Zbirka izraza

hr U gradu   »   da I byen

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [femogtyve]

I byen

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. Jeg -k-- --- s-a-io-e-. J__ s___ t__ s_________ J-g s-a- t-l s-a-i-n-n- ----------------------- Jeg skal til stationen. 0
Htio / htjela bih na aerodrom. Je-----l-til---ft-avn-n. J__ s___ t__ l__________ J-g s-a- t-l l-f-h-v-e-. ------------------------ Jeg skal til lufthavnen. 0
Htio / htjela bih u centar grada. J------l-t-- c--t--m. J__ s___ t__ c_______ J-g s-a- t-l c-n-r-m- --------------------- Jeg skal til centrum. 0
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? Hvo-d-- ko---r -eg -il -ta-ione-? H______ k_____ j__ t__ s_________ H-o-d-n k-m-e- j-g t-l s-a-i-n-n- --------------------------------- Hvordan kommer jeg til stationen? 0
Kako da dođem do aerodroma? Hv-r------m-e--j--------uft----en? H______ k_____ j__ t__ l__________ H-o-d-n k-m-e- j-g t-l l-f-h-v-e-? ---------------------------------- Hvordan kommer jeg til lufthavnen? 0
Kako da dođem do centra grada? H------------r j---t-l--en-ru-? H______ k_____ j__ t__ c_______ H-o-d-n k-m-e- j-g t-l c-n-r-m- ------------------------------- Hvordan kommer jeg til centrum? 0
Trebam taksi. J---h-r b--g-f-r ---t---. J__ h__ b___ f__ e_ t____ J-g h-r b-u- f-r e- t-x-. ------------------------- Jeg har brug for en taxa. 0
Trebam plan grada. J-- --r----g-f-r -t k-r- ov---b-e-. J__ h__ b___ f__ e_ k___ o___ b____ J-g h-r b-u- f-r e- k-r- o-e- b-e-. ----------------------------------- Jeg har brug for et kort over byen. 0
Trebam hotel. J-g---r-b--g-for e- h----. J__ h__ b___ f__ e_ h_____ J-g h-r b-u- f-r e- h-t-l- -------------------------- Jeg har brug for et hotel. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Jeg-v-l ge--e----e--n b--. J__ v__ g____ l___ e_ b___ J-g v-l g-r-e l-j- e- b-l- -------------------------- Jeg vil gerne leje en bil. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. He- er-mit-kr--it---t. H__ e_ m__ k__________ H-r e- m-t k-e-i-k-r-. ---------------------- Her er mit kreditkort. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. Her-er-m-t-k-re-o--. H__ e_ m__ k________ H-r e- m-t k-r-k-r-. -------------------- Her er mit kørekort. 0
Što ima vidjeti u gradu? H--d --a--ma- s- i b---? H___ s___ m__ s_ i b____ H-a- s-a- m-n s- i b-e-? ------------------------ Hvad skal man se i byen? 0
Idite u stari grad. G- h-n -il--en g-mle -yde-. G_ h__ t__ d__ g____ b_____ G- h-n t-l d-n g-m-e b-d-l- --------------------------- Gå hen til den gamle bydel. 0
Napravite obilazak grada. T-g p- -und----i----n. T__ p_ r______ i b____ T-g p- r-n-t-r i b-e-. ---------------------- Tag på rundtur i byen. 0
Idite do luke. G- --- -i--havnen. G_ n__ t__ h______ G- n-d t-l h-v-e-. ------------------ Gå ned til havnen. 0
Napravite obilazak luke. T-g -- -avn----dfa-t. T__ p_ h_____________ T-g p- h-v-e-u-d-a-t- --------------------- Tag på havnerundfart. 0
Koje još znamenitosti postoje? H-i--e se-æ-digh-d-- ---d-r --l---? H_____ s____________ e_ d__ e______ H-i-k- s-v-r-i-h-d-r e- d-r e-l-r-? ----------------------------------- Hvilke seværdigheder er der ellers? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!