----- o-i----a--a----. B--- i---- / i----- d- o---- n- g------ B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- g-r-t-. --------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na garata.
Htio / htjela bih na aerodrom. Б-х -ск-л-/----а-- -а-о------- --тище--. Б-- и---- / и----- д- о---- н- л-------- Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-и-а н- л-т-щ-т-. ---------------------------------------- Бих искал / искала да отида на летището. 0
B--h-----l / isk-l---a --i-a na let--hch-to. B--- i---- / i----- d- o---- n- l----------- B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a n- l-t-s-c-e-o- -------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida na letishcheto.
Htio / htjela bih u centar grada. Бих-и-----/ ис-ала-д---тида-в-це-тър------р-да. Б-- и---- / и----- д- о---- в ц------ н- г----- Б-х и-к-л / и-к-л- д- о-и-а в ц-н-ъ-а н- г-а-а- ----------------------------------------------- Бих искал / искала да отида в центъра на града. 0
Bik--i--al - -s--l- -- ----a ---sentyr---a--ra--. B--- i---- / i----- d- o---- v t------- n- g----- B-k- i-k-l / i-k-l- d- o-i-a v t-e-t-r- n- g-a-a- ------------------------------------------------- Bikh iskal / iskala da otida v tsentyra na grada.
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? Как-д---т-г-- -о-га-а--? К-- д- с----- д- г------ К-к д- с-и-н- д- г-р-т-? ------------------------ Как да стигна до гарата? 0
K-k-d- -ti--- do ga--ta? K-- d- s----- d- g------ K-k d- s-i-n- d- g-r-t-? ------------------------ Kak da stigna do garata?
Kako da dođem do aerodroma? Как-да ст-гна д--лет--е-о? К-- д- с----- д- л-------- К-к д- с-и-н- д- л-т-щ-т-? -------------------------- Как да стигна до летището? 0
Ka- -a---ign- d- --ti-hch---? K-- d- s----- d- l----------- K-k d- s-i-n- d- l-t-s-c-e-o- ----------------------------- Kak da stigna do letishcheto?
Kako da dođem do centra grada? К-к д---т--на--- ц----ра--а --а-а? К-- д- с----- д- ц------ н- г----- К-к д- с-и-н- д- ц-н-ъ-а н- г-а-а- ---------------------------------- Как да стигна до центъра на града? 0
K-k-da--t---a--- ts-n---- -a ---da? K-- d- s----- d- t------- n- g----- K-k d- s-i-n- d- t-e-t-r- n- g-a-a- ----------------------------------- Kak da stigna do tsentyra na grada?
Trebam taksi. Т-я-ва-м- -----. Т----- м- т----- Т-я-в- м- т-к-и- ---------------- Трябва ми такси. 0
Try-b-a--- ta-s-. T------ m- t----- T-y-b-a m- t-k-i- ----------------- Tryabva mi taksi.
Trebam plan grada. Тря-в---- к-р-а--а------. Т----- м- к---- н- г----- Т-я-в- м- к-р-а н- г-а-а- ------------------------- Трябва ми карта на града. 0
Tr-a-va--i -a-ta n--g-ada. T------ m- k---- n- g----- T-y-b-a m- k-r-a n- g-a-a- -------------------------- Tryabva mi karta na grada.
Trebam hotel. Тря-ва--- --т--. Т----- м- х----- Т-я-в- м- х-т-л- ---------------- Трябва ми хотел. 0
Tr-a-va m- -h-te-. T------ m- k------ T-y-b-a m- k-o-e-. ------------------ Tryabva mi khotel.
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Б-- --к-- - и-к--- д- ---м---о-а. Б-- и---- / и----- д- н---- к---- Б-х и-к-л / и-к-л- д- н-е-а к-л-. --------------------------------- Бих искал / искала да наема кола. 0
B-kh -s--- /-i-k--a -a----ma -ol-. B--- i---- / i----- d- n---- k---- B-k- i-k-l / i-k-l- d- n-e-a k-l-. ---------------------------------- Bikh iskal / iskala da naema kola.
Ovdje je moja kreditna kartica. Ето к-ед----т- м- карт-. Е-- к--------- м- к----- Е-о к-е-и-н-т- м- к-р-а- ------------------------ Ето кредитната ми карта. 0
Et- kr-d--n--a-m- k--ta. E-- k--------- m- k----- E-o k-e-i-n-t- m- k-r-a- ------------------------ Eto kreditnata mi karta.
Ovdje je moja vozačka dozvola. Е----о-ь--с-а-а -и книжка. Е-- ш---------- м- к------ Е-о ш-ф-о-с-а-а м- к-и-к-. -------------------------- Ето шофьорската ми книжка. 0
E-o--h-fь--sk--a mi--n-zhk-. E-- s----------- m- k------- E-o s-o-ь-r-k-t- m- k-i-h-a- ---------------------------- Eto shofьorskata mi knizhka.
Što ima vidjeti u gradu? Ка-в----же ---с- в--- в------? К---- м--- д- с- в--- в г----- К-к-о м-ж- д- с- в-д- в г-а-а- ------------------------------ Какво може да се види в града? 0
Ka--o -o--- d- s- v-di-v--ra-a? K---- m---- d- s- v--- v g----- K-k-o m-z-e d- s- v-d- v g-a-a- ------------------------------- Kakvo mozhe da se vidi v grada?
Idite u stari grad. И--те-в с--ри----ад. И---- в с----- г---- И-е-е в с-а-и- г-а-. -------------------- Идете в стария град. 0
Ide-e v-st--i-- g-ad. I---- v s------ g---- I-e-e v s-a-i-a g-a-. --------------------- Idete v stariya grad.
Napravite obilazak grada. Напр----- о-и--лка--а г-а-а. Н-------- о------- н- г----- Н-п-а-е-е о-и-о-к- н- г-а-а- ---------------------------- Направете обиколка на града. 0
Nap-av--- -b-ko-k--na -r-d-. N-------- o------- n- g----- N-p-a-e-e o-i-o-k- n- g-a-a- ---------------------------- Napravete obikolka na grada.
Idite do luke. И-ет---а п-иста-и----. И---- н- п------------ И-е-е н- п-и-т-н-щ-т-. ---------------------- Идете на пристанището. 0
I--te--a-pr-st-------e--. I---- n- p--------------- I-e-e n- p-i-t-n-s-c-e-o- ------------------------- Idete na pristanishcheto.
Napravite obilazak luke. Н---а-е-- о-и-о----на прист-нищ--о. Н-------- о------- н- п------------ Н-п-а-е-е о-и-о-к- н- п-и-т-н-щ-т-. ----------------------------------- Направете обиколка на пристанището. 0
N---a---e o-i-olk---a--r----ni-h--e-o. N-------- o------- n- p--------------- N-p-a-e-e o-i-o-k- n- p-i-t-n-s-c-e-o- -------------------------------------- Napravete obikolka na pristanishcheto.
Koje još znamenitosti postoje? Ка-в- -р--- -а-е-еж-т-л--сти-и-а-? К---- д---- з--------------- и-- ? К-к-и д-у-и з-б-л-ж-т-л-о-т- и-а ? ---------------------------------- Какви други забележителности има ? 0
Kakv--dr--i-z-b-l-z----lnos-- ima ? K---- d---- z---------------- i-- ? K-k-i d-u-i z-b-l-z-i-e-n-s-i i-a ? ----------------------------------- Kakvi drugi zabelezhitelnosti ima ?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!