Zbirka izraza

hr U gradu   »   et Linnas

25 [dvadeset i pet]

U gradu

U gradu

25 [kakskümmend viis]

Linnas

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Htio / htjela bih na željeznički kolodvor. Ma-sooviks -ongij-ama m-nn-. M- s------ r--------- m----- M- s-o-i-s r-n-i-a-m- m-n-a- ---------------------------- Ma sooviks rongijaama minna. 0
Htio / htjela bih na aerodrom. M--s-o-ik- l-n---a-m- mi---. M- s------ l--------- m----- M- s-o-i-s l-n-u-a-m- m-n-a- ---------------------------- Ma sooviks lennujaama minna. 0
Htio / htjela bih u centar grada. Ma-s--v-k- -e-k--nna---n--. M- s------ k-------- m----- M- s-o-i-s k-s-l-n-a m-n-a- --------------------------- Ma sooviks kesklinna minna. 0
Kako da dođem do željezničkog kolodvora? K-idas s-a--m- -o-gi-aa--? K----- s--- m- r---------- K-i-a- s-a- m- r-n-i-a-m-? -------------------------- Kuidas saan ma rongijaama? 0
Kako da dođem do aerodroma? K--da---aan-ma-le-n--aam-? K----- s--- m- l---------- K-i-a- s-a- m- l-n-u-a-m-? -------------------------- Kuidas saan ma lennujaama? 0
Kako da dođem do centra grada? Kuidas sa-- ma ----l--na? K----- s--- m- k--------- K-i-a- s-a- m- k-s-l-n-a- ------------------------- Kuidas saan ma kesklinna? 0
Trebam taksi. M-l--n---ks-t ----. M-- o- t----- v---- M-l o- t-k-o- v-j-. ------------------- Mul on taksot vaja. 0
Trebam plan grada. Mul -- -i-na-aa-t--vaja. M-- o- l---------- v---- M-l o- l-n-a-a-r-i v-j-. ------------------------ Mul on linnakaarti vaja. 0
Trebam hotel. Mu------o-ell- -a--. M-- o- h------ v---- M-l o- h-t-l-i v-j-. -------------------- Mul on hotelli vaja. 0
Htio / htjela bih iznajmiti auto. Ma so-v-k- auto- r-n--da. M- s------ a---- r------- M- s-o-i-s a-t-t r-n-i-a- ------------------------- Ma sooviks autot rentida. 0
Ovdje je moja kreditna kartica. Sii- -n m- ---diitka--t. S--- o- m- k------------ S-i- o- m- k-e-i-t-a-r-. ------------------------ Siin on mu krediitkaart. 0
Ovdje je moja vozačka dozvola. Siin o--mu-ju-i-ub-. S--- o- m- j-------- S-i- o- m- j-h-l-b-. -------------------- Siin on mu juhiluba. 0
Što ima vidjeti u gradu? M-s-o- -in--- --ada--? M-- o- l----- v------- M-s o- l-n-a- v-a-a-a- ---------------------- Mis on linnas vaadata? 0
Idite u stari grad. M------analinna. M---- v--------- M-n-e v-n-l-n-a- ---------------- Minge vanalinna. 0
Napravite obilazak grada. T-h-e -i---s ri-g-õi-. T---- l----- r-------- T-h-e l-n-a- r-n-s-i-. ---------------------- Tehke linnas ringsõit. 0
Idite do luke. Min-e---da--s-e. M---- s--------- M-n-e s-d-m-s-e- ---------------- Minge sadamasse. 0
Napravite obilazak luke. Te--- sad--ar-------. T---- s-------------- T-h-e s-d-m-r-n-s-i-. --------------------- Tehke sadamaringsõit. 0
Koje još znamenitosti postoje? Millise-d-vaat--isväärs--- on -iin v-el? M-------- v--------------- o- s--- v---- M-l-i-e-d v-a-a-i-v-ä-s-s- o- s-i- v-e-? ---------------------------------------- Milliseid vaatamisväärsusi on siin veel? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Slavenski jezici

Slavenski jezik je materinji jezik 300 milijuna ljudi. Slavenski jezici spadaju u indoeuropske jezike. Postoji oko 20 slavenskih jezika. Najznačajniji među njima je ruski jezik. Više od 150 milijuna ljudi govori ruski kao materinji jezik. Zatim slijede poljski i ukrajinski s više od 50 milijuna govornika. Slavenski jezici su u lingvistici podijeljeni u različite skupine. Dijele se na zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske jezike. Zapadnoslavenski jezici su poljski, češki i slovački. Ruski, ukrajinski i bjeloruski spadaju u istočnoslavenske jezike. Južnoslavenski jezici su srpski, hrvatski i bugarski. Pokraj navedenih postoji još mnogo drugih slavenskih jezika. No njih govori relativno mali broj ljudi. Slavenski jezici potječu od zajedničkog protojezika. Pojedinačni jezici su se od istog razvili relativno kasno. Stoga su mlađi od germanskih i romanskih jezika. Velik dio vokabulara slavenskih jezika je sličan. Za to je zaslužno njihovo relativno kasno odvajanje. Sa znanstvenog gledišta slavenski jezici su konzervativni. Što znači da sadrže još mnogo starih jezičnih struktura. Drugi indoeuropski jezici su izgubili te stare oblike. Slavenski jezici su stoga jako zanimljivi za istraživanje. Njihovim istraživanjem mogu se izvući zaključci o prijašnjim jezicima. Na taj se način istražitelji nadaju da će rekonstruirati indoeuropski. Slavenske jezike karakterizira malo samoglasnika. Osim toga, imaju mnogo zvukova koji se u drugim jezicima ne pojavljuju. Zapadni Europljani imaju zbog toga često poteškoća s izgovorom. Ali ne brinite – sve će biti u redu! Na poljskom: Wszystko będzie dobrze!
Dali si znao?
Hrvatski je južnoslavenski jezik. U bliskom je srodstvu sa srpskim, bosanskim i crnogorskim jezikom. Govornici ovih jezika mogu se bez problema međusobno sporazumijevati. Puno jezikoslovaca su stoga mišljenja da hrvatski uopće nije poseban jezik. Posmatraju ga kao jednu od puno inačica srpskohrvatskog. Oko 7 milijuna ljudi u svijetu govori hrvatski. Jezik koristi latinska slova. Uključujući neke posebne znakove, hrvatska abeceda ima ukupno 30 slova. Pravopis striktno slijedi izgovor riječi. To važi i za riječi koje su preuzete iz drugih jezika. Akcent riječi hrvatskog jezika je melodijski. To znači da je kod naglaska odlučujuća visina slogova. Gramatika ima sedam padeža i nije baš uvijek sasvim jednostavna. Isplati se, međutim, naučiti hrvatski jezik. Hrvatska je predivna zemlja za odmor!